Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto Thompson zbog Za dom spremni nije prijavljen za poticanje mržnje? Razgovarali smo sa stručnjacima

Thompsonov ustaški pozdrav na koncertu tretira se kao potencijalni prekršaj, a ne kazneno djelo; pokušali smo istražiti zašto

FOTO: PIXSELL

Zbog pokliča Za dom spremni Prekršajni sud u Splitu uskoro bi trebao ispitati Marka Perkovića Thompsona jer to do sada, iako je prijavljen još u rujnu nije učinjeno. Za to vrijeme u pravnim krugovima, ali i u široj javnosti, još se uvijek raspravlja je li pjevač mogao biti prijavljen i kazneno, za javno poticanje na nasilja i mržnju.

Zašto je Thompson prijavljen za kršenje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za što može biti samo novčano kažnjen, a ne i za javno poticanje na nasilje i mržnju što se prema Kaznenom zakonu može kazniti i s tri godine zatvora? I policajci i tužitelji često su u dilemi kako okvalificirati izvikivanje ustaškog pozdrava, revitaliziranog tijekom Domovinskog rata i na sportskim borilištima. Napravili smo malu analizu ovog slučaja; zašto Thompson nije prijavljen i za pozivanje na mržnju.

Za poziv na mržnju do 3 godine zatvora

U Kaznenom zakonu sasvim konkretno piše kako će za javno poticanje na nasilje i mržnju biti kažnjena ona osoba koja među ostalim na javnim skupovima poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina. Kazna prijeti i onome tko javno odobrava, potiče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, i to na način koji može potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine. Kazna predviđena za to je do tri godine zatvora.

Prekršajni zakon, naravno, puno je blaži

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira nešto je širi, te predviđa samo novčanu kaznu, kakva sada prijeti i Thompsonu. Ona iznosi od 50 do 300 nekadašnjih njemačkih maraka preračunatih u današnje eure, za onoga tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova, ili isticanjem simobola remeti javni red i mir.

Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde kako se policija i tužiteljstvo češće odlučuju zbog izvikivanja Za dom spremni pokrenuti prekršajni postupak, jer je uz ovakav zakonski opis lakše dokazati djelo koje je okrivljenoj osobi stavljeno na teret. Objašnjavaju kako je dokazivanje eksplicitne mržnje, što propisuje Kazneni zakon, u postupku puno teže.

Policija odlučuje koju će prijavu podnijeti

“Policija u trenutku kada odlučuje podnijeti prijavu protiv neke osobe zbog izvikivanja Za dom spremni, ali i u svakom drugom slučaju, odlučuje hoće li to nedjelo kvalificirati kao prekršaj ili kazneno djelo. Ponekad se policajci, nakon što prikupe sve dokaze, odnosno sagledaju cijelu situaciju, konzultiraju s nadležnim državnim odvjetništvom o tome za koje kazneno djelo ili prekršaj da podnesu prijavu. No to ne čine uvijek, niti ih mišljenje državnog odvjetništva obvezuje. Iako oko pokliča Za dom spremni još nema jedinstvene sudske prakse, policija kada pokreće postupak može potpuno samostalno odlučiti hoće li podnijeti kaznenu prijavu zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju ili prekršajnu zbog remećenja javnog reda i mira”, objasnila nam je iskusna bivša državna odvjetnica.

Napomenula je kako nakon podnošenja prekršajne prijave ista osoba ne može za to isto nedjelo biti procesuirana i u kaznenom postupku, jer je to standard što ga je postavio Europski sud za ljudska prava. Na pitanje može li se tu pronaći prostora za zaključak da se prekršajne prijave u ovim slučajevima podnose upravo kako bi se izbjegla mogućnost kaznenog progona, nije željela nagađati. Jednostavno, u određenoj situaciji policija donosi odluku. Tako je bilo i u Thompsonovom slučaju.

U pokliču ‘Za dom spremni’ ima i mržnje

Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, uvjereni kako bi protiv se protiv osobe koja je izvikivala Za dom spremni mogao voditi kazneni postupak, podsjećaju i na neke odluke Ustavnog suda RH iz kojih je jasno da se taj povik povezuje s javnim pozivom na mržnju. Naime, Ustavni sud RH nedavno je ocijenio postavljanje ploče s nazivom ulice 10. travnja neustavnim. U odluci je jasno navedeno kako je “dobro poznata povijesna istina” da je NDH bila nacistička i fašistička tvorevina i kao takva predstavljala apsolutnu negaciju legitimnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom i tešku povijesnu zlouporabu tih težnji. Za ustavne suce zato nema mjesta toj ploči u bilo kojoj ulici u Hrvatskoj.

Istovremeno, u pravomoćnoj presudi izrečenoj Joeu Šimuniću zbog povika Za dom spremni na utakmici 2013., kojom je kažnjen s 25 tisuća kuna, Visoki prekršajni sud je naveo da je okrivljenik upućivao poruke čiji sadržaj potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, budući se uzvik, odnosno, pozdrav ‘Za dom’ uz odzdrav ‘spremni’ koristio kao službeni pozdrav totalitarnog režima Nezavisne države Hrvatske, te je kao takav ukorijenjen kao simbol rasističke ideologije, uz izraženi prezir prema drugim ljudima, zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti, te trivijaliziranja žrtava protiv čovječnosti. Dobio je višu kaznu jer je osuđen zbog kršenja Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

Zbog poticanja na mržnju nitko nije završio u zatvoru

Kasnije je i Ustavni sud ocjenjujući karakter pozdrava Za dom spremni u presudi od 27. siječnja 2016., istaknuo kako je “nesporna činjenica da je navedeni uzvik bez obzira na njegov prvotni hrvatski književni i pjesnički značaj korišten i kao službeni pozdrav ustaškog pokreta i totalitarnog režima NDH koji se nalazio i na svim službenim dokumentima koji je iznikao iz fašizma, temeljenog između ostalog i na rasizmu pri tome simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije, kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti.”.

Iako je mržnja u ovim obrazloženjima eksplicitno istaknuta i dalje se zbog povika Za dom spremni podnose samo prekršajne prijeve, koje predviđaju novčane kazne. Doduše, iako je za poticanje na mržnju propisana kazna zatvora do tri godine još ju nitko u Hrvatskoj nije dobio. Prema posljednjem izvješću DORH-a lani su zbog ovog kaznenog djela prijavljene 33 osobe. Od toga su 23 prijave odbačene, a protiv osam osoba podignute su optužnice. Donijeto je i osam presuda, osuđujućih, ali uvjetnih.