Zbog novih pravila poskupit će grijanje i gorivo. Udar mogu spriječiti samo investicije s kojima tragično kasnimo za EU
Ulaganja u energetsku obnovu i prelazak na nove izvore energije najbolji su način da se financijski udar prevenira, kaže energetski stručnjak Julije Domac
Kad je lanjskog lipnja otvoren natječaj za energetsku obnovu stambenih zgrada, 300 milijuna kuna – danas bi to bilo 39,8 milijuna eura – otišlo je tren oka. Interes za europska sredstva bio je toliko velik, da je poziv formalno zatvoren nakon 15 minuta, ali je ustvari već nakon par sekundi sav novac bio raspodijeljen.
Mnogi su zbog toga ostali razočarani i financijski uskraćeni. Ne samo da nisu uspjeli dobiti EU sredstva, nego su na pripremu dokumentacije utrošili značajan novac iz pričuve koji je, eto, otišao u vjetar. Uz to su im zgrade ostale bez nove fasade, boljeg sustava za grijanje i hlađenje, energetski učinkovite rasvjete… A to znači i bez ušteda na režijama, barem do neke sljedeće prilike ili kredita.
Čeka nas poskupljenje
Uštede te vrste mogle bi vrlo brzo postati još važnije. Europski parlament potvrdio je prošlog tjedna paket novih propisa, dogovorenih s državama članicama EU-a, koji će do kraja desetljeća dovesti do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Bitnu ulogu u tome imat će i zgrade i cestovni promet. No, neka od tih novih pravila, procjenjuje se, značit će skuplja fosilna goriva koja se koriste za grijanje i vožnju, poput benzina, dizela, lož ulja i plina.
U okviru reforme sustava trgovanja emisijama (ETS) planirana je uspostava novog, zasebnog sustava za promet i zgrade kojim će se „odrediti cijena emisija stakleničkih plinova iz tih sektora“. To bi se trebalo dogoditi 2027. ili, u slučaju da energenti u tom trenutku budu jako skupi, godinu dana kasnije. Odgoda je predviđena da se zaštite građani od cjenovnog udara.
Trošak na leđa građana
O ovim pravilima pisali smo dok se o njima tek pregovaralo: uključivanje zgradarstva i cestovnog prometa u taj sustav znači da će opskrbljivači goriva (a ne direktno kućanstva ili vozači) morati plaćati svojevrstan namet ovisno o intenzitetu ugljika svojih goriva, ali bi oni taj dodatni trošak mogli naprosto prenijeti na krajnje korisnike, građane i tvrtke. Drugim riječima, na račune za grijanje i tankanje auta.
To je, uostalom, procijenila i Europska komisija: kada su prezentirali prijedlog, naveli su da će „opskrbljivači goriva vjerojatno prenijeti dio svojih troškova ugljika na potrošače koji kupuju gotiva za cestovni prijevoz i za grijanje“. Zato su predvidjeli poseban fond iz kojeg će vlade financirati potpore za one koji će biti najviše pogođeni, kao i za investicije u energetsku učinkovitost – kako bi se, dakle, trošilo manje goriva koje se na ovaj način „oporezuje“.
Razlozi za nova pravila
Julije Domac, energetski stručnjak i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), ističe da se dogovorom o reformi ETS-a povećavaju ambicije za 2030., postupno ukidaju besplatne emisije tvrtkama i stvara zaseban sustav za gorivo za cestovni promet i zgrade kojim će se odrediti cijene emisija iz tih sektora do 2027. godine.
“Ideja je, dakle, da se na ovaj način “oporezuje” neželjeno ponašanje, odnosno grijanje na fosilna goriva”, objašnjava, dodajući da bi se na taj način, među ostalim, i mali plinski bojleri učiniti nekonkurentima u odnosu na druge načine grijanja. “Jednako tako vrijedi i za vozila na benzin i dizel”, napominje. Razlozi su, kaže, opravdani – zaštita klime i smanjenje ovisnosti EU-a o uvozu fosilnih goriva.
Domac se slaže s procjenama da bi povećanje troškova moglo biti prebačeno na krajnje potrošače jer se tako u praksi često događa, no podsjeća da se promjene neće dogoditi odmah, već postupno, kroz nekoliko godina. U tom je smislu ključna uloga tzv. Socijalnog fonda za klimatsku politiku, kroz koji će se moći financirati potpore za najugroženija kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom.
Vlada svjesna problema
Još dok se o novim pravilima pregovaralo, hrvatska Vlada je u Bruxellesu objašnjavala kakve bi to negativne posljedice moglo imati kod nas. “Uključivanje sektora zgradarstva u zaseban EU ETS”, pisalo je u službenom dokumentu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, “može rezultirati povećanjem cijena za građane koji bi time bili još više izloženi riziku od energetskog siromaštva”.
“Nedostatak financijske sposobnosti građana, velik broj umirovljenih građana s niskim primanjima i visok stupanj zaduženosti javnog sektora također predstavljaju prepreku za energetsku obnovu zgrada”, opisivalo je Ministarstvo u siječnju 2022. situaciju u Hrvatskoj. Spominjalo se i povećanje udjela vozila na alternativni pogon – što nije jednostavno s obzirom na manju kupovnu moć u odnosu na bogatije države članice – ali i potreba da se dalje razvija mreža punionica.
Kasnimo za Europom
Domac ističe da su ulaganja u energetsku obnovu i prelazak na nove izvore energije – dizalice topline, solarna grijanja, sunčane elektrane na krovovima, kotlovnice na biomasu i slično – “najbolji način da se financijski udar prevenira, ali i naši građani zauvijek učine otpornima na promjene cijene energije”.
Takve investicije, dodaje, masovno se događaju širom Europske unije, ali Hrvatska zasad “kaska za većinom drugih zemalja”. Osim toga, energetski stručnjak smatra da bi cijene energije trebalo subvencionirati selektivnije. “Umjesto subvencioniranja svima, treba staviti fokus na ciljane grupe stanovništva i posebno izložene grane gospodarstva, s obzirom da na postojeći način ubijamo isplativost svih investicija”, smatra Domac.
Sad kad su nova pravila donesena, ostaje za vidjeti što će poduzeti Vlada. Koliko će, na primjer, novca odvojiti za projekte koji kućanstva i tvrtke čine otpornijima na energetske šokove i kako će ga dijeliti. Hoće li, recimo, i na nekom sljedećem državnom natječaju za europski novac građani ostati kratkih rukava – i većih troškova.