Zavod za statistiku konačno ima konkretne brojke o padu stanovništva; recimo, u 7 godina broj male djece pao je za 22.000
Zavod za statistiku objavio je podatke za razdoblje od 2001. do 2017.; izvukli smo neke zanimljive detalje
Državni zavod za statistiku izašao je s podacima prikupljenima od 2001. do 2017. godine. U njima tako možemo vidjeti da je iz Hrvatske prošle godine iselilo 6 puta više ljudi (sveukupno 47.352) nego 2001. kad ih je iselilo tek 7.488.
Ako prošlu, inače rekordnu godinu po iseljavanjima u posljednih 17, usporedimo s 2016. onda također primjećujemo znatan rast iseljenih, i to za otprilike jednu četvrtinu, odnosno za točno 10.916 ljudi. Prije dvije godine, naime, otišlo je 36.536 ljudi. S druge strane, blago se povećao i broj onih koji su se doselili u Hrvatsku, prošle godine je došlo 15.553 ljudi, dok je 2016. taj broj bio 13.985.
Trend iseljavanja u dva navrata prekinut
Zanimljivo je i da je trend povećanja iseljenih tijekom ovih 17 godina za koje je DZS objavio podatke, pozivajući se na evidencije MUP-a, u dva navrata prekinut. Recimo, 2003. se iselilo gotovo dvostruko manje ljudi nego prethodne 2002. Omjer je 6.354 naspram 11.767 od godine prije.
Sljedećih godina se ta brojka lagano povećavala, pa je 2008. opet malo pala, s 9 tisuća na 7.488. Tek 2011. broj iseljenih je skočio iznad deset tisuća i otad se povećava, 2014. bili smo na 20.858, a prošle, kako smo već napisali, na više od dvostruko više.
U Irsku je 2010. otišlo dvoje ljudi
Što se tiče zemalja u koje hrvatski građani najviše odlaze, najpopularnija destinacija je, očekivano, Njemačka. U nju je prošle godine otišlo više od pola od ukupnog broja iseljenih, odnosno 29.053 građana, a onda slijede BiH i Irska, što smo već i pisali. Inače, broj onih koji su išli u Njemačku do prije četiri godine bio je negdje oko tisuću godišnje . A onda je od 2014. broj skočio na 7,961, te nastavio rapidno rasti, na 12.325, pa 20,432 do prošlogodišnjih 29 tisuća.
Slično je i sa sada popularnom Irskom. U nju je, prema DZS-ovim podacima, 2010., recimo, otišlo svega dvoje ljudi, a 2012. njih četvero. Ta se brojka dakle u sedam godina od 2010. povećala za 1338 puta. Prošle godine ih je otišlo 2.676.
Najviše doseljenika iz BiH
Što se tiče broja ljudi koji su se doselili u Hrvatsku, najviše ih je iz BiH, nešto manje od pet tisuća. I ako usporedimo to s prethodnim godinama, možemo zaključiti da su doseljenici iz BiH tradicionalno najbrojniji doseljenici. Slijede građani Njemačke kojih je nešto manje od tri tisuće, odnosno za desetak puta manje nego što je naših građana otišlo u Njemačku.
Prema procjenama DZS-a o ukupnom broju stanovnika, sredinom prošle godine bilo nas je 4.105.493, odnosno oko 48.720 manje nego prethodne 2016. Usporedimo li brojke s onima od prije sedeam godina, odnosno 2011. manje nas je za 170.491.
Broj djece od 0 do 4 godine manji za 22 tisuće
Ako malo detaljnije pogledamo brojke po dobnim skupinama, jasno možemo vidjeti da se u posljednih sedam godina dosta ubrzano smanjuje broj djece od 0 do 4 godine, 2011. ih je bilo 212 tisuća, a prošle godine 190 tisuća, dakle za otprilike 22 tisuće manje. S druge strane broj starijih od 75 je dvostruko veći – 383.100.
Mlađih od 30 godina prošle je godine bilo ukupno 1,306.900 što možda i ne zvuči malo dok ne uzmemo brojku od prije sedam godina koja je bila za 134.700 veća, odnosno 1.441.600. S druge strane, usprkos tome što broj ukupnog stanovništva opada, broj starijih od 65 godina se uspio povećati. Tako je recimo prošle godine starijih od 65 bilo 818.200, a 2011. 759.600, dakle dobili smo 59 tisuća više umirovljenika.
Broj stanovnika je porastao samo u Zagrebu
DZS je izašao i s podacima za stanovništvo pojedine županije, s kretanjima od 2001. do 2016. godine. Osim Grada Zagreba, tijekom 2016. u svim ostalim županijama broj stanovnika je pao, u nekima doduše tek za par stotina ljudi. Najviše je građana, oko 4 tisuće njih, otišlo iz Osječko-baranjske županije, a onda za oko tisuću manje iz Sisačko-moslovačke.
Grad Zagreb je 2016. završio s 802.338 stanovnika. Najmanja je po broju stanovnika bila Požeško-slavonska županija, s nešto manje od 72 tisuće. U odnosu na 2001. ta je županija izgubila oko 12 tisuća stanovnika, odnosno šestinu od ukupnog broja.