Zavod za statistiku izašao je s novim podacima o demografiji. Ima zanimljivosti; recimo, isti broj ljudi odselio se u Irsku i u BiH
Inače, u 2017. je iselilo 47.352 ljudi, što je oko 30.000 više nego prije 5 godina
Iz Hrvatske je prošle godine iselilo 47.352 ljudi, odnosno triput više nego ih je doselilo. Doselilo ih se 15.553. Tako stoji u danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku koji se vodio podacima prikupljenima u MUP-u za 2017. godinu.
Među onima koji su se iselili nešto je više muškaraca nego žena, a Hrvati su najviše selili u Njemačku. No, zanimljivo je i da je veliki broj onih koji su za svoju novu zemlju odabrali Bosnu i Hercegovinu. U BiH ih je, naime, otišlo približno isto koliko u famoznu Irsku. Izdvojili smo nekoliko najzanimljivih podataka.
1. Prošle godine iselilo je 47.352 ljudi
Demografski trendovi u Hrvatskoj su sve lošiji, manje se djece rađa, a sve više ljudi iseljava. Graf pokazuje kako se broj onih koji su iselili konstantno povećava. Recimo 2013. ih je bilo 15.262, dok ih je 2016. bilo više od dvostruko više, 36.436. Prošle godine brojka je još porasla na 47.352.
Ova druga linija, crvena, pokazuje broj doseljenih. I ta je brojka u porastu, ali dosta manjem nego ova s brojem iseljenih. Godine 2013. ih je bilo oko 10 tisuća, 2015. 13.985, a 2017. 15.553.
2. U BiH preselilo skoro isto ljudi kao u Irsku ili Austriju
Naši građani prošle su godine najviše iseljavali u Njemačku. Tamo je preselilo 28.972 hrvatskih državljana, što je zapravo više od pola od ukupnog broja iseljenih. Dalje slijede Austrija u koju je otišlo 2.684 naših državljana te irska s 2.675. A onda, što je pomalo neočekivano. Bosna i Hercegovina. Tamo je otišlo tek tristotinjak Hrvata manje nego u Irsku, njih 2.328. Dosta je popularna i susjedna Srbija u koju je preselilo 1.868 hrvatskih državljana tijekom 2017. godine.
3. Najbolje se drži Dubrovačko neretvanska županija
Najviše iseljenih, ako gledamo po županijama, ima u gradu Zagrebu, no tu se najviše ljudi i doselilo. Otišlo ih je dakle 6.814, a došlo upola manje 3.715. Slijede onda dvije siromašnije županije Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Obje s oko 5 tisuća iseljenih. No, za razliku od Zagreba, prošle godine je u te dvije županije došlo po petstotinjak ljudi.
Najmanje je ljudi otišlo iz Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske i Dubrovačko-neretvanske županije, tek par stotina. No, zapravo najbolje stoji Dubrovačko neretvanska županija jer je iz nje otišlo 788, a uselilo 555 ljudi.
4. Umrlo je skoro 17 tisuća više ljudi nego što ih se rodilo
DZS je objavio i podatke koji se tiču stope nataliteta i mortaliteta. Naravno, trendovi su negativni. Rođeno je 2,6 posto manje djece nego 2016. godine, a umrlo je 3,8 posto više ljudi nego 2016. Sve županije bilježe negativni prirast, dok je na području cijele Hrvatske stopa prirodnog porasta bila negativna i iznosila -4,1 posto, odnosno za 16,921 je bilo više umrlih nego rođenih.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 40 gradova/općina, a negativan je bio u 506 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je 9 gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.
5. Najviše se djece, očekivano, rodilo u Zagrebu
Ako gledamo stope nataliteta i mortaliteta po županijama, graf pokazuje da je daleko najviše rođenih bilo u Gradu Zagrebu, 8.076. No, tu je daleko najviše ljudi i umrlo, 8.826. Slijedi Splitsko dalmatinska županija gdje se rodilo nešto više od 4 tisuće djece, ali je umrlo za oko tisuću ljudi više. Najmanje se djece rodilo u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. U nijednoj od njih taj broj nije prešao tisuću.
Najveći je raskorak, odnosno puno više umrlih nego rođenih, prošle godine zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji, te Primorsko-goranskoj.