Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Uživo na Telegramu
Koronavirus
Ažurirano prije 50 minuta
Slučajevi
758.365 (+97.659)
U Hrvatskoj 790 slučaja
Oporavci
152.488 (+13.073)
U Hrvatskoj 67 oporavka
Preminulih
36.742 (+6.090)
U Hrvatskoj 6 smrti
20.03.
30.03.
128
206
254
315
382
442
495
586
657
790

Zbog korone i potresa ljudi ne mogu do odvjetnika ni sudova, a rokovi teku; hoće li procesi propadati?

Zakonski rokovi nisu prolongirani u situaciji kad mnogi građani ne mogu do suda zbog epidemije koronavirusa

ZADNJA IZMJENA: ožu 26, 2020
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Što se upravo događa s koronavirusom:

Nekoliko hrvatskih sudova uništeno je u potresu koji je pogodio Zagreb. I neki odvjetnički uredi su oštećeni. Zbog krize izazvane korona virusom još prošlog tjedna sudovi su reducirali svoj rad. Većina sudaca i sudskih službenika radi od kuće. Dio ih uopće ne radi.

Unatoč svemu tome, sudski postupci nisu zaustavljeni, već samo prolongirani. Istovremeno nitko nije prolongirao ni suspendirao zakonske rokove koji teku u tim sudskim postupcima. Riječ je o rokovima za podnošenje žalbi, zastarnim rokovima ili pak rokovima za podnošenje tužbi. Ti rokovi propisani su zakonima te, ukoliko ih se ne poštuje, proces za jednu stranu može jednostavno propasti. Primjerice, ako netko zakasni podnijeti žalbu, sud ju neće uvažiti. To za njega u procesu znači kraj.

Kako procesi mogu propasti zbog rokova?

Ako, primjerice, neki otpušteni radnik koji smatra da je ovih dana neopravdano dobio otkaz, u idućih 15 dana ne pokrene postupak protiv poslodavca, propast će mu šansa da ga u idućih 30 dana tuži sudu. Ili ako neka firma ne podnese u roku zahtjev za stečaj, neće moći realizirati svoja prava na Trgovačkom sudu. Zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu teško je stradala u potresu. Prestao je s radom i Županijski sud u Zagrebu na kojem se vode neki od najvažnijih sudskih procesa u državi…

Ministarstvo pravosuđa, kako stoji u odgovoru koji su poslali Telegramu, u ovom trenutku ni ne pomišlja intervenirati bilo kakvim preporukama ili odlukama u te zakonom propisane rokove, bez obzira što je naložilo preventivne mjere sudovima i ostalim pravosudnim tijelima da se zastane sa svim manje žurnim postupcima. Kažu, sve se može napraviti na daljinu. Je li to točno?

EU sud za ljudska prava suspendirao rokove

Ovo pitanje postavili smo Ministarstvu pravosuđa nakon što je Europski sud za ljudska prava među mjerama poduzetima zbog recentne globalne zdravstvene krize uzrokovane COVID-19 virusom objavio da je na mjesec dana suspendirao rok za podnošenje tužbi tom sudu. Naime, svi građani koji žele pokrenuti postupak na Europskom sudu za ljudska prava imaju rok od šest mjeseci da to učine, no u Strasbourgu su shvatili kako to neće biti moguće realizirati.

“Svi rokovi koje je Europski sud dodijelio strankama u sporovima koji su u tijeku pred tim Sudom bit će također odgođeni na mjesec dana, s učinkom od 16. ožujka. Ročišta zakazana za ožujak i travanj su otkazana do daljnje odluke, a prostorije Europskog suda više nisu dostupne javnosti”, priopćeno je sa Suda. Budući da je osiguran rad zaposlenika na daljinu, taj će sud i dalje obavljati svoje temeljne aktivnosti, posebice rješavati prioritetne predmete. Uz to, rješavat će se i privremene mjere koje se primjenjuje samo u slučaju kad postoji rizik od nastanka nepopravljive štete.

Ministarstvo: ‘Sudovi moraju raditi’

Ministarstvo pravosuđa na upit Telegrama o mogućoj suspenziji zakonskih rokova odgovorilo je prilično neprecizno. Podsjećaju kako su uputili preporuku svim hrvatskim sudovima da odgode sve sudske rasprave osim onih koje su žurne. Među žurne postupke spadaju oni u kojima je, primjerice, okrivljeniku određen istražni zatvor ili pak postupci dodjele skrbništva nad djecom.

“Smatramo kako nema potrebe da se prekida rad sudova. Veliki broj radnji moguće je obaviti putem pošte ili elektroničkom komunikacijom. Pojedinim propisima omogućena je elektronička komunikacija putem interoperabilnih informacijskih sustava sudova i vanjskih korisnika ili putem informacijskog sustava u primjeni u sudu i sigurnih elektroničkih poštanskih pretinaca vanjskih korisnika.

