Zavod za statistiku javlja da u Hrvatskoj svaka 4. osoba radi na određeno, duplo smo lošiji od ostatka EU
Procjenjuje se da je Hrvatska ostala bez 16 posto radne populacije, a lošija od nas je samo Rumunjska
Najnovije statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je preko ugovora o radu na određeno vrijeme u Hrvatskoj krajem studenog prošle godine bilo zaposleno 372.758 radnika, odnosno jedna od četiri zaposlene osobe. To je dva puta više od prosjeka u EU i takav oblik rada u Hrvatskoj se širi brže nego i u jednoj drugoj zemlji. Članovi misije Međunarodnog monetarnog fonda koji su u prosincu boravili u Hrvatskoj objavili su svoje preporuke u kojima se hrvatske vlasti poziva da zaposlenima koji rade na određeno osiguraju veći stupanj sigurnosti zaposlenja, inače će napuštati zemlju u još većem broju, piše Večernji list.
HZMO navodi da je 30. studenog ugovore na neodređeno vrijeme imalo 1,149 milijuna zaposlenih, a ugovore na određeno 372.758 osoba. Najviše ljudi radilo je na određeno srpnju, usred turističke sezone, njih oko 421 tisuća. Hrvatska se s udjelom zaposlenih na određeno od 25 posto gotovo izjednačila s europskim rekorderima Poljskom i Španjolskom, gdje na određeno radi 26 posto zaposlenih. Devet od 10 radnika koji su posredovanjem burze rada lani pronašli posao dobilo je ugovore na određeno, konkretno ugovora na neodređeno bilo je 16 tisuća, a 141.000 radnika zaposlenih s burze dobilo je ugovor na određeno.
Rigidnost hrvatskog Zakona o radu
Rad na određeno država nije uspjela destimulirati poreznim olakšicama uvedenima u siječnju 2015, premda su tvrtke i poslodavci koji mladima ponude ugovor na neodređeno oslobođeni plaćanja doprinosa na plaće. Trenutačno poslodavci koriste tu olakšicu za 107.143 stalno zaposlena radnika koji su približno za petinu jeftiniji od radnika koji imaju ugovor na određeno. U ovom trenutku u Hrvatskoj je zaposleno oko 270 tisuća mladih u dobi do 30 godine, ali njih 60 posto i dalje ima ugovore na određeno vrijeme.
Inače, stručnjaci i poslodavci godinama upozoravaju na ovaj problem, no ističu da je najveći krivac hrvatski Zakon o radu koji je jedan od najrigidnijih i najnefleksibilnijih u EU. Golemi utjecaj sindikata, nevjerojatno složen postupak pri otpuštanju zbog čega poslodavci praktički ne mogu dati otkaz radnicima kojima su nezadovoljni, relativno visoka razina minimalne plaće… sve su to razlozi zbog čega je Hrvatska prepuna ugovora na određeno.
Inače, procjenjuje se da je Hrvatska ostala bez 16 posto radne populacije, a lošije od nas stoji samo Rumunjska koja je ostala bez 20 posto radno aktivnog stanovništva. S druge strane iz Češke je otišlo samo 3 posto radne populacije, a Slovenije oko 4 posto.