Zvuči gotovo apsurdno. Europske države upravo obaraju rekorde u broju zaraženih koronavirusom, a u isto vrijeme donose naoko kontradiktorne mjere – jedna po jedna ublažavaju pravila o karanteni. Dok s jedne strane bilježe i po stotine tisuća novih slučajeva dnevno, vrijeme izolacije za one koji su pozitivni ili su bili u bliskom kontaktu s pozitivnom osobom – pogotovo ako su cijepljeni – sve je kraće. U najmanju ruku, zvuči nekako nelogično.
Podaci o novim slučajevima zaraze u Europi su upravo zapanjujući. Francuska je u srijedu imala 332 tisuće novozaraženih, rekord od početka pandemije. Italija je zabilježila gotovo 190 tisuća novih slučajeva u jednom danu. Španjolska 137 tisuća. Njemačka oko 67 tisuća. Grčka preko 43 tisuće. U ovih pet država, u jednom danu, otkriveno je više novih slučajeva zaraze koronavirusom nego u Hrvatskoj od početka pandemije.
Ublažena pravila karantene
Pa ipak, upravo su u njima u posljednje vrijeme zdravstvene i političke vlasti odlučile skratiti trajanje karatene ili barem ublažiti pravila u slučaju bliskog kontakta za pojedine kategorije građana, poput onih koji su u potpunosti cijepljeni. Grčka je još prije tjedan dana prepolovila trajanje izolacije s deset na pet dana, učinivši isto što je prethodno preporučio američki CDC.
Osobe pozitivne na covid u Grčkoj sada mogu nakon pet dana izaći iz izolacije ako nemaju simptoma ili su im simptomi blagi, a još narednih pet dana moraju nositi masku s visokom razinom zaštite. Što se tiče bliskih kontakta s oboljelima, ublažena su pravila za one koji su dobili booster dozu cjepiva, a koji nakon takvog kontakta ne moraju u izolaciju.
Trajanje izolacije za potpuno cijepljene osobe koje su pozitivne na koronavirus skratila je i Francuska, sa deset na sedam dana. Izolacija se može prekinuti i negativnim testom petog dana. Za necijepljene – u skladu s općenitom praksom francuskih vlasti – pravila su i dalje stroža, deset dana izolacije, s mogućnošću ranijeg izlaska uz negativan test sedmog dana.
Slično i u Belgiji, Sloveniji…
U Portugalu je karantena za asimptomatske slučajeve skraćena sa deset na sedam dana. U Irskoj također, ako je osoba dobila dodatnu dozu cjepiva ili je u prethodna tri mjeseca preboljela covid. U Engleskoj se samoizolacija može prekinuti ranije uz negativan test. Italija je, pak, ukinula samoizolaciju u slučaju bliskog kontakta s pozitivnom osobom za one koji su dobili booster dozu, nedavno su se oporavili od covida ili su nedavno cijepljeni.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ublažena pravila o samoizolaciji počet će se od 10. siječnja primjenjivati i u Belgiji – oni koji su primili booster dozu ili im je od primarnog cijepljenja prošlo manje od pet mjeseci ne moraju više u karantenu nakon bliskog kontakta s pozitivnom osobom. Njemačke vlasti su također relaksirale pravila u određenim slučajevima, pa će izolacija ubuduće trajati kraće, a oni koji su primili treću dozu cjepiva ne moraju više u karantenu nakon bliskog kontakta sa zaraženom osobom. I u Sloveniji su pravila za pojedine kategorije građana ublažena.
Najmasovniji val zaraza
Sve se to, dakle, događa u epidemiološki nimalo povoljnim okolnostima, dok omikron varijanta koronavirusa uzrokuje novi, dosad najmasovniji val zaraza. Ali upravo je to i povod za ovakve poteze: vlasti, i to ne samo u europskim državama, pokušavaju naći ravnotežu između zdravstva i ekonomije, strahujući da će, zbog brzošireće zaraze, doći do kolapsa osnovnih službi i usluga, ali i širih gospodarskih posljedica.
