Žena koja podupire gejeve i bori se protiv korupcije trijumfirala je na izborima u konzervativnoj Slovačkoj

Zuzana Čaputova nova je predsjednica Slovačke

FOTO: Profimedia

Liberalna odvjetnica Zuzana Čaputova pobijedila je u subotu na predsjedničkim izborima u Slovačkoj, postavši prva žena na predsjedničkoj dužnosti u povijesti Slovačke. Nasuprot trendu jačanja populista i antieuropskih političara na čitavom kontinentu, 45-godišnja Čaputova je na valu nezadovoljstva javnosti zbog korupcije odnijela pobjedu u drugom krugu, osvojivši 58,3 posto glasova, nakon obrađenih više od 98 posto biračkih mjesta.

Neovisni kandidat Maroš Šefčovič, 52-godišnji potpredsjednik Europske komisije kojeg podupire stranka na vlasti Smer-SD (lijevi populisti) dobio je 41,7 posto glasova. Promjene na vlasti pokrenute su u veljači prošle godine, nakon masovnih prosvjeda zbog ubojstva istraživačkog novinara Jana Kuciaka.

Sudjelovala u prosvjedima nakon ubojstva novinara

Čaputova je sudjelovala u prosvjedima nakon ubojstva novinara, što je tadašnju vladu dovelo u nezgodan položaj i potaknulo ozbiljnu političku krizu u zemlji s 5,4 milijuna stanovnika koja je članica je Europske unije i NATO-a. Pravnica i ekološka aktivistica Čaputova članica je Progresivne slovačke koju je obećala napustiti bude li izabrana na predsjedničku dužnost, a podržale su je opozicijske stranke, manja stranka u vladajućoj koaliciji koja predstavlja mađarsku manjinu i predsjednik na odlasku Andrej Kiska.

Svoj govor započela je zahvaljujući biračima na slovačkom i jezicima nacionalnih manjina – mađarskom, češkom, romskom i rusinskom. Čaputovu kritiziraju Crkva i ostale konzervativne skupine zbog stava o pobačaju i homoseksualcima. Predsjednik Slovačke ima male ovlasti, ali je glavni zapovjednik oružanih snaga, te može uložiti veto na nove zakone i imenuje najviše suce.

Homoseksualni parovi i usvajanje djece

Čaputova je tijekom kampanje tvrdila da “pravda u Slovačkoj ne vrijedi uvijek za sve jednako” te je obećala da će se založiti za hitne i sustavne promjene u policiji, tužiteljstvu i pravosuđu. Posebno je isticala da policija mora biti zaštićena od politizacije, ideološkog zlostavljanja ili korumpiranih dužnosnika. Otvoreno je govorila o nizu tabu tema pa je tako, među ostalim, podržala pravo na legalizaciju istospolnih brakova. U Slovačkoj koja je izrazito katolička zemlja, nije se libila otvoriti temu o mogućnosti usvajanja djece od strane homoseksualnih parova: “Volim da dijete ima biološku majku i biološkog oca. Ako bi dijete trebalo odrastati u nekom domu, onda je bolje da živi s dva bića ljubavi, čak i ako su istog spola.”

No, nije to jedino po čemu se duboko razlikovala od većine predsjedničkih kandidata i dosadašnje politike u Slovačkoj. Čaputova je izrazito proeuropski orijentirana političarka koja podupire članstvo Slovačke u EU i NATO paktu, hvali nastojanja njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se EU dublje integrira u gospodarstvu i obrani, što je sve u potpunoj je suprotnosti s dominantnim političkim tendencijama i raspoloženjima u susjednoj Poljskoj i Mađarskoj, čije nacionalističke vlade erodiraju demokraciju.

O pitanjima abortusa

Zbog takvih stajališta, optuživali su je da je lezbijka i da se zbog toga razvela, premda već dugo ima životnog partnera. Bivši premijer Fico govorio je da je fanatičan liberal koji “ruši tradicionalnu obitelj” te da Slovačka ne treba takvu političarku već predsjednika “normalne orijentacije”. Na Facebooku su je, među ostalim, optuživali da je Židovka, da želi uvesti moralni kaos u Slovačku, a mnogi su te objede pripisivali “prokremaljskim kanalima dezinformacija”.

Što se tiče pitanja abortusa, Čaputova je zastupala stajalište da odluku o tome moraju donijeti žene jer je to njihova odgovornost. Osim što je tvrdila da je skrb za starije osobe u Slovačkoj problematična i često zanemarena, zalagala se za smirenu, ozbiljnu i smislenu raspravu o temi eutanazije. Objašnjavala je da valja svakom čovjeku osigurati dostojanstven kraj života. Čaputova je inzistirala da zaštita okoliša postane jedna od glavnih tema u političkom životu, a ne da bude kao do sada posve marginalizirana.