Zašto zapravo Trumpov državni tajnik dolazi u Hrvatsku?

Popisali smo najbitnije teme o kojima će pričati

ZADNJA IZMJENA: ruj 29, 2020
Foto: AFP

Premijer Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak da će teme razgovora s američkim državnim tajnikom Mike Pompeom, koji dolazi u Dubrovnik 2. listopada, u sklopu još jedne europske mini turneje, biti ukidanje viza i dvostrukog oporezivanja. Međutim, Mike Pompeo dolazi u Hrvatsku s posve drugim prioritetima te vrlo preciznim zahtjevima Bijele kuće.

Predsjednik Zoran Milanović odmah je ustvrdio kako nas se Amerikanci nisu sjetili četiri godine, za koje vrijeme nismo imali s njima nikakve odnose. Cijelo vrijeme, istaknuo je Milanović, tretirali su nas kao sigurnosni problem, a tek sad ukidaju vize, “premda su to trebali učiniti puno ranije”. Dodao je kako je Pompeo, da je htio razgovarati o nečem ozbiljnom, već mogao doći u Zagreb.

Želi da odustanemo od kineske 5G mreže

Američka strana međutim uopće ne krije kako je cilj Pompeova putovanja u Hrvatsku isti onaj koji je imao sredinom kolovoza kad je posjetio Sloveniju, Poljsku, Austriju, Češku: uvjeriti te zemlje da odustanu od kupnje kineske 5 G mreže te da smanje ekonomsku suradnju s Pekingom. Isto će tražiti od premijera Plenkovića.

Možda će čak zahtijevati da se potpiše deklaracija o “5G sigurnosti čiste mreže”, na koju su već pristale Slovenija, Poljska, Rumunjska, Estonija i Latvija. Zadaća je tog dokumenta spriječiti kupovinu 5G mreže od, kako se navodi, “nepouzdanih dobavljača telekomunikacija”.

Inzistirat će također da se na minimum smanji ekonomska suradnja s Kinom te pohvaliti Hrvatsku jer će već početkom sljedeće godine preko LNG terminal ana Krku u Europu stići prvi američki viškovi plina.

Izgradnja drugog bloka nuklearke Krško

Sasvim je izvjesno da će se razgovarati o ideji Slovenije da, uz pomoć američkih tvrtki, izgradi drugi blok nuklearke Krško, čiji je suvlasnik Hrvatska. Na kraju, ali ne manje važno, Pompea će zanimati koje vojne zrakoplove Zagreb namjerava kupiti budući da su u konkurenciji američki F 16.

Dakako, očekuje se da će se postići dogovor u ukidanju američkih viza za hrvatske građane te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Napade na Huawei i ostale kineske tehnološke kompanije predsjednik Donald Trump najavio je još u travnju prošle godine kao prioritet američke vanjske politike.

Tada je u Bijeloj kući otkrio kako je jedan od najvažnijih zadataka SAD-a “pobijediti u utrci i ostati svjetski lider u mobilnim i komunikacijskim mrežama 5G. Želimo biti vođa i ne možemo dopustiti da nas ijedna druga zemlja u tomu prestigne. Ne možemo dopustiti da se to dogodi. Ovo je igra u kojoj SAD moraju pobijediti”.

Huawei je pretekao SAD

Primat u proizvodnji 5G mreže osigurava tehnološku i vojnu dominaciju sljedećih desetljeća, a omogućit će samo u SAD investicije od 280 milijardi dolara, otvaranje milijuna radnih mjesta širom svijeta te profite koji će se mjeriti milijardama dolara. U SAD se od 4G mreže ostvario profit od oko 100 milijardi dolara, a od 5G mreže ta zarada bit će daleko veća.

Pompeo je u Pragu poručio kako se slobodne nacije moraju suprotstaviti autoritarnim prijetnjama, da ne smiju dopuštati manipulacije s privatnim podacima svojih građana te je na kraju zadovoljno zaključio kako se “plima okreće protiv kineske komunističke partije i njezinih napora da kontrolira informacije”.

Za Kinu kaže da je opasnija od SSSR-a

Trumpova administracija već duže optužuje Huawei i druge kineske tehnološke tvrtke da dijele osjetljive i osobne podatke stranih državljana s kineskim sigurnosnim aparatom. Zbog toga je Pompeo upozorio kako je Kina u mnogočemu opasnija od bivšeg Sovjetskog Saveza.

“Komunistička partija Kine već je upletena u naša gospodarstva, u našu politiku i u naša društva onako kako Sovjetski Savez nikada nije bio”, poručio je zastupnicima u češkom parlamentu.

Žele da se kupuje američki, a ne ruski plin

U realizaciji politike America First, Trumpu je jednako bitno pronaći tržište i za američke viškove plina. Pod krinkom želje da oslobodi Europu ovisnosti od ruskog plina Washington poduzima sve kako bi prisilio europske države da počnu kupovati američki plin. Problem je što je riječ o LNG plinu koji je znatno skuplji od ruskog plina.

