Zavada u središtu Europe ugrožava NATO-ov plan protiv Putina: 'Ovako kritično nije bilo od pada Berlinskog zida'

NATO želi ojačati svoje istočno krilo. Međutim, loši odnosi Njemačke i Poljske remete taj proces

FOTO: AFP

Kontingent njemačkih vojnika od siječnja je na istoku Poljske. Rade na ispunjavanju NATO-ovog cilja, a to je jačanje vlastitog istočnog krila te pomoć Ukrajini u borbi protiv Rusije.

Ovoliko njemačkih vojnika nije bilo u Poljskoj od Drugog svjetskog rata, a kako piše FT, njihova prisutnost također testira njemačko-poljske odnose za koje mnogi smatraju da su najgori otkako je pao Berlinski zid. Raspoređivanju vojnika prethodile su političke svađe pri čemu je Berlin odbio poljski zahtjev da se raketni sustavi Patriot postave u Ukrajini, a ne u Poljskoj.

Za razliku od političke arene, suradnja vojnika na terenu je dobra, prema riječima njemačkih zapovjednika. “Postoje političke tenzije, ali mi ih ovdje ne osjećamo. Ako ništa drugo, jako sam iznenađen proaktivnosti Poljaka, sve su pripremili za naš brz i učinkovit dolazak”, rekao je pukovnik Jörg Sievers.

Odnosi Njemačke i Poljske ključni su za Europu

Poljski vojnici ne rukuju Patriotima, ali čuvaju područje i postavili su 1.600 betonskih ploča na koje se može postaviti infrastruktura za Patriote bez opasnosti od propadanja u blatno tlo. Također spavaju u istom vojnom kompleksu kao i Nijemci.

Njemačko-poljski odnosi ključni su ne samo dvjema nacijama nego i kontinentu u cjelini. To je posebno točno sada kada zapadne sile žele pokazati jedinstvo kako bi sabotirale predsjednika Vladimira Putina, čija je invazija na Ukrajinu također stavila istočnu Europu u središte svjetske geopolitike.

Međutim, u Berlinu postoji duboko razočaranje poljskom vladom koju vodi konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS). Poljska je osudila Njemačku zbog sporosti u isporuci vojne pomoći Ukrajini i zbog odbacivanja ranijih poljskih zabrinutosti oko gospodarskih veza Berlina s Moskvom – što se očitovalo u slučaju Sjevernog toka.

Poljska optužuje Njemačku za pretjeranu kontrolu nad Europskom unijom

Poljska vlada je također pokrenula veliku pravnu kampanju kako bi od Njemačke zatražila ratnu odštetu. Poljska također optužuje Njemačku za pretjeranu kontrolu nad institucijama Europske unije. Čelnik PiS-a Jarosław Kaczyński je 2021. godine izjavio kako Njemačka pokušava pretvoriti EU u Četvrti Reich.

Jana Puglierin, voditeljica berlinskog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose, kaže kako je oštra retorika kod njemačkih dužnosnika stvorila dojam da je za poljsku vladajuću stranku pobjeda na izborima važnija od konstruktivnog odnosa s Njemačkom.

U Varšavi, pojedini oporbeni političari također se brinu da bi antinjemački nagon njihove vlade mogao ugroziti dugoročne izglede Poljske, posebno u smislu vođenja poslijeratne obnove Ukrajine i pomoći zemlji da se pridruži EU-u. Podsjetimo, Ukrajina i Moldavija dobile su status kandidatkinje za EU prošlog lipnja. Varšava se također zasebno sukobljava s Bruxellesom oko isplate milijardi u fondovima za oporavak od pandemije, koje je Europska komisija uskratila jer optužuje PiS da na poljskim sudovima zapošljavaju pristrane suce.

Zahtjev za odštetu

Poljska je u listopadu podnijela službeni zahtjev te od Njemačke traži 1,3 bilijuna eura odštete za gubitke koje su im nanijeli nacisti tijekom Drugog svjetskog rata. Berlin je glatko odbacio ovu tvrdnju, inzistirajući na tome da je to pitanje riješeno 1950-ih s tadašnjom komunističkom vladom Poljske.

Njemačka je također od tada isplatila izravnu odštetu poljskim žrtvama rata, posebice preživjelima tijekom holokausta. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je prošle godine da je pitanje odštete iz perspektive njemačke vlade zatvoreno iako Njemačka priznaje svoju povijesnu odgovornost. No, poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je za Financial Times prošlog rujna da je Poljska spremna za dugu pravnu bitku. “Afrički narodi Herero i Nama 120 godina su čekali na odštetu, imamo vremena”, rekao je Morawiecki referirajući se na iznos od 1,1 milijarde eura kojeg je Njemačka isplatila zbog pokolja desetaka tisuća pripadnika navedenih plemena u Namibiji.

