Zašto Vlada, ako već toliko želi zaštititi radnike reguliranjem rada nedjeljom, jednostavno ne mijenja Zakon o radu?
'Neće raditi trgovine, a što je sa zaposlenima u kladionicama, restoranima, kafićima, benzinskim postajama?'
Ponovno se aktualiziralo pitanje rada trgovina nedjeljom, jer Vlada očito ne namjerava odustati od te svoje ideje. Javnost je po tom pitanju podijeljena, a razilaze se čak i poslodavci, pa je dio trgovaca za ograničenje rada nedjeljom, dok se drugi dio tome protivi. Crkva i sindikati su po ovom pitanju na istoj strani – oboje su za zabranu.
No, s obzirom na jučerašnju izjavu ministra rada Josipa Aladrovića, čini se da Vlada odluku donosi na temelju krivih, odnosno nepotpunih podataka. Aladrović je jučer u HRT-ovoj emisiji izjavio da je potrošnja u nedjelju, prema podacima Porezne uprave iz sustava fiskalizacije, 8-10 posto te da zbog toga smatra da ograničenje rada neće biti pretjerani udar na ekonomiju.
“Jednostavan je razlog zašto to ne može biti pogubno za ekonomiju. Potrošnja nedjeljom je najmanja u tjednu. Prema podacima Porezne uprave ona je između 8 i 10 posto. Također je činjenica da u određenom dijelu godine, misleći na turistički sektor, se može i drugačije organizirati, kaže Aladrović.
Aladrovićeva izjava se odnosi na iznose fiskaliziranih računa
Problem je u tome što se ovaj podatak odnosi na ukupnu potrošnju odnosno iznose svih fiskaliziranih računa, a ne samo na one u trgovini, pa će stvarni udar na trgovce biti puno veći.
Pojašnjenje izjave ministra Aladrovića zatražili smo i od Ministarstva rada iz kojeg su nam odgovorili da analiza prometa prema podacima Porezne uprave ostvarenog u fiskalizaciji po danima u promatranom razdoblju od 2015. do 2020. godine ukazuje da je prosječan promet ostvaren u nedjelju najniži, niži od prometa ostvarenog u ostalim danima u tjednu.
“Prosječan promet ostvaren u dan tjednog odmora, odnosno u nedjelju, u promatranom razdoblju od 2015. do 2020. godine, najniži je od svih prosječnih dnevnih prometa ostvarenih po ostalim danima u tjednu. Prosječan promet ostvaren u dane nedjelje niži je od 41% – 52% od prosječnog prometa ostvarenog u ostalim danima u tjednu, za cijelo promatrano razdoblje. Najprometniji fiskalni dan u djelatnostima G 45, 46 i 47 (Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla) je petak. Nakon petka, građani najviše kupovinu obavljaju subotom i četvrtkom”, stoji u odgovoru Ministarstva rada.
Ali napominju da se navedeno ne odnosi na trgovačke centre koji najveći promet ostvaruju subotom, zatim nedjeljom i petkom. Poslali su nam i graf iz kojeg je vidljivo da se ministrova izjava odnosi na iznose fiskaliziranih računa.
‘Zar je osam posto zanemarivo za zemlju u recesiji?’
“Aladrović ne barata točnim podacima, to su podaci iz fiskalizacije, koji bilježe sve transakcije. Svi veleprodajni računi obavljeni u maloprodaji se bilježe u fiskalizaciji. Znači, svaki R1 račun, kada recimo neki obrtnik kupi građevinski materijal, to se bilježi u fiskalizaciji i broji u maloprodaju, a naravno da tih transakcija nema nedjeljom”, kaže Denis Čupić, direktor trgovačkog centra WestGate.
“Ali ako i prihvatimo da je osam posto, zar je osam posto zanemarivo za zemlju koja je u recesiji?”, kaže Čupić.
Smatra i da je zapravo promašeno razgovarati o promjenama Zakona o trgovini, ako je zaista cilj zabrane rada nedjeljom zaštita radnika.
‘Ako želimo zaštititi radnike, treba mijenjati Zakon o radu’
“Ako se želi zaštititi radnike treba mijenjati Zakon o radu, gdje će se definirati koliko nedjelja maksimalno radnik može raditi, koliko se to treba platiti i tako zašttiti radnika. Bit će vrlo lako pratiti tko to poštuje, i time prestaju priče kome se isplati raditi nedjeljom, a kome ne. Kome se ne isplati, taj neće raditi”, kaže Čupić.
Upozorava i da bi se zbog zabrane rada nedjeljom moglo dogoditi da će radnici raditi svih šest dana, zbog preraspodjele radnog vremena. Sad radnici rade pet dana, kaže Čupić, imaju dva dana odmara u kontinuitetu.
“Jesam za to da se regulira rad nedjeljom, ali Zakonom o radu, a ne Zakonom o trgovini i ne znam zašto je problem da se razgovara na taj način. Uporno se priča skreće na reguliranje rada trgovina. Ako smo stvarno za to da zaštitimo radnika, onda treba mijenjati Zakon o radu. Neka se uvede, na primjer, da radnik može raditi 15 nedjelja u godini, pa će poslodavac za ostale nedjelje naći dodatne radnike. O tome nitko ne govori. Ovakvim pristupom se samo polarizira i društvo i gospodarstvo”, kaže Čupić.
Direktor HUP-a za zabranu rada nedjeljom
Podijeljeni su i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca gdje je Čupić predsjednik Udruge developera i Udruge neprehrambene trgovine. Naime, direktor HUP-a Damir Zorić izjavio da bi nedjelja trebala biti dan za odmor, što je izazvalo nezadovoljstvo kod dijela članova.
Čupić smatra da direktor, kao profesionalac zaposlen u HUP-u ne bi smio tako nastupati. Kaže da je razgovarao s dvadesetak većih članica HUP-a i da su nezadovoljni tonom njegove izjave.
“U onom trenutku kada je postao direktor HUP-a, postao je zaposlenikom jedne udruge koja mora paziti na interese svih članova. Udruga kao takva nema jedinstveni stav i direktor kao profesionalac ne smije iznositi takav stav. Članovi mogu iznositi svoje osobne stavove, ali profesionalci u udruzi ne mogu iznositi svoje stavove, jer djeluje odbojno prema dijelu članstva, i prema onima koji bi se možda htjeli učlaniti u Hrvatsku udrugu poslodavaca”.
“Iskreno se nadam da je to bila jedna nespretna izjava i da će ubuduće paziti što izjavljuje, jer je to jako duboko djelovalo na članstvo”, kaže Čupić.