Hrvatska je pod pritiskom SAD-a pristala kupiti plutajući LNG terminal, a Washington se, valja istaknuti, pobrinuo uvjeriti Mađarsku, Srbiju, Sloveniju i EU, da im je nužno potreban američki plin iz LNG terminala na Krku. Zbog toga je Europska komisija odlučila financirati gradnju terminala na Krku koja stoji 233,6 milijuna eura, sa 101,4 milijuna eura.

Mađari su dali ponudu za kupnju 25 posto terminala na Krku, dok je slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec, za Pompeova boravka u Ljubljani, izjavio kako “Slovenija treba sigurnu opskrbu plinom i zato podržava plinski terminal LNG na Krku”.

LNG plin je skuplji

Na primjedbu novinara kako će plin iz LNG terminala biti skuplji od onoga koji Slovenija dobiva od Gazproma, Vrtovec je kazao da se “o tomu s američkim izaslanstvom nije razgovaralo, ali da je uz konkurentnost cijena, svakako važan element i diverzifikacija izvora nabave kako bi se osigurala energetska neovisnost”.

Kompanija Powerglobe Quatar LLC u međuvremenu je zakupila sve slobodne kapacitete LNG terminala sljedeće tri godine. Katar je, kao što se zna, nakon Saudijske Arabije, najvažniji strateški partner SAD na Bliskom Istoku. Koliko napora Amerikanci ulažu da plasiraju svoj plin iz LNG terminala na Krku vidjelo se još dok je sadašnji predsjednički kandidat Joe Biden, u vrijeme Baracka Obame, bio potpredsjednik SAD-a.

On je, naime, još u kolovozu 2016. za posjeta Beogradu inzistirao da Srbija pristane kupovati američki plin iz terminala na Krku. Američki ambasador Robert Kohorst pak marljivo obilazi potencijalne kupce u Hrvatskoj uvjeravajući ih kako je neophodno da svoje potrebe za plinom ne pokrivaju samo kupnjom ruskog, nego i američkog plina.

Prisilili Njemačku na dva LNG terminala

Predsjednik Milanović upozorio je međutim kako nije loše imati alternativu kao što je LNG terminal na Krku, ali da “što se tiče plina, tu će uvijek biti Rusija i eventualno azerbajdžanski plin ako dođe taj plinovod”. Čak je i Njemačka popustila pod pritiskom Washingtona pa je bila prisiljena uložiti milijardu eura u izgradnju dva LNG terminala, u lukama Brunsbitel i Wilhelmshaven, za prihvat tankera s američkim ukapljenim plinom.

Za uzvrat Berlin očekuje od Washingtona dozvolu da završi plinovod Sjeverni tok 2 kojim bi se dopremao ruski plin u tu državu. Ozbiljne prijetnje SAD-a da će kazniti tvrtke i zemlje koje sudjeluju u ovom projektu usporile su radove na plinovodu, iako je završeno 94 posto projekta u što je uloženo više od 12 milijardi dolara.

Za nedavnog Pompeovog boravka u Ljubljani Slovenija je objavila kako namjerava izgraditi drugi blok nuklearke u Krškom i to tehnologijom američke kompanije Westinghouse koja je 1983. dovršila prvi blok nuklearke. Ministar Vrtovec kazao je kako je tehnologija Westinghousea sigurna i stabilna te da ju zbog toga i dalje namjeravaju koristiti. S obzirom na to da je HEP suvlasnik nuklearke Krško, očekuje se da će o tim namjerama slovenske strane, koju riječ Pompeu kazati i hrvatska vlada.

Plenković u delikatnoj situaciji

S obzirom na sve te okolnosti posjet državnog tajnika Pompea stavlja premijera Plenkovića u krajnje delikatnu situaciju. Kao članici NATO pakta Hrvatskoj su potrebne što kvalitetnije veze s SAD-om, no isto tako važni su i vrlo dobri ekonomski odnosi s Kinom. Huawei je, primjerice, već dugo prisutan u Hrvatskoj i odlično surađuje s domaćim tvrtkama, a nedavno je dogovoreno da svake godine po hrvatskih 10 studenata svoja znanja usavršavaju u sjedištu Huaweija u Kini.

Kinezi, među ostalim, vrlo uspješno grade Pelješki most, a sredinom listopada iz brodogradilišta u Šangaju stiže brod “LNG Croatia” koji će biti plutajući terminal na Krku i koji će omogućiti transfer američkog LNG plina u Europu. Probni rad LNG na Krku počet će u studenom, a od 1. siječnja iduće godine LNG terminal na Krku započinje s komercijalnim radom.

Stoga pa bi bilo vrlo loše po nacionalne interese Hrvatske kad bi premijer Plenković pokleknuo pred eventualnim američkim zahtjevima da se reducira ekonomska suradnja s Pekingom. Kao što Trump inzistira na politici America First, tako i Hrvatska, ako želi braniti vlastite političke i ekonomske strateške interese, mora biti otvorena za suradnju sa svima, od EU i SAD do Kine i Rusije.

Mladen Pleše
Novinar
666 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program