Da će, ukratko, toliko ljudi doći u kontakt s virusom i biti poslano u karantenu – neki zbog potvrđene zaraze, drugi kao bliski kontakti – da javne službe i druge usluge više neće moći funkcionirati. Prvenstveno zdravstveni sustav i hitne službe, ali i škole, opskrba, promet itd. “Moramo naći ravnotežu između javnog zdravstva, mentalnog zdravlja i gospodarstva”, objašnjavao je nedavno španjolski premijer Pedro Sanchez.
Članak se nastavlja ispod oglasa
El Pais, pak, javlja da se u Španjolskoj već osjeća opterećenje, i to ne samo u zdravstvenom sustavu, nego i u drugim javnim službama, policiji, vatrogascima, javnom prijevozu jer su mnogi zaposleni ili na bolovanju ili u karanteni zbog bliskog kontakta s pozitivnom osobom. Na jugu Španjolske, u Andaluziji, pozitivno je skoro 30 posto zaposlenih medicinskih sestara, izvještava list.
Masovno testiranje zaposlenih
Zbog takvog scenarija – da postane upitno redovno funkcioniranje bitnih službi i usluga – irska vlada je još prije Božića pokrenula plan da se ključne radnike u javnim i komunalnim službama izuzme od obaveze samoizolacije u određenim okolnostima.
Vlada u Londonu, pak, najavljuje da će osigurati testiranje sto tisuća ključnih radnika svakog radnog dana, one koji rade u sektorima “od proizvodnje hrane, preko prijevoza do graničnih službi”, citiraju mediji premijera Borisa Johnsona. Vlasti se nadaju da će tako na vrijeme izolirati asimptomatske slučajeve i širenje zaraze te osigurati normalno funkcioniranje bitnih službi i lanaca opskrbe.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U Britaniji jako dobro znaju kako se situacija brzo i neugodno može zakomplicirati. Prije tri mjeseca su, zbog pandemije i Brexita, imali premalo vozača kamiona da bi opskrbni lanci normalno funkcionirali, pa je to utjecalo na dostupnost robe i uzrokovalo panično kupovanje goriva na benzinskim pumpama.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Mijenjanje pravila izolacije i samoizolacije u jeku omikronom pogonjenog vala pandemije nije praksa samo europskih država. Kako smo već spomenuli, to je nedavno preporučio i američki CDC, dok je Australija suzila definiciju bliskog kontakta nakon kojeg osoba mora u karantenu. Iz Kanade, pak, također stižu vijesti o utjecaju novog vala na manjak radnika – govori se čak i o zatvaranju knjižnica i prebacivanju restorana samo na dostavu.
Omikron varijana koronavirusa ubrzano se širi i Hrvatskom. U četvrtak je, primjerice, objavljen rekordan broj novih slučajeva u 24 sata, više od devet tisuća, što je 50 posto više nego tjedan dana ranije. Pandemija, sasvim je jasno, i u Hrvatskoj već utječe na pojedine djelatnosti, makar zasad na mikro razini: ministar obrazovanja Radovan Fuchs spomenuo je u petak slučaj iz jednog manjeg mjesta (nije otkrio kojeg) gdje će u ponedjeljak nastava krenuti online jer imaju malo osoblja, a “ispada da su svi pozitivni”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I službeni podaci na to ukazuju. U ovom trenutku više od 60 tisuća ljudi se ili još vodi kao ‘aktivni slučaj’ ili su u samoizolaciji. Nemoguće je, naravno, procjenjivati koliko je među njima zaposlenih, pogotovo u službama i na radnim mjestima na kojima rad od kuće nije moguć. No, situacija je, očito, kao i posvuda u Europi, ozbiljna: u samo tjedan dana broj ljudi koji su zbog covida ‘izvan stroja’ povećan je za desetak tisuća.
