Zašto uopće nije nerealno da Vlada naprosto zabrani okupljanja na Markovom trgu
Upravo odluka kojom je ukinuta Sanaderova zabrana prosvjeda na Markovom trgu otvara prostor novom zatvaranju
Dvije velike, kontroverzne i sporne odluke Hrvatskog sabora u vrijeme dok je preko puta s Markovog trga dirigirala HDZ-ova Vlada Ive Sanadera srušio je Ustavni sud – zabranu rada nedjeljom i zabranu prosvjeda na Markovom trgu.
Kako nas je danas izvijestio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josip Aladrović, radna skupina o radu nedjeljom kreće s radom, uz ideju da većina nedjelja u godini bude – neradna.
A s obzirom na napad na Markovom trgu ovog tjedna postoji solidna mogućnost da će HDZ-ovoj Vladi Andreja Plenkovića pasti na pamet da zabrani i – prosvjede na Markovom trgu.
Dovoljno prostora
Stvar s nedjeljom je, ustavno-pravno, dosta zeznuta materija. Sudeći po dosadašnjim odlukama Ustavnog suda, novo ukidanje rada nedjeljom morat će biti provedeno minucioznom preciznošću kako po treći ne bi bilo srušeno.
S eventualnom zabranom prosvjeda na Markovom trgu, međutim, stvari stoje dosta relaksiranije. Naime, odluka Ustavnog suda iz 2011. godine ostavila je sasvim dovoljno prostora da se na ovom povijesnom trgu zabrane okupljanja.
Slabo poznati mladić
Priča je počela još 2005. godine, kad je Vlada Ive Sanadera, iziritirana dugotrajnim prosvjedom radnika propale mesne industrije Sljeme, odlučila zabraniti prosvjede na Markovom trgu, odnosno 100 metara od sjedišta Vlade i Sabora. Sto metara, mjerili su tad novinari, bilo bi nešto prije Kamenitih vrata, gdje nije bilo šansi da prosvjednike čuju ili vide ljudi koji upravljaju zemljom.
Punih sedam godina Markov trg je tako bio zabranjen za prosvjednike, koje su u pokušajima da se ipak probiju bliže državnim institucijama sprječavale policijske željezne barikade, koje je onomad, za vrijeme Facebook prosvjeda iz 2011. godine, teatralno preskakao s ciljem da bude uhićen tad slabo poznati mladić prodornog pogleda – Ivan Pernar.
Visoki stupanj neprikladnosti
Šest godina nakon zabrane (i dvije godine nakon što je Sanader otišao iz politike da bi se preselio u policijske kartoteke i sudske spise) Ustavni sud je ukinuo zabranu prosvjedovanja pred Vladom i Saborom. Ali, uz godinu dana roka da se Zakon o javnom okupljanju izmjeni i uskladi s Ustavom što je konačno, 2012. godine, odradila Vlada Zorana Milanovića i podržao Sabor.
Razlog ukidanja zabrane, međutim, ono je što novoj zabrani širom otvara vrata. Između ostalog, Ustavni sud je ustanovio kako je ovaj prostor na zagrebačkom Gornjem gradu “u visokom stupnju neprikladan za javna okupljanja” ili kako “sprječavanje i suzbijanje terorizma može biti legitiman cilj koji opravdava nametanje zakonske zabrane prava na slobodu javnog okupljanja u blizini objekata koji su sjedišta Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske”.
Neustavno razlikovanje okupljanja
Pa zašto je onda zabrana ukinuta? Jer su, osim prosvjeda, sva druga okupljanja bila dozvoljena, od zabavnih, sportskih, kulturnih… Samo se nije smjelo – prosvjedovati. Ta razlika je bila neustavna i razlog za ukidanje dijelova zakona koji su prostor prosvjedovanja izmjestili na najmanje 100 metara udaljenosti od Markovog trga.
Danas, dan nakon što je napadač ispraznio okvir kalašnjikova u pravcu Sabora i Vlade, teško ranivši policajca, na Markovom trgu su uvedene stroge policijske kontrole koje će trajati dok se ne donese odluka o trajnijem sigurnosnom režimu. Ako se ova, Plenkovićeva ili neka buduća vlast odluče na to da do daljnjeg više ne žele slušati nezadovoljnike pod svojim prozorima, bit će, s ustavne točke gledišta, vjerojatno dovoljno da zabrane sva veća okupljanja na Markovom trgu.