“Na temelju podataka koje je javno iznijela partnerica preminulog Vladimira Matijanića, očito je da su zdravstvene službe ozbiljno podcijenile stanje pacijenta te da su se ignorirali višekratni apel za pomoć i za hospitalizaciju, što je potpuno nedopustivo”, komentira dr. Karačić.
‘Ne smiju se oglušiti’
“Hitna pomoć ne smije se oglušiti na pozive, jer dok kvalificirana ekipa ne izađe na teren i ne pregleda pacijenta, ne može se znati koliko je njegovo stanje ozbiljno. Također je nedopustivo napamet zaključivati da je riječ o covid simptomima koji će proći sami od sebe, jer od covida se još itekako umire, pogotovo umiru ljudi od ranije narušenog zdravlja”, kaže dr. Karačić i dodaje:
“Nakon dvije godine borbe s pandemijom, to je svima jasno, a osobito toga moraju biti svjesni zdravstveni djelatnici”, kaže dr. Karačić.
“Kad služba hitne pomoći i na ponovljene pozive izbjegava doći na teren, riječ je ili o nemaru, ili o samovolji i drskosti. Mnogo pacijenata i nama se tuži da neki zdravstveni djelatnici ne žele izaći na intervenciju k pacijentima, koji su covid pozitivni u strahu da se ne zaraze, pa ih telefonski upućuju da ostanu kod kuće i da se liječe sami”, priča dr. Karačić pozivajući se na iskustva njezine udruge za prava pacijenata.
‘Bolje je izaći na teren’
Moguće je, kaže, da djelatnici hitne pomoći nemaju potrebnu opremu koja će ih u kućnim posjetama zaštititi od kontaminacije virusom, ali ako je to u pitanju, onda cijelo vodstvo zdravstvenog sustava treba dati ostavke. Ako, pak, opremu imaju, a i dalje odbijaju ulaziti u kuće oboljelih od covida, to je upravo nevjerojatan bezobrazluk i takvi djelatnici doista nemaju što više raditi na svojim radnim mjestima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Kao moto Hitne pomoći može se uzeti pravilo da je svakako bolje izaći na teren i kad nisu posve uvjereni da je to neophodno, nego ne izaći i tako izložiti oboljele riziku teških posljedica, pa čak i smrti kao u slučaju gospodina Matijanića”, kaže dr. Karačić.
‘Krivo je procijenjeno’
Pitamo je kako to da su, koliko je poznato, Matijaniću slali hitnu ekipu u kojoj nije bilo liječnika nego samo zdravstveni tehničari. Zar tehničar, odnosno medicinska sestra mogu meritorno procijeniti u kakvom je stanju pacijent i odlučiti treba li ga voditi u bolnicu ili ne treba?
Organizacija je takva, kaže dr. Karačić, da postoje dva tipa timova hitne pomoći, “tim 1” s liječnikom i “tim 2” bez liječnika. Koji će se tim poslati, odlučuje se na temelju informacija koje je dao onaj tko ih je pozvao. Ovdje je očito došlo do krive procjene kao i prije nekoliko godina kad je umro onaj mladić u Zaprešiću.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“K pacijentu kao što je bio gospodin Matijanić – s autoimunim bolestima, pozitivnom na covid i za koga obitelj javlja da je u teškom stanju – morao je ići tim s liječnikom jer medicinski tehničar tu niti je dovoljan, niti je on ovlašten prepisati terapiju”, kaže Jasna Karačić.
‘Amatersko ponašanje’
A, tko donosi odluku hoće li se na intervenciju poslati tim s liječnikom ili tim bez liječnika, pitamo. O tome, kaže naša sugovornica, odlučuje dispečer.
Na poziciji dispečera može biti zaposlen specijalist hitne medicine, doktor medicine s najmanje dvije godine radnog iskustva u timu izvanbolničke hitne medicine, medicinska sestra/tehničar s najmanje četiri godine iskustva u timu izvanbolničke hitne medicine ili medicinska sestra/tehničar s najmanje šest godina radnog iskustva u timu izvanbolničke hitne medicine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Tko radi na tom mjestu u splitskoj bolnici i ima li potrebne kvalifikacije, i je li što drugo dovelo do ovog amaterskog ponašanja sa smrtnom posljedicom, to, ne znam”, kaže dr. Karačić.
‘Netko nije odradio posao’
Ističe, međutim, da je bolnica u Splitu veliki sustav, s dobro organiziranom službom za kvalitetu, pa se utoliko nada da će se okolnosti ovog tragičnog slučaja detaljno istražiti i da će odgovorni snositi sankcije.