Zemlje usred najmasovnijeg vala zaraza skraćuju karantenu, u panici da im neće imati tko raditi. Što je s Hrvatskom
Vlasti se boje da će rekordne brojke ugroziti normalno funkcioniranje javnih službi, ali i drugih djelatnosti
Dok s jedne strane bilježe i po stotine tisuća novih slučajeva dnevno, vrijeme izolacije za one koji su pozitivni ili su bili u bliskom kontaktu s pozitivnom osobom - pogotovo ako su cijepljeni - sve je kraće. U najmanju ruku, zvuči nekako nelogično
Zvuči gotovo apsurdno. Europske države upravo obaraju rekorde u broju zaraženih koronavirusom, a u isto vrijeme donose naoko kontradiktorne mjere – jedna po jedna ublažavaju pravila o karanteni. Dok s jedne strane bilježe i po stotine tisuća novih slučajeva dnevno, vrijeme izolacije za one koji su pozitivni ili su bili u bliskom kontaktu s pozitivnom osobom – pogotovo ako su cijepljeni – sve je kraće. U najmanju ruku, zvuči nekako nelogično.
Podaci o novim slučajevima zaraze u Europi su upravo zapanjujući. Francuska je u srijedu imala 332 tisuće novozaraženih, rekord od početka pandemije. Italija je zabilježila gotovo 190 tisuća novih slučajeva u jednom danu. Španjolska 137 tisuća. Njemačka oko 67 tisuća. Grčka preko 43 tisuće. U ovih pet država, u jednom danu, otkriveno je više novih slučajeva zaraze koronavirusom nego u Hrvatskoj od početka pandemije.
Ublažena pravila karantene
Pa ipak, upravo su u njima u posljednje vrijeme zdravstvene i političke vlasti odlučile skratiti trajanje karatene ili barem ublažiti pravila u slučaju bliskog kontakta za pojedine kategorije građana, poput onih koji su u potpunosti cijepljeni. Grčka je još prije tjedan dana prepolovila trajanje izolacije s deset na pet dana, učinivši isto što je prethodno preporučio američki CDC.
Osobe pozitivne na covid u Grčkoj sada mogu nakon pet dana izaći iz izolacije ako nemaju simptoma ili su im simptomi blagi, a još narednih pet dana moraju nositi masku s visokom razinom zaštite. Što se tiče bliskih kontakta s oboljelima, ublažena su pravila za one koji su dobili booster dozu cjepiva, a koji nakon takvog kontakta ne moraju u izolaciju.
Trajanje izolacije za potpuno cijepljene osobe koje su pozitivne na koronavirus skratila je i Francuska, sa deset na sedam dana. Izolacija se može prekinuti i negativnim testom petog dana. Za necijepljene – u skladu s općenitom praksom francuskih vlasti – pravila su i dalje stroža, deset dana izolacije, s mogućnošću ranijeg izlaska uz negativan test sedmog dana.
Slično i u Belgiji, Sloveniji…
U Portugalu je karantena za asimptomatske slučajeve skraćena sa deset na sedam dana. U Irskoj također, ako je osoba dobila dodatnu dozu cjepiva ili je u prethodna tri mjeseca preboljela covid. U Engleskoj se samoizolacija može prekinuti ranije uz negativan test. Italija je, pak, ukinula samoizolaciju u slučaju bliskog kontakta s pozitivnom osobom za one koji su dobili booster dozu, nedavno su se oporavili od covida ili su nedavno cijepljeni.
Ublažena pravila o samoizolaciji počet će se od 10. siječnja primjenjivati i u Belgiji – oni koji su primili booster dozu ili im je od primarnog cijepljenja prošlo manje od pet mjeseci ne moraju više u karantenu nakon bliskog kontakta s pozitivnom osobom. Njemačke vlasti su također relaksirale pravila u određenim slučajevima, pa će izolacija ubuduće trajati kraće, a oni koji su primili treću dozu cjepiva ne moraju više u karantenu nakon bliskog kontakta sa zaraženom osobom. I u Sloveniji su pravila za pojedine kategorije građana ublažena.
