Zbog strelovitog razvoja Kine, američka administracija predložila je neslućeno visok proračun za vojsku
Ovaj tjedan predstavljen je plan ministarstva obrane za 2019./20.
Vršitelj dužnosti ministra obrane SAD-a Patrick Shanahan u četvrtak je na predstavljanju prijedloga vojnog budžeta za 2020. pred senatskim Odborom za oružane snage, u tri riječi objasnio glavnu karakteristiku proračuna: “Kina, Kina, Kina.” I nakon toga je počeo nabrajati gdje se kriju glavne opasnosti iz najmnogoljudnije zemlje na svijetu.
Peking razvija bombarder koji će nositi nuklearne bombe pa će se tako Kina pridružiti SAD-u i Rusiji kao jedinim zemljama koje raspolažu s nuklearnim oružjem na zraku, moru i kopnu. Kina je također ozbiljno napredovala u razvoju supersoničnih projektila, protiv kojih, tvrdi Shanahan, SAD za sada nemaju pravog odgovora.
‘Predugo ignoriramo problem’
Osim toga Kina nema samo rakete koje su sposobne nositi satelite u svemir, već je razvila nekoliko vrsta antisatelitskog oružja koji će joj omogućiti vođenje rata u svemiru. Shanahan je također optužio Kinu da sustavno krade najsofisticiraniju američku vojnu i ostale srodne tehnologije te upozorio na “neprihvatljivu militarizaciju Južnokineskog mora gdje je Peking na umjetnim otocima sagradio sedam najmodernijih pomorskih vojnih baza”.
Premda je priznao da su opasnost od islamskog terorizma, ruskog imperijalizma te sjevernokorejske atomske prijetnje visoko na listi prioriteta Pentagona i Ministarstva obrane, kazao je da se ništa od toga ne može mjeriti s rizicima i prijetnjama američkoj nacionalnoj sigurnost zbog nezaustavljiva rasta moći kineske vojne sile.
Zaključujući svoje izlaganje Shanahan je upozorio senatore: “Predugo ignoriramo problem. Kina agresivno modernizira svoju vojsku, sustavno krade znanost i tehnologiju te traži vojnu prednost kroz strategiju vojno-građanske simbioze”.
Ukupni troškovi bitno su veći
Shanahan je potom, uvjeren da nakon njegovih argumenata o kineskoj opasnosti, neće biti protivljenja, predložio za 2019.-2020. rekordan vojni budžet od 718 milijardi dolara. No, procijenjeni ukupni vojni izdaci SAD-a, u koje se ubrajaju brojne agencije i odjeli koji su vezani uz obranu zemlje, za 2019.-2020., daleko su viši i iznose 989 milijardi dolara.
Od tog iznosa 576 milijardi dolara odlazi u Ministarstvo obrane, a ta sredstva namijenjena su za razvijanje strategije nacionalne sigurnosti i strategije nacionalne obrane. S više od 174 milijarde dolara pokriti će se troškovi inozemnih vojnih angažmana i operacija, tako da te dvije stavke već iznose 740 milijardi dolara.
Američka vojska ima više od 700 baza u 130 zemalja. U njima je stacionirano 255.000 uniformiranog osoblja te sličan broj civilnih dužnosnika Ministarstva obrane. Uz njih u bazama je zaposleno još dodatnih 45.000 lokalnih stanovnika. Unutar tih baza nalazi se oko 450.000 vojarni, baraka, hangara, bolnica i drugih građevina koje su u američkom vlasništvu.
Pokušaj smanjivanja troškova
Da bi nekako smanjili te enormne troškove Bijela kuća namjerava zatražiti od Njemačke, Japana, Južne Koreje i ostalih država da plaćaju boravak američkih vojnika u tim zemljama po formuli “troškovi plus 50” uključujući i plaće vojnika. Tako je za boravak 28.500 vojnika u Južnoj Koreji ta zemlja u 2019. već platila 924 milijuna dolara, što je drastično povećanje u odnosu na 2018. kad je uplatila 830 milijuna dolara. Njemačka plaća 28 posto troškova američkih vojnika, oko milijardu dolara godišnje.
U novom vojnom proračunu predviđena su sredstva za pokretanje inicijative za osnivanje svemirskih snaga i svemirskog zapovjedništvo SAD-a, a 9,6 milijardi dolara potrošit će se na razradu internetske strategije i razvoju umjetne inteligencije. Dio sredstava uložit će se u izgradnju novog raketnog polja na Aljasci za obranu od balističkih raketa.
Strateški dokument ministarstva
Čak 212 milijardi dolara u proračunu je namijenjeno brojnim agencijama i odjelima koji se brinu za veterane i zdravstveni sustav. Agencija Domovinske sigurnosti dobiti će 51,7 milijardi dolara, Nacionalna administracija za nuklearnu sigurnost u Ministarstvu energetike 16,5 milijardi dolara, a veliki dio sredstava dobiti će FBI i State Department za troškove vezane uz obranu te Cybersecurity odjel u Ministarstvu pravosuđa. Među ostalim, Pentagon je zatražio dodatnih 25 milijardi dolara za obnovu i razvoj nuklearnog oružja kako ne bi zaostao za Kinom.
U strateškom dokumentu Ministarstva obrane stoji, među ostalim, kako “Kina nastavlja gospodarski i vojni uspon, potvrđujući moć kroz dugoročnu strategiju. Stoga će nastaviti programom vojne modernizacije u želji da u što kraćem roku uspostavi hegemoniju nad indo-pacifičkom regijom. “
Inače ukupni američki troškovi za obranu iznosili su 2003. godine 437,4 milijardi, 2011. 855,1 milijardi dolara da bi 2015. pali na 736,4 milijarde dolara.
Preuveličavaju li potencijalnu opasnost?
No, 2017. već su narasli na 818, 9 milijardi, a procjenjuje se da će ukupni troškovi za obranu 2019. iznositi 956,5 milijardi dolara. Premda se dio analitičara slaže kako Washington na gotovo svim područjima gubi korak s Pekingom, ipak smatraju da Ministarstvo obrane namjerno preuveličava opasnost od Kine kako bi se izborilo za što više novaca. Christopher Preble, potpredsjednik za studije obrane i vanjske politike Instituta Cato, sumnja da je američka vojska najprikladnija institucija za rješavanje takvih nevojnih problema kao što su cyber upadi u američke komercijalne mreže.
General Thomas Waldhauser, zapovjednik američke vojske za Afriku, međutim upozorava kako Peking obasipa desetke afričkih država kreditima i bespovratnim sredstvima vrijednim desetine milijarde dolara kako bi gradili tisuće kilometara željezničkih pruga koje su povezane s rudnicima minerala i nalazištima nafte za koje je zainteresirana Kina.
General Curtis Scaparrotti, vrhovni zapovjednik snaga SAD-a u Europi, kazao je pak kako “Kina nastoji osigurati pristup europskim strateškim geografskim lokacijama i gospodarskim sektorima preko financijskih ulaganja u luke, zrakoplovne tvrtke, hotele te pružateljima komunalnih usluga, dok istodobno nudi izvor kapitala brojnim europskim gospodarstvima”.