Zbog neviđenog odugovlačenja, suđenje Sanaderu i HDZ-u za Fimi mediju sad već djeluje vrlo bizarno
Telegramova Ana Raić Knežević donosi mali report s današnjeg ročišta
Suđenje Ivi Sanaderu i suoptuženima u aferi Fimi medija zbog izvlačenja 70 milijuna kuna iz javnih tvrtki za punjenje crnih fondova HDZ-a, sve više počinje izgledati kao farsa.
Naime, na sudska ročišta većina okrivljenika, uključujući Sanadera, već tjednima ne dolazi, budući da im zakon to omogućava, a svjedocima, na čijem je ponovnom ispitivanju inzistirala obrana, nitko ne postavlja pitanja.
Svu nakaznost ovog mega-procesa koji je iznova krenuo prije nešto manje od godinu dana, pokazao je današnji nastavak na koji su pozvana trojica svjedoka – Dubravko Grgić, prvi čovjek koncerna Agram, Ivan Mravak, bivši šef HEP-a i Luka Miličić, bivši šef Dalekovoda.
Nosio četiri milijuna kuna u vrećici
Od Miličića se očekivalo da ponovno opiše kako je tijekom 2005. godine osobno predao četiri milijuna kuna Ivi Sanaderu. Tijekom prvog suđenja svjedočio je kako ga je Petar Đukan, tadašnji direktor IGH, zamolio da pomogne HDZ-u u izbornoj kampanji. Zato je on angažirao 15 prijatelja da počnu prikupljati novac. Iako je očekivao da će biti prikupljeno 300-400 tisuća kuna, iznos je dosegao četiri milijuna.
Novac je u vrećici predao Đukanu, a on ga je odnio u HDZ. I dok je Miličić tvrdio da je Đukanu rekao o kojem se iznosu radi, on je u svom iskazu to negirao, uvjeravajući kako nije samo predao vrećicu s novcem bez da je gledao koliko se doista sredstava u njoj nalazi.
Danas je pak Miličić izjavio kako ostaje kod svega što je rekao na prvom suđenju, a baš nitko u sudnici – ni odvjetnici, ni tužiteljice, ni sudsko vijeće – nisu mu postavili ni jedno pitanje.
Tražili ispitivanje 220 svjedoka ponovno
Na Miličićevom ponovnom neposrednom ispitivanju na sudu, kao i na ispitivanju svih ostalih svjedoka, obrana je inzistirala u lipnji prošle godine. U pitanju je 220 svjedoka koje je sud počeo redom pozivati na ispitivanje. Svi su mahom ostali kod onoga što su svjedočili tijekom prvog procesa, a odvjetnici su pristali da se svjedočenja onih koji se nisu odazvali sudskim pozivima, kao danas Grgić i Mravak, pročitaju.
Je li se proces mogao skratiti da su na početku odvjetnici i tužiteljstvo dogovorili koje je svjedoke nužno ponovno ispitivati? Obrani je argument za inzistiranje na ponovnom pozivanju baš svih svjedoka bilo novo sudsko vijeće. Ono bi, smatrali su odvjetnici, trebalo doista čuti sva svjedočenja. No, kako proces odmiče to im, čini se, više nije važno.
Taktički se odustalo i od predloženog ispitivanja Ivice Todorića, koji je trebao svjedočiti o Sanaderovim imovinskim prilikama. Njemu pojavljivanje u javnosti, a pogotovo na sudu, očito sada ne bi bilo oportuno, pa je toga i pošteđen.
Pravo je obrane da ispituje sve svjedoke
Na početku ponovljenog procesa u više je navrata isticano pravo okrivljenika da svim svjedocima postavljaju pitanja. To je već famozno, više puta isticano pravo obrane, koje se ne smije kršiti i koje je u određenoj mjeri bilo razlog zbog kojeg je prva presuda u ovoj aferi pala na Vrhovnom sudu RH.
Naime, okrivljeni Mladen Barišić, bivši šef Carine koji je prema optužnici bio ključni čovjek za organizaciju punjenja crnih fondova HDZ-a novcem iz javnih tvrtki što su plaćale fiktivne poslove Fimi mediji, optužio je u svom iskazu Sanadera ali je odbio odgovarati na pitanja. Njegov iskaz, uz ostale dokaze, bio je ključan za donošenje presude kojom je bivši premijer bio osuđen na devet godina zatvora. Krivima su bili proglašeni i ostali optuženici, kao i sam HDZ.