Poljska povlači usporedbe s drugim zahtjevima, ali jedna od posebnosti njezina zahtjeva za ratnom odštetom jest da cilja samo na Berlin, ali ne i na Moskvu — iako su Poljsku podijelili Njemačka i Sovjetski Savez 1939., a Moskva je potom nametnula vlast. Upitan zašto Varšava ne traži i odštetu od Rusije, poljski državni tajnik Marcin Przydacz rekao je da se s Berlinom, za razliku od Putina, može početi dijalog.

Zamošć je lokacija brojnih nacističkih zločina

Njemački vojnici stacionirani su u Zamošću, dragulju poljske renesansne arhitekture i gradu koji je pretrpio velike ratne zločine. Nacisti su u tamošnjoj rotondi zatočili i ubili tisuće ljudi, a iz nje su odrasli Poljaci također putovali u ratne logore u Njemačkoj. Njihova djeca su u Njemačkoj preodgajana.

Holokaust je desetkovao i stanovništvo Zamošća. Bilo je to rodno mjesto marksističke revolucionarke Rose Luxemburg. U gradu je do 1939. bilo 40 posto Židova, a sinagoga iz 17. stoljeća obnovljena je i ponovno otvorena kao muzej 2011. Obnovu su financirali Norveška, Island i Lihtenštajn. Kustos Daniel Sabaciński rekao je da ne poznaje nijednog Židova koji sada živi u Zamošću.

Lokalno stanovništvo zvuči zbunjeno zbog prisutnosti njemačkih trupa u gradu Zamošću, gdje su trupe iz SAD-a i drugih zemalja NATO-a ranije boravile. “Znamo da su ovdje kako bi nas zaštitili. Međutim, morate shvatiti da su ljudi bili izloženi stalnoj propagandi o Njemačkoj kao neprijatelju”, rekao je Sabaciński.

Najgori odnosi od pada Berlinskog zida

Usred spora oko poljskih fondova za oporavak od pandemije, poljski provladini mediji redovito predstavljaju Europsku komisiju kao instituciju pod kontrolom Njemačke. Poljski oporbeni vođa Donald Tusk također se prikazuje kao marioneta koja je postala čelnik Europskog vijeća 2014. zahvaljujući njemačkoj potpori.

Uoči poljskih izbora, oporba je bila osjetljiva na optužbe da je antidomoljubna – mnogi oporbeni zastupnici također su glasovali za zahtjev za njemačku ratnu odštetu. “Ovaj narativ korišten protiv Tuska stavio je oporbu u prilično neugodno mjesto, kao što smo vidjeli s reparacijama. Općenito gledajući u smislu povjerenja, osjećam da su njemačko-poljski odnosi na najnižoj razini od 1989. i pada Berlinskog zida”, kaže Michał Baranowski, direktor ureda njemačkog Marshallovog fonda u Varšavi.

Ako išta može popraviti veze između dviju zemalja, to bi mogla biti ekonomska suradnja. Njemačka je i dalje glavni poslovni partner Poljske, a njihova je bilateralna trgovina prošle godine porasla za 14 posto.

Brojna ulaganja

Među nedavnim ulaganjima, Mercedes-Benz je u prosincu najavio izgradnju tvornice vrijedne milijardu eura za proizvodnju isključivo električnih kombija u Jaworu, na jugozapadu Poljske. Njemačka je postigla dogovor da se nafta šalje iz Poljske u njenu rafineriju Schwedt u zamjenu za prekid ruske opskrbe.

Sankcije protiv Rusije i zabrinutost Zapada zbog oslanjanja na Kinu kao dobavljača također bi mogli povećati gospodarske odnose između dva europska susjeda, smatraju ekonomisti. Obraćajući se njemačkom sveučilištu Heidelberg u ožujku, Morawiecki je rekao da danas Poljaci i Nijemci blisko surađuju, ali i inzistirao na tome da Njemačka tek treba nadoknaditi štetu.

Njemačka, čija se iscrpljena vojska suočava s nedostatkom opreme, tek treba odlučiti hoće li zadržati svoje Patriotse u Poljskoj nakon početnog roka u lipnju. Međutim, njihov dosadašnji sigurnosni doprinos smatra se uspjehom u vrijeme političkih napetosti, piše FT.