Zataškana svađa: HDZ i Most u malom ratu oko Ine i javnih tvrtki
Šef nadzornog odbora, iako blizak Milanoviću, ostat će na poziciji
Nakon parlamentarnih izbora početkom studenoga 2015. Siniša Petrović zacijelo ni u snu nije mogao pomisliti da bi na funkciji predsjednika Nadzornog odbora Ine mogao dočekati proljeće 2016. Em ga je na tu funkciju, kao svog prijatelja, postavio osobno predsjednik SDP-a Zoran Milanović, em je Ina, kao jedna od najbogatijih tvrtki u Hrvatskoj, bila prva na listi kompanija koje je HDZ želio staviti pod svoju kontrolu.
No, čudo se ipak dogodilo: Siniša Petrović ne samo da je dočekao proljeće 2016., već, sva je prilika, u Ini može dočekati i proljeće 2017. I još bizarnije: iz vladajuće koalicije, posebice iz HDZ-a, Petrovića su zamolili da ne podnese ostavku, a da bi ga privoljeli da prihvati njihovu ponudu, nahvalili su ga na sva usta, među ostalim, da se na toj funkciji do sada ponašao odgovorno i profesionalno.
Borbe Mosta i HDZ-a vode se oko niza javnih poduzeća, a izvori kažu da Most ne želi dopustiti HDZ-u uhljebljivanje
Normalno funkcioniranje
Petrović je prihvatio njihov prijedlog, a Nadzorni odbor, pod njegovim predsjedanjem, odmah je produljio na godinu dana mandat trojici hrvatskih i trojici mađarskih članova Uprave Ine.
Tako su Petrović i ostali članovi Nadzornog odbora, pokazujući razumijevanje za probleme vladajuće koalicije, omogućili nastavak normalnog funkcioniranja Ine. Razlog takvom obratu je nemogućnost HDZ-a i Mosta da se dogovore tko će biti novi članovi Nadzornog odbora te kako će se birati članovi Uprave.
Nezadovoljni ministar
Iako je HDZ već imao gotov prijedlog članova Nadzornog odbora i Uprave, Most ga nije prihvatio, nego je ustrajavao na zahtjevu da u NO uđu i njegovi kandidati te da se članovi uprava javnih tvrtki, pa i Ine, biraju javnim natječajima. Što je HDZ rezolutno odbio. Stoga je odlučeno, dok se ne pronađe zajedničko rješenje, da u Ini ostane stari Nadzorni odbor i članovi Uprave.
HDZ-ov ministar poduzetništva i malog obrta Darko Horvat nije krio ogorčenje takvom odlukom. Kazao je kako nije zadovoljan te kako ne samo u Ini, nego i u svim drugim javnim tvrtkama, trebaju doći novi ljudi, upozorivši da će HDZ ubrzo izaći pred Vladu s vrlo jasnim zahtjevima i stajalištem.
Kadrovska politika
Da HDZ oko kadrovske politike ima konzistentno stajalište podsjeća slučaj bivše ministrice financija Martine Dalić koja je napustila HDZ kada se, kako je napisala u ostavci, uvjerila da ta stranka nije spremna, među ostalim, depolitizirati javnu upravu i tvrtke, odnosno birati na te funkcije stručnjake na javnim natječajima. S druge strane, Most je već ranije najavio da će staviti pod svoju kontrolu četiri najvažnije tvrtke u kojima država ima udjele: HEP, Inu, Janaf, Plinacro.
Jedan od članova Mosta za Telegram je na sljedeći način obrazložio namjeru Mosta da preuzme odgovornost za rad najbogatijih javnih kompanija.
“Dok su HDZ ili SDP bili u oporbi redovito su se međusobno optuživali za zloupotrebljavanje policije i tajnih službi u stranačke svrhe te za razne makinacije u javnim tvrtkama. U Mostu nemamo dokaze da se to zaista događalo, no kako se HDZ i SDP već godinama optužuju za zloporabe u represivnom sustavu i javnim tvrtkama, te smo njihove međusobne optužbe uzeli ozbiljno.
Preuzimanje odgovornosti
Stoga smo smatrali nužnim da Most preuzme odgovornost za njih kako se više ne bi ponavljala takva međusobna optuživanja. A što se tiče tvrtki u kojima država ima udjele, smatrali smo da se ljudi na vodećim pozicijama moraju birati putem javnih natječaja, a ne prema političkoj podobnosti. Političko kadroviranje nanijelo je goleme štete državi, stoga smatramo nužnim depolitizirati upravljanje u takvim kompanijama.
A što se, pak, konkretno Ine tiče, ujedno ćemo na taj način spriječiti glasine kako je HDZ napravio s Mađarima neke dealove na štetu nacionalnih interesa. Tako se zahvaljujući Mostu ne ponavlja scenarij po kojemu je HDZ, nakon preuzimanja vlasti, provodio čistke i pogrome, kako bi članovima stranke mogao, prema načelu političke podobnosti, a ne stručnosti, podijeliti osvojeni plijen”, kažu.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 2. travnja 2016.