U tom duhu Ministarstvo pravosuđa je utvrdilo preporuke pravosudnim tijelima da nastave s radom te da provode sve hitne postupke i radnje uz odgovarajuću zdravstvenu sigurnosnu kontrolu, a odgode postupke koji nisu hitni, ovršne postupke te posebno provedbu ovrhe na nekretnini radi iseljenja i ispražnjena nekretnine”, kažu u Ministarstvu pravosuđa.

Odvjetnik Šerić: ‘To nije dovoljno’

Međutim, iskusni odvjetnik Branko Šerić tvrdi kako to nije dovoljno. Podsjeća kako je u ovoj situaciji i koronavirusa i potresa krajnje otežana komunikacija sa sudovima i kako bi zakonske rokove doista trebalo zamrznuti.

“Odlukama Ministarstva pravosuđa i Vrhovnog suda ograničen je pristup sudovima te bi ili trebalo zamrznuti zakonske rokove ili uvesti elektronsku komunikaciju sa sudovima u punom smislu”. Naime, istina je da se dio komunikacije sa sudovima može odvijati elektronskim putem, no većinu dokumenata odvjetnici ili stranke moraju predati osobno. Tako se, primjerice, tužbe ne mogu podnijeti elektronskim putem.

“Mi u ovom trenutku nemamo mogućnost predati sva pismena elektronskim putem, već ih moramo nositi ili na sud ili u pisarnicu. Kako je i pristup sudu i pisarnicama, pa sada i samim odvjetnicima, ograničen treba omogućiti pristup elektronskom poštom. Svaki odvjetnik ima elektronsku poštu i taj sustav treba cjelovito uspostaviti. U protivnom država mora intervenirati da se produže rokovi”, drži Šerić.

Od Vlade će tražiti dulje rokove

I predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Peđa Grbin upozorava već danima na ovaj pravosudni problem. Grbin podsjeća kako je preko 15 tisuća ljudi u samoizolaciji, što će sasvim izvjesno otežati odvjetnicima i strankama pristup sudovima. Sada, uz nemogućnost napuštanja prebivališta, ljudima iz manjih mjesta gdje nema odvjetničkih ureda potpuno se onemogućava normalna komunikacija s odvjetnicima.

“Vlada je predložila stand-still ovršnih postupaka, no to nije dovoljno. Tražit ćemo da se intervenira u Zakon o sudovima i Ustavni Zakon o Ustavnom sudu kako bi se omogućilo donošenje odluka o privremenoj suspenziji zakonskih rokova onako kako je to učinio Europski sud za ljudska prava. Građani će se sasvim sigurno naći u problemu jer neće moći pristupiti ni sudu ni odvjetnicima.

Pomislite samo na ljude koji će htjeti pokrenuti radne sporove zbog otkaza. Oni za to imaju najprije 15 dana da se obrate poslodavcu, pa nakon 15 dana od kada im poslodavac odgovori, rok za podnošenje tužbe za nezakoniti otkaz. Dakle, ukupno 45 dana je rok. Kako to ispoštivati u ovim uvjetima”, kazao je Grbin za Telegram.

Predsjednik Vrhovnog suda pisao ministru

Više sudaca s kojima je Telegram razgovarao ovih dana također smatra da bi zakonske rokove trebalo na neko vrijeme suspendirati.

Sada je to službeno, kako piše Jutarnji list, od Ministarstva pravosuđa, zatražio i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. On je ministru pravosuđa predložio da se u hitnom postupku promijeni Zakon o sudovima kako bi se reguliralo postupanje u izvanrednim okolnostima. Pri tome se misli na elementarne nepogode, epidemije ili pandemije tijekom kojih bi se trebao osigurati bolji pristup sudovima i omogućiti njihov rad u izvanrednim okolnostima samo na predmetima koji su hitni.

Sudac Sessa eksplicitno traži da za to vrijeme obavezni rokovi ne teku. Osim toga ministar bi, po Sessinom stavu, trebao propisati da se komunikacija sa sudovima obavlja isključivo e-poštom, osim ako to zbog posebnih okolnosti nije moguće, a tada da se komunikacija može odvijati poštom.

“Također bi trebalo unijeti mogućnost da je zbog izvanrednih okolnosti moguće održavanje sjednica vijeća elektroničkim putem (uključujući videolink ili korištenjem odgovarajućih aplikacija). To bi se ponajprije odnosilo na sjednice optužnog vijeća u kaznenom postupku ili sjednice izvanraspravnog vijeća kada odlučuju u stvarima iz njihove mjerodavnosti”, kazao je Sessa za Jutarnji list.

Samo je Plenkovićev slučaj bio žuran

Inače, na hrvatskim sudovima prema posljednjim statistikama ima oko milijun postupaka. I svaki je u nekoj fazi vezan rokom. Primjerice, prošli četvrtak, kada su već na snazi bile mjere vezane za restrikcije na sudovima zbog zaraze koronavirusom, na Upravnom sudu u Zagrebu održana je samo jedna rasprava. Bio je to postupak premijera Andreja Plenkovića protiv Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Sud je u obrazloženju žurnosti tog postupka naveo upravo zakonski rok u kojem žalba protiv odluke Povjerenstva mora biti riješena.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1631 članak Više o autoru
Više s weba