Zbilja samo u Hrvatskoj: nakon tri godine pokušaja opet propao natječaj za državni cloud, ključni projekt kojim se Vlada uporno hvali
Telegram otkriva novi neshvatljiv zaplet u priči o projektu koji su najavljivali kao glavno sredstvo za obračun s birokracijom
Ovaj dugometražni administrativni triler s elementima crnog humora počeo je prije tri godine, kada su otvorene ponude za ovaj ključni dio sustava. Potom je državno-gradska tvrtka Apis dvije godine kontemplirala odabrati izvođača ili ne, a onda je prošle godine - poništila natječaj. Od tada traje kompliciran slijed događaja u kojem je, zapravo, samo napravljen puni krug
Strateški državni projekt digitalizacije, Centar dijeljenih usluga (CDU), namijenjen konačnom obračunu s birokracijom šalterskog tipa – visi o niti zbog spore, neučinkovite i nekoordinirane birokracije. Takav zaključak nameće se nakon što je Apis IT nedavno (opet) poništio natječaj za kičmu državnog oblaka: sustav upravljanja dokumentima, predmetima i radnim tokovima.
Ovaj dugometražni administrativni triler s elementima crnog humora počeo je prije tri godine, kada su otvorene ponude za ovaj ključni dio sustava. Potom je državno-gradska tvrtka Apis dvije godine kontemplirala odabrati izvođača ili ne, a onda je prošle godine – poništila natječaj. Od tada traje kompliciran slijed događaja u kojem je, zapravo, samo napravljen puni krug.
Apisovo (prvo) poništenje natječaja – poništila je državna komisija, na što se Apis žalio Visokom upravnom sudu. No, sud je odbacio tužbu i vratio Apis na točku donošenja odluke o odabiru. Mjesecima je opet sve stajalo u mjestu, dok ih državni tajnik Bernard Gršić prošlog mjeseca nije doslovno zamolio da konačno okončaju nabavu. U Apisu su, potom, ponovno poništili natječaj. I ponovno je stigla žalba.
Premijer i troje osumnjičenika
Ako vam još nije najjasnije što se tu točno događa, sažeto recimo da je riječ o priličnoj blamaži koja – osim izgubljenog vremena u kojem su građani mogli uživati u blagodatima ekstenzivne digitalizacije države – potencijalno nosi i rizik gubitka europskog novca na kojem projekt obilato počiva.
Vratimo se u svibanj 2019. Na svečanom potpisivanju ugovora o dodjeli EU sredstava za uspostavu CDU-a, za stolom sjede premijer Andrej Plenković, ministrice Gabrijela Žalac i Lovro Kuščević te šef SAFU-a Tomislav Petric. Tri godine kasnije, zbog pravosudnih problema, potonjih troje funkcionera više ne obnaša visoke državne dužnosti, a nema ni cjelovitog državnog oblaka. Premijer je još tu.
Tvrdili da država nije osigurala novac
Ponovno poništenje natječaja u suštini je identično razlozima prvog poništenja (zastarjele specifikacije). Uz jednu iznimku: sada više ne tvrde da je problem u nedostatnom financiranju od strane Ministarstva pravosuđa i uprave. Naime, kako smo izvještavali prošle godine, jedan od razloga za poništenje bila je Apisova tvrdnja kako ministarstvo nije osiguralo “potrebna financijska sredstva za ugovaranje predmetne nabave”.
Riječ je o 87 milijuna kuna bez PDV-a. No, kako je utvrđeno u presudi Visokog upravnog suda, ispalo je da u Apisu nisu znali kako će Ministarstvo financija ipak osigurati novac za provedbe europskih projekata unatoč tadašnjoj korona-krizi. Tvrdili su da im to nije komunicirano. Što god bila istina u tom komunikacijskom rašomonu između institucija i tvrtke koja provodi natječaj, najveći problem, čini se, leži u propisu koji nije donesen na vrijeme: novoj Uredbi o uredskom poslovanju.
Kiseljenje ključne uredbe
Budući državni oblak, naime, mora biti u skladu s važećom zakonskom regulativom. U trenutku prvog poništenja natječaja, na snazi je bila Uredba o uredskom poslovanju iz 2009. godine – a nova Uredba je u tom trenutku već dvije godine lebdjela u limbu javnog savjetovanja, iako je bila ključna podloga za istinsku reformu poslova državne uprave, usko vezana uz Centar dijeljenih usluga.
Dakle, natječajna dokumentacija za ključni dio sustava raspisana je temeljem zastarjele Uredbe iz 2009. godine, a nitko – čini se ni Apis – nije znao kada će nova stupiti na snagu. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) zbog toga je poništila prvo poništenje natječaja, jer nisu uvažili Apisovo pozivanje na velike promjene s novom Uredbom – koja nije bila donesena.
Angažirali sudskog vještaka
U međuvremenu, nova Uredba o uredskom poslovanju stupila je na snagu u srpnju prošle godine, a tu kreće novi moment priče. Apis prethodno nije uspio uvjeriti DKOM ni sud kako je nužno poništiti natječaj i mijenjati tehničke specifikacije zbog, tvrde, dodatnih komplikacija i poskupljenja cijelog projekta, koji mora biti financijski održiv prema EU pravilima.
Kako bi u novom, aktualnom poništenju osnažili argument, Apis je angažirao i stalnog sudskog vještaka Miroslava Baču, koji je potvrdio njihovo stajalište. Na kraju iscrpne analize priložene natječajnoj dokumentaciji, stoji mišljenje kako je “gotovo cijelu priloženu specifikaciju nužno promijeniti i raspisati sukladno novom uredbom”, inače bi financijski troškovi mogli biti i dvostruko veći od planiranih. Upravo na to se u Apisu pozivaju u novom poništenju natječaja, u nadi da neće doći do ponovnog poništenja poništenja.
Zbog natječaja sastanak u Vladi
Da je situacija alarmantna, vidljivo je iz dopisa koji je krajem ožujka Apisu uputio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Bernard Gršić. U njemu su naznačena i dva održana sastanka, u Ministarstvu pravosuđa i uprave te samoj Vladi, čiji je zaključak bio da se zbog “rizika koji nastaju zbog kašnjenja u pogledu postupaka javne nabave žurno okonča postupak”.
Državni je tajnik, dakle, pozvao državnu tvrtku da žurno riješi nabave, što joj je bio zadatak na početku projekta, u proljeće 2019. Iako su nam krajem prošle godine iz Apisa odgovorili kako se projekt “odvija prema planu” i kako “ishod projekta neće biti ugrožen”, sastanci s državnim vrhom na kojima ih se proziva zbog kašnjenja ne zvuče kao da sve ide po planu.
Hoće li projekt biti gotov na vrijeme?
Uspostava državnog oblaka, prema projektu, trebala bi završiti do 31. prosinca 2023. godine. Jedan dio CDU-a, nekoliko manjih grupa natječaja, dovršeno je na vrijeme – ali dvije financijski najteže skupine natječaja – ruku pod ruku s europskim novcem – još vise u zraku. Zabrinutost je itekako opravdana.
U idealnom scenariju, na Apisovo novo poništenje natječaja neće se nitko žaliti, pa se u tom slučaju kreće s izradom nove dokumentacije i provođenje novog natječaja. I takav, idealan scenarij, tražit će neviđenu ekspeditivnost kako bi se do u roku dovršio kompleksan projekt. No, idealan scenarij nedavno je propao – i na drugo Apisovo poništenje natječaja, stigla je žalba.