Zbilja nevjerojatno. EU dala Vladi rok da potroši 5 milijardi kuna za obnovu. Ističe za 6 mjeseci, a izvukli smo samo 43 milijuna
Novac iz Fonda solidarnosti EU Hrvatskoj je uplaćen u prosincu 2020., kada je počeo teći rok od 18 mjeseci u kojem ta sredstva trebaju biti potrošena
Naoko sitne komplikacije sugerirale su da stvari i ne idu baš najbolje. Ministarstvo zaduženo za obnovu koje ne uspijeva obnoviti zgradu u svom vlasništvu. Državne institucije koje još uvijek nisu provele javni natječaj. Cijene za koje iskusni građevinari dvoje jesu li realne.
Naizgled sitni problemi sugerirali su da trošenje novca za obnovu nakon potresa, koji nam je prije gotovo godinu dana odobrila Europska unija, ne ide baš kako bi trebalo. A onda su stigle i službene brojke: od 5,1 milijardu kuna, koliko nam je EU odobrila za obnovu nakon zagrebačkog potresa, dosad je isplaćeno 43,7 milijuna kuna.
Ugovoreno i isplaćeno
Novac iz Fonda solidarnosti EU Hrvatskoj je uplaćen u prosincu 2020. godine kada je počeo teći rok od 18 mjeseci u kojem ta sredstva trebaju biti potrošena. Do isteka roka (ako ne bude produžen), ostalo je tek nešto više od pola godine, a u ovom je trenutku finalno isplaćeno manje od jedan posto sredstava, pokazuju službeni podaci Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
„Od ugovorenih projektnih prijedloga u ukupnoj vrijednosti 11 milijardi kuna, od kojih se iz Fonda solidarnosti Europske unije financira udio od 5,1 milijarde kuna, podneseni su zahtjevi za naknadnu sredstava u visini 231 milijun kuna, te su isplaćena 43,683,920.21 kuna”, odgovorili su iz resora ministra Darka Horvata na naš upit.
Kakva je procedura
Štete od potresa daleko premašuju iznos koji je Hrvatskoj odobrila EU, pa će se dio od ovih 11 milijardi kuna pokrivati i iz drugih izvora. No, što se tiče Fonda solidarnosti, situacija je sljedeća: oni koji obnavljaju svoje zgrade – kulturne institucije, škole i tako dalje – dosad su potrošili 231 milijun kuna i za taj su iznos tražili refundaciju iz Fonda solidarnosti.
To moraju odobriti nadležna ministarstva – provjeriti jesu li prijavljeni troškovi opravdani, je li sve odrađeno po pravilima, je li dostavljena sva potrebna dokumentacija. Ministarstva su dosad provjerila i isplatila 43,7 milijuna kuna. Ostala zatražena sredstva još su u postupku provjere, a svaki tjedan stižu, naravno, i novi zahtjevi za nadoknadu sredstava.
Zašto ide tako sporo
Što se, dakle, zbiva? Iz službenih informacija i neslužbenih razgovora stječe se dojam da je posrijedi koloplet kompleksnih razloga koji na više razina, i u državnoj upravi i kod krajnjih korisnika, usporavaju trošenje EU novca.
Neki javni pozivi dovršeni su tek nedavno. Javne nabave, koje provode korisnici, složene su i često dugotrajne. Broj projekata golem, a stručnih ljudi u državnoj upravi, očito, ograničen. Zahtjevi za nadoknadu sredstava nisu uvijek potpuni i ispravno popunjeni, tvrde u državnim tijelima. S terena neslužbeno uzvraćaju: administracija nekad u zadnji čas traži dodatne dokumente i tako produžava rokove.
Čekaju se javne nabave
Razlozi su, očito, prilično složeni. U Ministarstvu zdravstva, na primjer, koje je s bolnicama, domovima zdravlja i tako dalje, sklopilo ugovore vrijedne 1,86 milijarde kuna, kažu da još nisu dobili nijedan zahtjev za nadoknadu sredstava. Ali i sami potvrđuju da su ugovori sklopljeni relativno nedavno, tijekom rujna, listopada i studenoga pa zdravstvene ustanove tek sada mogu krenuti u pripremu svojih zahtjeva prema ministarstvu.
“Očekujemo da će zahtjevi za nadoknadu sredstava koji se odnose na hitne sanacije biti podneseni u vrlo kratkom roku. Također, očekujemo da će i prijavitelji koji provode cjelovitu obnovu, podnijeti zahtjev za nadoknadom sredstava nakon provedenih postupaka javne nabave”, ističu iz resora Vilija Beroša.