“Jer ovdje nema mjesta za pokrivanje kolega, kao što je to kod nas uobičajeno. Netko nije odradio svoj posao po pravilima premda je morao znati da da to može izazvati komplikacije ili smrt kao najgori mogući scenarij”, smatra Karačić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dodaje da je krajnje sporno i to da bolnice nemaju lijekova za pacijente s komorbiditetima kakav je bio Vladimir Matijanić, lijekova koji doslovno mogu spasiti život.
Nije izolirani slučaj
“S mogućnošću interventnog uvoza i kao članica Europske unije, Hrvatska ne smije dozvoliti da ijedan pacijent javnog zdravstva ostane bez potrebne i dostupne terapije”, upozorava dr. Karačić.
“Vidimo, međutim, da se ovdje upravo to dogodilo uz opravdanje da lijeka nema zbog ‘nestašice’. Ali nije riječ o nestašici, nego o tome da odgovorni nisu osigurali da lijeka bude. To, na žalost, nije ni prvi ni zadnji teški propust vezan za sigurnost pacijenata.”
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naglašava da slučaj smrti Vladimira Matijanića nipošto nije izolirani eksces, niti je problem samo u splitskoj bolnici.
‘Treba riješiti probleme’
“U našem zdravstvu nataložili su se ozbiljni problemi koji rezultiraju lošom zdravstvenom zaštitom građana. Ako vodstvo zdravstvenog sustava ne zna i ne može riješiti te probleme zbog kojih nam umiru pacijenti koji nisu trebali umrijeti, onda zdravstveni sustav treba preuzeti netko tko to zna”, kaže dr. Karačić.
“A ako se takve nekompetentne osobe i dalje zadržava na odgovornim pozicijama uslijed čega gubimo ljude koje se dalo spasiti, tada je vrijeme da građani kažu stop. Jer izgubljene živote više ne možemo vratiti, a kontrole i inspekcije koje uslijede nakon ovakvih tragičnih događaja onda djeluju samo kao pranje ruku. Do nekog novog fatalnog slučaja.”
Članak se nastavlja ispod oglasa
Žena koja se godinama bori za prava pacijenata: 'Nedopustivo je da su ignorirali Matijanićeve pozive u pomoć'
Matijanićev slučaj nije izoliran, niti je problem samo u splitskoj bolnici
U našem zdravstvu nataložili su se ozbiljni problemi koji rezultiraju lošom zdravstvenom zaštitom građana. Ako vodstvo zdravstvenog sustava ne zna i ne može riješiti te probleme zbog kojih nam umiru pacijenti koji nisu trebali umrijeti, onda zdravstveni sustav treba preuzeti netko tko to zna
Povodom tragične smrti novinara Vladimira Matijanića zvali smo danas dr. sc. Jasnu Karačić, ne samo kao predsjednicu Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata nego i kao liječnicu s doktoratom iz medicine. Premda i ona, kao i svi mi, promatra slučaj sa strane, tražimo od nje da procijeni što je pošlo po zlu. Čini se mnogo toga, kaže.
“Na temelju podataka koje je javno iznijela partnerica preminulog Vladimira Matijanića, očito je da su zdravstvene službe ozbiljno podcijenile stanje pacijenta te da su se ignorirali višekratni apel za pomoć i za hospitalizaciju, što je potpuno nedopustivo”, komentira dr. Karačić.
‘Ne smiju se oglušiti’
“Hitna pomoć ne smije se oglušiti na pozive, jer dok kvalificirana ekipa ne izađe na teren i ne pregleda pacijenta, ne može se znati koliko je njegovo stanje ozbiljno. Također je nedopustivo napamet zaključivati da je riječ o covid simptomima koji će proći sami od sebe, jer od covida se još itekako umire, pogotovo umiru ljudi od ranije narušenog zdravlja”, kaže dr. Karačić i dodaje:
“Nakon dvije godine borbe s pandemijom, to je svima jasno, a osobito toga moraju biti svjesni zdravstveni djelatnici”, kaže dr. Karačić.
“Kad služba hitne pomoći i na ponovljene pozive izbjegava doći na teren, riječ je ili o nemaru, ili o samovolji i drskosti. Mnogo pacijenata i nama se tuži da neki zdravstveni djelatnici ne žele izaći na intervenciju k pacijentima, koji su covid pozitivni u strahu da se ne zaraze, pa ih telefonski upućuju da ostanu kod kuće i da se liječe sami”, priča dr. Karačić pozivajući se na iskustva njezine udruge za prava pacijenata.
‘Bolje je izaći na teren’
Moguće je, kaže, da djelatnici hitne pomoći nemaju potrebnu opremu koja će ih u kućnim posjetama zaštititi od kontaminacije virusom, ali ako je to u pitanju, onda cijelo vodstvo zdravstvenog sustava treba dati ostavke. Ako, pak, opremu imaju, a i dalje odbijaju ulaziti u kuće oboljelih od covida, to je upravo nevjerojatan bezobrazluk i takvi djelatnici doista nemaju što više raditi na svojim radnim mjestima.
