Zastrašujuće posljedice nuklearnih pokusa iz 70-ih: kod Polinežana otkriven povećan rizik od raka štitnjače
Francuska je između 1966. i 1975. izvršila 41 test nuklearnog oružja u Francuskoj Polineziji
Polinezijci izloženi zračenju izazvanom francuskim nuklearnim pokusima u južnom Pacifiku imaju blago povećan rizik od razvoja raka štitnjače, pokazalo je istraživanje koje je prvi put koristilo vojne podatke s kojih je skinuta oznaka tajnosti.
Francuska je između 1966. i 1975. izvršila 41 test nuklearnog oružja u Francuskoj Polineziji koji je stvarao radioaktivni oblak u zraku, izlažući stanovnike posljedicama koje su bile izvor trajnih trzavica između Pariza i stanovnika pacifičkog arhipelaga.
Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak u časopisu JAMA Network Open, koristilo je modeliranje rizika kako bi se utvrdilo jesu li nuklearni testovi povezani s između 0,6 posto i 7,7 posto slučajeva raka štitnjače u Francuskoj Polineziji.
Utjecaj slab, ali postoji
“To je udio raka štitnjače koji se može pripisati testovima, među svim slučajevima raka štitnjače koji su se razvili ili će se razviti kod ljudi prisutnih u vrijeme nuklearnih pokusa, na svim otocima zajedno”, rekao je glavni autor studije Florent de Vathaire za francusku novinsku agenciju Afp.
Utjecaj nuklearnih pokusa bio je “slab, ali ne i nepostojeći”, rekao je de Vathaire, stručnjak za radijaciju na francuskom medicinskom istraživačkom institutu INSERM.
Studija je usporedila 395 ljudi kojima je dijagnosticiran rak štitnjače između 1984. i 2016. u Francuskoj Polineziji s kontrolnom skupinom od 555 iz opće populacije. Tim je istraživao pojavu raka štitnjače i 2010., ali je “ovo je prva studija koja koristi povjerljiva vojna izvješća s kojih je skinuta oznaka tajnosti 2013.”, rekao je de Vathaire.
Simulirali radioaktivni oblak
Koristeći dokumente, meteorološke podatke i intervjue s pacijentima oboljelima od raka, znanstvenici su simulirali radioaktivni oblak proizveden svakim nuklearnim pokusom i procijenili dozu zračenja koju je primila štitnjača svakog sudionika.
Prosječna doza zračenja za svaku osobu bila je gotovo pet mGy, što je standardna jedinica apsorpcije zračenja. Znanstvenici nisu pronašli “nikakvu značajnu povezanost” između doze zračenja i rizika od raka štitnjače, stoji u priopćenju INSERM-a. No, poveznica je postala značajna kad se analiziralo samo invazivni rak koji zahtijeva liječenje.
Francuska je premjestila svoje nuklearne pokuse u podzemlje 1975., ali je nastavila provoditi eksplozije na Pacifiku do 1996. Tijekom tri desetljeća Francuska je izvela gotovo 200 pokusa. Tijekom posjeta glavnom gradu Papeeteu 2021., francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je da Francuska “duguje” Polinezijcima zbog nuklearnih pokusa, pozivajući da se povjerljive vojne informacije objave.