Najmasovniji val zaraza
Sve se to, dakle, događa u epidemiološki nimalo povoljnim okolnostima, dok omikron varijanta koronavirusa uzrokuje novi, dosad najmasovniji val zaraza. Ali upravo je to i povod za ovakve poteze: vlasti, i to ne samo u europskim državama, pokušavaju naći ravnotežu između zdravstva i ekonomije, strahujući da će, zbog brzošireće zaraze, doći do kolapsa osnovnih službi i usluga, ali i širih gospodarskih posljedica.
Da će, ukratko, toliko ljudi doći u kontakt s virusom i biti poslano u karantenu – neki zbog potvrđene zaraze, drugi kao bliski kontakti – da javne službe i druge usluge više neće moći funkcionirati. Prvenstveno zdravstveni sustav i hitne službe, ali i škole, opskrba, promet itd. “Moramo naći ravnotežu između javnog zdravstva, mentalnog zdravlja i gospodarstva”, objašnjavao je nedavno španjolski premijer Pedro Sanchez.
El Pais, pak, javlja da se u Španjolskoj već osjeća opterećenje, i to ne samo u zdravstvenom sustavu, nego i u drugim javnim službama, policiji, vatrogascima, javnom prijevozu jer su mnogi zaposleni ili na bolovanju ili u karanteni zbog bliskog kontakta s pozitivnom osobom. Na jugu Španjolske, u Andaluziji, pozitivno je skoro 30 posto zaposlenih medicinskih sestara, izvještava list.
Masovno testiranje zaposlenih
Zbog takvog scenarija – da postane upitno redovno funkcioniranje bitnih službi i usluga – irska vlada je još prije Božića pokrenula plan da se ključne radnike u javnim i komunalnim službama izuzme od obaveze samoizolacije u određenim okolnostima.
Vlada u Londonu, pak, najavljuje da će osigurati testiranje sto tisuća ključnih radnika svakog radnog dana, one koji rade u sektorima “od proizvodnje hrane, preko prijevoza do graničnih službi”, citiraju mediji premijera Borisa Johnsona. Vlasti se nadaju da će tako na vrijeme izolirati asimptomatske slučajeve i širenje zaraze te osigurati normalno funkcioniranje bitnih službi i lanaca opskrbe.
U Britaniji jako dobro znaju kako se situacija brzo i neugodno može zakomplicirati. Prije tri mjeseca su, zbog pandemije i Brexita, imali premalo vozača kamiona da bi opskrbni lanci normalno funkcionirali, pa je to utjecalo na dostupnost robe i uzrokovalo panično kupovanje goriva na benzinskim pumpama.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Mijenjanje pravila izolacije i samoizolacije u jeku omikronom pogonjenog vala pandemije nije praksa samo europskih država. Kako smo već spomenuli, to je nedavno preporučio i američki CDC, dok je Australija suzila definiciju bliskog kontakta nakon kojeg osoba mora u karantenu. Iz Kanade, pak, također stižu vijesti o utjecaju novog vala na manjak radnika – govori se čak i o zatvaranju knjižnica i prebacivanju restorana samo na dostavu.
Omikron varijana koronavirusa ubrzano se širi i Hrvatskom. U četvrtak je, primjerice, objavljen rekordan broj novih slučajeva u 24 sata, više od devet tisuća, što je 50 posto više nego tjedan dana ranije. Pandemija, sasvim je jasno, i u Hrvatskoj već utječe na pojedine djelatnosti, makar zasad na mikro razini: ministar obrazovanja Radovan Fuchs spomenuo je u petak slučaj iz jednog manjeg mjesta (nije otkrio kojeg) gdje će u ponedjeljak nastava krenuti online jer imaju malo osoblja, a “ispada da su svi pozitivni”.
I službeni podaci na to ukazuju. U ovom trenutku više od 60 tisuća ljudi se ili još vodi kao ‘aktivni slučaj’ ili su u samoizolaciji. Nemoguće je, naravno, procjenjivati koliko je među njima zaposlenih, pogotovo u službama i na radnim mjestima na kojima rad od kuće nije moguć. No, situacija je, očito, kao i posvuda u Europi, ozbiljna: u samo tjedan dana broj ljudi koji su zbog covida ‘izvan stroja’ povećan je za desetak tisuća.