Ne ide sve po planu
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koje je provelo javni poziv za javna visoka učilišta i znanstvene institute (za škole i vrtiće zadužen je Grad Zagreb), dosad su, kažu, dobili zahtjeve u iznosu od 47,6 milijuna kuna, a isplatili su oko 1,8 milijuna. Ističu da se trude sve zahtjeve rješavati u propisanim rokovima – 30 ili 60 dana, ovisno o vrsti zahtjeva. No, ne ide sve glatko.
“Kod velikog broja zaprimljenih zahtjeva su potrebna dodatna pojašnjenja, dodatni dokazni popratni dokumenti te i sami ispravci dostavljenih zahtjeva. Kod dijela zaprimljenih zahtjeva je došlo do minimalnog kašnjenja u odobravanju nastavno na prethodno navedeno uključujući i epidemiološku situaciju”, pojašnjavaju, među ostalim, iz resora ministra Radovana Fuchsa.
Najviše posla na kulturi
Sudeći po službenim iznosima – ugovorenim, potraživanim i isplaćenim – najveći opseg posla dosad je odradilo Ministarstvo kulture i medija koje je zaduženo za javne zgrade koje su kulturno dobro. Na njihovom pozivu je, primjerice, odobren novac za obnovu Vlade i Sabora, kao i za zgradu u Ilici u vlasništvu države za koju Horvatovo ministarstvo, nadležno za obnovu, još nije uspjelo potrošiti ugovorena sredstva.
U resoru ministrice Nine Obuljen Koržinek primili su 146 zahtjeva za nadoknadu sredstava iz Fonda solidarnosti, u ukupnom iznosu od nešto više od 110 milijuna kuna. Pregledali su 104 zahtjeva i za isplatu odobrili njih 77. Za isplatu je, kažu, odobreno 33 milijuna kuna. Za devet zahtjeva čekaju dodatna pojašnjenja, a za preostalih 18 korisnici su dostavili sve što je naknadno od njih traženo i sada će i ti zahtjevi biti obrađeni.
Otvoreno o problemima
Ministarstvo kulture vrlo otvoreno i precizno komunicira s kakvim su se teškoćama susretali u praksi i zašto im je za provjeru nekih zahtjeva trebalo više od 30 dana. Spominju, primjerice, “nedovoljan broj stručnih djelatnika koji su u kratkom vremenu morali savladati sve procedure”. Ljudi s višegodišnjim iskustvom s EU fondovima već su ranije, neslužbeno, upozoravali da će trebati vremena da se državna uprava ekipira za ovaj zahtjevan posao što se, očito, i potvrđuje.
U Ministarstvu kulture je tako oformljen novi sektor “koji se još uvijek popunjava potrebnim brojem djelatnika”. “Za potrebe kontrole projekata financiranih iz Fonda solidarnosti angažirano je i troje djelatnika SAFU-a za poslove koji su nam bili najveća zapreka u tom procesu, a koji su privremeno premješteni u Ministarstvo. Na taj način dodatno su ubrzane obrade ZNS-ova kako bi se dostigli svi zadani rokovi”, ističu.
Napominju da su problem bili i nepotpuni zahtjevi za nadoknadu sredstava (ZNS), jer nisu popunjeni svi podaci ili su pogrešno popunjeni, nije dostavljena sva dokazna dokumentacija itd. Zato su, kažu, analizirali najčešće propuste i poslali korisnicima detaljnije upute. Tvrde da se već sada vide poboljšanja i uvjereni su da više neće trebati slati puno zahtjeva na doradu – da su problemi, dakle, riješeni.
Imamo li dovoljno vremena?
I druga ministarstva, poput unutarnjih poslova ili gospodarstva, koji su zaduženi za osjetno manje iznose iz Fonda solidarnosti, nego zdravstvo ili kultura, upravo obrađuju pristigle zahtjeve za nadoknadu sredstava pa će iskorištenost EU novca u narednom razdoblju rasti. To, uostalom, očekuju u Ministarstvu nadležnom za obnovu.
“Intenziviranje plaćanja ZNS-ova s bitno višim iznosima troškova očekuje se tijekom sljedeće godine. Osim toga, očekuje se i podnošenje ZNS-ova po operacijama u kojima su troškovi već realizirani počevši od dana potresa, za koje će se također izvršiti refundacija u značajnijim iznosima”, najavljuju optimistično iz Horvatovog resora. Pitanje je samo je li ostalo dovoljno vremena.