Zbilja, koji to problem Ministarstvo ima s građanskim odgojem? EU im daje 27 milijuna da ga razviju, oni bi ih preusmjerili
Novac namijenjen za građanski odgoj sada žele preraspodijeliti na još šest drugih područja
Čini se kako Vlada Republike Hrvatske zaista ne želi ciljano ulagati dostupna europska sredstva u jačanje slabašnih građanskih kompetencija djece i mladih u Hrvatskoj. Dostupna sredstva u iznosu od 27 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda (ESF), namijenjena isključivo za projekte provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja želi prenamijeniti za ukupno sedam međupredmetnih tema među kojima je jedna i građanski odgoj. Tako bi se sredstva namijenjena građanskom odgoju raspršila na još šest područja.
Već smo pisali o natječaju teškom 27 milijuna kuna za projekte građanskog odgoja i obrazovanja, koji se nikako ne raspisuje već četvrtu godinu. Štoviše, ove je godine u potpunosti izostavljen iz kalendara za prijavu projekata i preusmjeren na misterioznu rezervnu listu natječaja, što je prošloga tjedna od Ministarstva rada i mirovinskog sustava (koje upravlja ESF-om) doznao europarlamentarac Predrag Matić Fred.
Ministarstvo želi raspodijeliti 27 milijuna kuna na 7 tema
Osim toga, predstavnici Ministarstva rada na nedavnoj sjednici odbora koji prati provedbu ESF-a poručili su kako je jedno od nadležnih tijela za građanski odgoj ministarstvo Blaženke Divjak, koje mora dati suglasnost za objavu natječaja. Pa smo se interesirali zašto ne daju suglasnost već godinama i zašto se natječaj ove godine ne nalazi niti u kalendaru objave. Kažu kako su nadležni za kurikulume svih međupredmetnih tema, među kojima se nalazi i Građanski odgoj i obrazovanje, pa su predložili da u natječaj budu uključene sve međupredmetne teme.
“Zašto se na natječaj ne bi mogla javiti i neka ekološka udruga jer pitanja održivog razvoja, zaštite okoliša i klimatskih promjena zaslužuju jednaku pažnju kao i građanski odgoj i ostale međupredmetne teme koje smo u sklopu kurikularne reforme uveli u sve škole diljem Hrvatske – pored Održivog razvoja i Građanskog odgoja i obrazovanja tu su još i Zdravlje, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba IKT”, kažu iz Ministarstva i dodaju da će žurno dati svoje očitovanje čim se natječaj izmijeni.
Drugim riječima, 27 milijuna kuna namijenjenih za natječaj “Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja” valjalo bi preraspodijeliti na još šest međupredmetnih tema. Iz GOOD inicijative, koja okuplja više desetaka organizacija civilnog društva posvećenih sustavnom uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav, upozoravaju na svu problematičnost ovakvog stava Ministarstva.
Utapanje građanskog odgoja
Tvrde kako je država, u vrijeme kada se programirao novac kroz Europski socijalni fond, prepoznala važnost problema deficita građanskih kompetencija mladih i zato odlučila usmjeriti ESF novac isključivo na građanski odgoj i obrazovanje. “Da je to pitanje i dalje relevantno upozoravaju ne samo udruge i akademska zajednica, već i sami nastavnici u evaluaciji provedbe Škole za život, koji upravo GOO ističu kao najvažniji te za njega traže posebnu podršku”, naglašava za Telegram Marko Kovačić iz GOOD inicijative.
“Utapanje” GOO-a s još šest međupredmetnih tema u financijsku konstrukciju od 27 milijuna kuna smatra štetnim, bez izgleda da će rezultirati povećanjem građanske kompetencije učenika i to zbog preopterećenosti nastavnika i nedovoljne podrške koju pružaju institucije. “Udruge su te koje to mogu anulirati”, kaže Kovačić, s obzirom na to da je natječaj fokusiran na podršku organizacija civilnog društva provedbi građanskog odgoja u školama i osnaživanja učiteljica i učitelja za njegovu provedbu.
Kovačić dodaje kako bi Ministarstvo, inzistirajući na natječaju za sedam međupredmetnih tema, proporcionalno trebalo povećati alokaciju sredstava što je, tvrdi naš sugovornik, nemoguće. Druga je opcija, ističe, da se ministrica Divjak drži preporuka svih relevantnih aktera. “Ukoliko Ministarstvo ustraje u svojoj intenciji utapanja drugih međupredmetnih tema u ovaj ESF natječaj, to se neće moći tumačiti nikako drugačije osim eklatantnom nesposobnošću, zabrinjavajućom nedosljednošću i bezobraznim ignoriranjem znanosti, struke i potreba relevantnih aktera”, zaključuje Kovačić iz GOOD inicijative.
Alarmantni podaci o znanju učenika
Podsjetimo, posljednje istraživanje građanskih kompetencija i političke pismenosti hrvatskih maturanata provedeno je 2015. u suradnji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i GONG-a. Rezultati su bili alarmantni; učenici su u prosjeku znali odgovoriti tek na polovicu od 19 postavljenih pitanja o razumijevanju temeljnih političkih pojmova i poznavanju ustavno-političkog ustrojstva Republike Hrvatske. Na skali političke informiranosti o aktualnim temama ostvarili su pak, najlošiji rezultat, u prosjeku točno odgovorivši na manje od dva pitanja.
Istraživanje iz 2015. ispitivalo je i (ne)demokratske stavove maturanata; pokazalo se kako mladi načelo podržavaju demokratske vrijednosti, no istraživači su uočili zamjetno visoku razinu autoritarnih stavova, trend neprihvaćanja političkog pluralizma, kao i visoku razinu homofobnih stavova. Zamijećeni negativni trendovi sve su manji uz bolje poznavanje političkih pojmova i višu razina informiranosti pa istraživači naglašavaju kako bi kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje u školama smanjio demokratski deficit mladih. Novo istraživanje provodi se ove godine.