Zemlje EU nezaposlene hitno prebacuju u poljoprivredu, da je spase. I naši proizvođači preklinju, što radi Vlada?

Domaća poljoprivreda ima iste probleme kao i europska: ako na vrijeme ne nađu radnike, sav trud će doslovno istruliti

ZADNJA IZMJENA: tra 6, 2020
Foto: Tomislav Metelko/Pixsell
Što se upravo događa s koronavirusom:

Dok se sa zebnjom prate podaci o broju prijavljenih na burzu rada i sve većem broju onih čija radna mjesta ovise o tzv. Vladinom minimalcu, u Hrvatskoj i šire postoje i djelatnosti koje strepe da u situaciji pandemije i nezapamćenih restrikcija neće uspjeti naći dovoljno radnika. I da će im zbog toga sve što su dosad radili doslovno – istruliti.

U strahu da će urod poljoprivrednih proizvođača propasti – jer polja ne mogu čekati da epidemija prođe – Njemačka je prošlog četvrtka odlučila napraviti iznimku i ublažiti stroge mjere na granicama kako bi agro-firme mogle tijekom travnja i svibnja dovesti 80 tisuća radnika, nužnih za berbu sezonskog voća i povrća. Kako piše Financial Times, vlada procjenjuje da će poljoprivredi trebati sto tisuća sezonaca, pa pozivaju da se ostatak od 20 tisuća nađe među nezaposlenima, studentima, tražiteljima azila i slično.

Na slične probleme nije imuna ni domaća poljoprivreda. Na to su nedavno upozorili Vladu iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede: istaknuli su da voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo nisu imali dovoljno radne snage niti prije ove pandemije, a osobito je taj problem naglašen kad se u kratkom roku mora ubrati velike količine plodova. Zbog epidemije koronavirusa, situacija bi ove godine mogla biti još problematičnija.

Ako radnika nema, posao propada

Milka Kosanović, direktorica za odnose s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koju smo kontaktirali prošlog tjedna, ističe da trenutno za rad u poljoprivredi nedostaje pet do sedam tisuća radnika. Sad ih je najviše potrebno za branje plodova u staklenicima i plastenicima, a potom u proljetnoj sjetvi. Radnici su potrebni za berbu ranog povrća, jagoda, malina… ali i pripremu proizvodnje, sadnju, pljevidbu i rezidbu.

“Poljoprivreda je izrazito sezonalna djelatnost u kojoj se u kratkom roku, zbog tehnoloških rokova, mora angažirati veliki broj radnika i ukoliko kompanije ne uspiju pronaći radnu snagu, posao propada. To u trenutnoj situaciji, kada svi globalni trendovi ukazuju da može doći do otežane opskrbe hranom, osobito u uvozno ovisnim zemljama kakva je Hrvatska, doista može biti puno veći problem nego u „mirnodopska“ vremena jer nosi i u komponentu rizika opskrbe tržišta”, ističe gospođa Kosanović u odgovorima na upit Telegrama.

Ima li interesa za sezonski rad?

Prema njezinim riječima, sezonske radnike treba većina poljoprivrednih subjekata, uključujući i obiteljska gospodarstva. Svi oni, kako su nam objasnili i u resornim ministarstvima rada i poljoprivrede, radnike mogu angažirati kao i u ranijim, nekriznim godinama, preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Bez obzira na situaciju, HZZ i dalje obavlja svoju osnovnu funkciju, posredovanja u zapošljavanju i pronalaženju radnih mjesta, kažu nam u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Čini se, međutim, da problem nije toliko u tome tko će posredovati, nego koga će i hoće li koga uspjeti pronaći. Gospođa Kosanović iznosi primjer: “Jedna velika kompanija, koja zapošljava nekoliko tisuća radnika, upravo nam se požalila kako je prije nekoliko dana HZZ-u prijavila potrebu za 2000 radnika, dobila u odgovoru 200 potencijalnih radnika, no na razgovor za posao se odazvalo sedam radnika”.

“Jasno da to ukazuje kako je, osobito u trenutnoj situaciji kolapsa velikog broja drugih gospodarskih subjekata, potrebno učiniti maksimum da barem oni koji mogu opstati, a to mogu zbog specifičnosti svoje djelatnosti i potreba za hranom, da im se omogući da rade i doprinesu, ako hoćete i državnom budžetu”, kaže Telegramova sugovornica iz HUP-a.

Propusnice i higijenski uvjeti

Poslodavci koji zapošljavaju u poljoprivredi – kao, uostalom, i u drugim djelatnostima – dužni su svojim radnicima jamčiti higijenske i druge uvjete koje je propisao nacionalni krizni stožer. Članice HUP-a su, kaže u odgovorima HUP-ova direktorica za odnose s članstvom, radnicima osigurale „sve što je preporučeno“, maske, rukavice, dezinficijense, rad u manjim grupama…

Sezonski radnici, koji dolaze iz druge županije, moraju imati propusnice, a s terena zasad stižu informacije da to manje-više bez problema funkcionira, ističe gospođa Kosanović. „No, ukoliko bude daljnih postrožavanja, svakako ćemo tražiti izuzeće i fleksibilniji prolaz za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osobito sezonce”, napominje.

Kakva je praksa u EU?

HUP je prije desetak dana pozvao Vladu i da što prije poduzme korake radi angažiranja radnika koji zbog epidemije primaju novčanu pomoć države te nezaposlenih na sezonskom radu u poljoprivredi (to je samo jedna od mjera koju su poslodavci zatražili). Ukazali su pritom na druge članice Europske unije koje su, kažu, već pokrenule slične prakse.

Uz Njemačku, i Francuska je, primjerice, pozvala svoje građane da pomognu poljoprivrednim proizvođačima. Konkretno, da se uključe u branje šparoga, jagoda i drugih plodova i tako ublaže probleme zbog manjka sezonske radne snage.

Velika poljoprivredna vojska

Zapadne zemlje posebno su pogođene jer zbog ograničenja kretanja i strogih kontrola na granicama ne mogu računati na radnike iz srednje i istočne Europe koji su proteklih godina odlazili na sezonski rad na zapad. Zato je, kao što smo spomenuli, Njemačka upravo olabavila pravila za 80 tisuća sezonaca. Francuski ministar poljoprivrede je, pak, odlučio biti vrlo slikovit i entuzijastičan kada je pozvao svoje sunarodnjake da pomognu poljoprivredi.

„Priključite se velikoj vojsci francuske poljoprivrede!“, poručio je nedavno Francuzima Didier Guillaume. Osobito se osvrnuo na one koji zbog epidemije koronavirusa trenutno ne rade, pozvavši ih da se okušaju u sezonskom radu u poljoprivredi. Ciljao je prvenstveno na one koji su zaposleni u kafićima, hotelima, frizerajima, a koji – kao, uostalom, i u Hrvatskoj – privremeno ne rade. To je, valjda, ta nova realnost na koju se ovih dana privikavamo.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
525 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program