“Kao moto Hitne pomoći može se uzeti pravilo da je svakako bolje izaći na teren i kad nisu posve uvjereni da je to neophodno, nego ne izaći i tako izložiti oboljele riziku teških posljedica, pa čak i smrti kao u slučaju gospodina Matijanića”, kaže dr. Karačić.
‘Krivo je procijenjeno’
Pitamo je kako to da su, koliko je poznato, Matijaniću slali hitnu ekipu u kojoj nije bilo liječnika nego samo zdravstveni tehničari. Zar tehničar, odnosno medicinska sestra mogu meritorno procijeniti u kakvom je stanju pacijent i odlučiti treba li ga voditi u bolnicu ili ne treba?
Organizacija je takva, kaže dr. Karačić, da postoje dva tipa timova hitne pomoći, “tim 1” s liječnikom i “tim 2” bez liječnika. Koji će se tim poslati, odlučuje se na temelju informacija koje je dao onaj tko ih je pozvao. Ovdje je očito došlo do krive procjene kao i prije nekoliko godina kad je umro onaj mladić u Zaprešiću.
“K pacijentu kao što je bio gospodin Matijanić – s autoimunim bolestima, pozitivnom na covid i za koga obitelj javlja da je u teškom stanju – morao je ići tim s liječnikom jer medicinski tehničar tu niti je dovoljan, niti je on ovlašten prepisati terapiju”, kaže Jasna Karačić.
‘Amatersko ponašanje’
A, tko donosi odluku hoće li se na intervenciju poslati tim s liječnikom ili tim bez liječnika, pitamo. O tome, kaže naša sugovornica, odlučuje dispečer.
Na poziciji dispečera može biti zaposlen specijalist hitne medicine, doktor medicine s najmanje dvije godine radnog iskustva u timu izvanbolničke hitne medicine, medicinska sestra/tehničar s najmanje četiri godine iskustva u timu izvanbolničke hitne medicine ili medicinska sestra/tehničar s najmanje šest godina radnog iskustva u timu izvanbolničke hitne medicine.
“Tko radi na tom mjestu u splitskoj bolnici i ima li potrebne kvalifikacije, i je li što drugo dovelo do ovog amaterskog ponašanja sa smrtnom posljedicom, to, ne znam”, kaže dr. Karačić.
‘Netko nije odradio posao’
Ističe, međutim, da je bolnica u Splitu veliki sustav, s dobro organiziranom službom za kvalitetu, pa se utoliko nada da će se okolnosti ovog tragičnog slučaja detaljno istražiti i da će odgovorni snositi sankcije.
“Jer ovdje nema mjesta za pokrivanje kolega, kao što je to kod nas uobičajeno. Netko nije odradio svoj posao po pravilima premda je morao znati da da to može izazvati komplikacije ili smrt kao najgori mogući scenarij”, smatra Karačić.
Dodaje da je krajnje sporno i to da bolnice nemaju lijekova za pacijente s komorbiditetima kakav je bio Vladimir Matijanić, lijekova koji doslovno mogu spasiti život.
Nije izolirani slučaj
“S mogućnošću interventnog uvoza i kao članica Europske unije, Hrvatska ne smije dozvoliti da ijedan pacijent javnog zdravstva ostane bez potrebne i dostupne terapije”, upozorava dr. Karačić.
“Vidimo, međutim, da se ovdje upravo to dogodilo uz opravdanje da lijeka nema zbog ‘nestašice’. Ali nije riječ o nestašici, nego o tome da odgovorni nisu osigurali da lijeka bude. To, na žalost, nije ni prvi ni zadnji teški propust vezan za sigurnost pacijenata.”
Naglašava da slučaj smrti Vladimira Matijanića nipošto nije izolirani eksces, niti je problem samo u splitskoj bolnici.
‘Treba riješiti probleme’
“U našem zdravstvu nataložili su se ozbiljni problemi koji rezultiraju lošom zdravstvenom zaštitom građana. Ako vodstvo zdravstvenog sustava ne zna i ne može riješiti te probleme zbog kojih nam umiru pacijenti koji nisu trebali umrijeti, onda zdravstveni sustav treba preuzeti netko tko to zna”, kaže dr. Karačić.
“A ako se takve nekompetentne osobe i dalje zadržava na odgovornim pozicijama uslijed čega gubimo ljude koje se dalo spasiti, tada je vrijeme da građani kažu stop. Jer izgubljene živote više ne možemo vratiti, a kontrole i inspekcije koje uslijede nakon ovakvih tragičnih događaja onda djeluju samo kao pranje ruku. Do nekog novog fatalnog slučaja.”