Zbog reakcije vojske u požaru došlo je do prvog javnog sukoba premijera i predsjednice. Evo pregleda slučaja
Zbog svega je Krstičević podnio i ostavku koju premijer nije prihvatio
Je li vojska mogla i trebala reagirati ranije i spriječiti širenje požara kod Splita? Zbog ovog su se pitanja, po prvi puta javno, sukobili premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Sve je krenulo s izjavom predsjednice kako je vojska trebala reagirati ranije, a zbog svega je ministar obrane Damir Krstičević podnio ostavku koju je premijer Plenković odbio. Izvukli smo ključne elemente ovog sukoba.
1. Predsjednica kritizirala reakciju vojske
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u utorak da je vojska mogla ranije pomoći u gašenju katastrofalnog požara kod Splita i da treba provesti istragu o tome kako je požar izbio i proširio se. “Smatram da je vojska mogla ranije izaći na teren… iako nisu obučeni i nemaju opremu kao vatrogasci radi se o požaru takvog opsega da je bila potrebna svaka ruka”, izjavila je predsjednica u Salzburgu nakon razgovora s predsjednicima Slovenije i Austrije. Upitana je li zadovoljna odgovorom službi, rekla je da će potpuno mišljenje moći dati kada obiđe požarišta u Hrvatskoj kamo je poletjela nakon završetka trilateralnog sastanka u tom austrijskom gradu.
2. Krstičević podnio ostavku
Ministar obrane danas je, ubrzo nakon izjave predsjednice, podnio ostavku. “Nudim mandat na raspolaganje ili me premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović mogu odmah smijeniti ukoliko se pokaže da vojne snage nisu na vrijeme i kvalitetno reagirale na požar”, kazao je Krstičević Jutarnjem dodavši kako podnosi neopozivu ostavku. “Poznato je kako sustav zapovijedanja funkcionira. Zahtjev za angažman Hrvatske vojske daje glavni vatrogasni zapovjednik, a ja ni do ovog trenutka nisam dobio nikakav službeni zahtjev. U ovom trenutku na terenu je 200 vojnika i još 500 u pripravnosti, a naši vojnici već su ‘izginuli’ u gašenju”, rekao je Krstičević.
3. Predsjednica malo reterirala
“Jako sam iznenađena da je ministar Krstičević ponudio ostavku i to apsolutno ne prihvaćam. On je odličan ministar i jako dobro radi svoj posao te ne snosi odgovornost za to što se dogodilo. Vojska ne može sama izaći na teren već mora biti pozvana. I u ovoj situaciji odgovornost imaju oni koji su na terenu krivo procijenili situaciju i prekasno pozvali u pomoć vojsku. Iako su znali da im je ona cijelo vrijeme na raspolaganju. Vojska je u konačnici odradila jako dobar posao”, kazala je predsjednica Jutarnjem nakon ostavke ministra obrane.
4. Premijer odbio ostavku i napao predsjednicu
Premijer Plenković održao je press konferenciju na kojoj je kazao kako ne prihvaća ostavku ministra obrane Krstičevića i pohvalio njegov rad. Komentirao je i izjavu predsjednice kazavši kako se na vrijeme procijenila mogućnost da se požar može proširiti i pripadnici HV-a su se angažirali. “Prema tome, njihov angažman dogodio se u zakonskom okviru, i u okviru potreba”, kazao je Plenković.
“Nije mi jasno na temelju kojih je informacija predsjednica donijela ovakav zaključak. Ja sam bio u avionu kad sam čuo ovu vijest. Ministar obrane je anticipirao ovu odluku tijekom dana. Tu možemo jedino pohvaliti preventivni angažman ministra koji ima istančan instinkt ratnog zapovjednika. Ne znam odakle njoj takve informacije”, rekao je Plenković govoreći o izjavi predsjednice.
5. Grabar Kitarović kaže kako nije protiv ministra
“Moja izjava nije bila uperena protiv njega niti oružanih snaga jer vojska niti ne može izaći na teren, nego pitanje zašto vojska nije pozvana ranije” rekla je predsjednica govoreći o Krstičevićevoj ostavci u utorak u Splitu. Na pitanje na koga je točno onda ciljala, nije htjela odgovoriti: “Ne želim upirati prstom”. Kazala je i kako “apsolutno očekuje da ministar povuče ostavku, nema razloga za nju”.
6. Je li sve to zbog Dragana Lozančića?
Bivši šef SOA-e Dragan Loznačić kojeg je predsjednica lani optužila da je bio “privatni obavještajac Zorana Milanovića“, ne želeći dodatno obrazložiti tu tvrdnju, danas je na čelu Državnog ureda za zaštitu i spašavanje (DUZS). Vojska u ovakvim situacijama na teren dolazi upravo na temelju poziva i dogovora s DUZS-om u okviru čijeg su djelovanja i vatrogasci, kao što je danas kazao i premijer Andrej Plenković. Predsjednica je kazala kako vatrogasni zapovjednici na terenu odlučuju o tome treba li pozvati vojsku, obavještavaju DUZS i on poziva vojsku.
S obzirom da je predsjednica kazala kako je pitanje zašto vojska nije pozvana ranije i kako “odgovornost imaju oni koji su na terenu krivo procijenili situaciju i prekasno pozvali u pomoć vojsku”, postavlja se pitanje je li, zapravo, neizravno optužila ravnatelja DUZS-a Lozančića. On je kazao kako je “teško govoriti o nečijoj krivnji” te kako je “unatrag dva dana bilo uspona i padova”, javlja Novi list. Rekao je i da je vojska bila spremna za intervenciju još u ponedjeljak ujutro, ali je odluka o izlasku na teren donijeta poslijepodne nakon konzultacija sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom i glavnim vatrogasnim zapovjednikom.