Zgodan detalj; film o Jugoslaviji zbog kojeg se žalio šef diplomacije prikazan je prije pola godine. Zašto reagira tek sada?
Baš je zgodno da je predsjednica usred kampanje za novi mandat
Šef hrvatske diplomacije, Gordan Grlić Radman poslao je otvoreno pismo čelniku njemačke televizije ZDF u kojem je osporio neke tvrdnje iznesene u trodijelnom dokumentarnom filmu o raspadu bivše Jugoslavije. Među ostalim, istaknuo je da je Slovenija, a ne Hrvatska, bila pokretačka snaga samostalnosti republika.
Posebno zanimljiv, očito je tajming kada se pismo sjetio poslati. Naime, kako je novinar Deutsche Wellea, Srećko Matić objavio na svom Twitter profilu, dokumentarac je emitiran prije otprilike pola godine i pomalo je čudno što se reagira baš sada, nakon što je predsjednica usred izborne kampanje tražila podršku dijaspore u Njemačkoj.
Emisija @ZDF na koju reagira HR MVP emitirana je prije cca 1/2 godine. Pretpostavimo da je pismo opravdano [o kvaliteti doxa se može+treba raspravljati], zašto se tek sad reagira? Usred kampanje za PRH izbore? Samo par dana nakon što je @KolindaGK u GER tražila podršku dijaspore?
— Srećko Matić (@srecko_matic) November 30, 2019
O čemu se točno radi?
Grlić Radmanovo pismo na devet stranica u 11 točaka se referira na prikazanu seriju “Balkan u plamenu: Jugoslavija – bačva baruta”, a upućeno je ravnatelju njemačke televizije ZDF, Thomasu Bellutu, kao i glavnom uredniku Peteru Freyu.
“Svrha pisma je pridonijeti boljem razumijevanju važnih procesa i uzroka raspada bivše Jugoslavije te kasnijeg osnivanja novih država u srednjoj i jugoistočnoj Europi, kao i opovrgnuti niz tvrdnji iznesenih u dokumentarnom filmu te ukazati na neke nespomenute, a važne činjenice”, stoji u priopćenju ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Zasmetalo ga simpatiziranje Tita
Kao što su domaći mediji, među kojima je i Telegram, izvijestili, Radman ispravlja tezu o tome da je pokretačka snaga samostalnosti republika bila Hrvatska: “Sve do završne faze jugoslavenske krize, Socijalistička Republika Slovenija bila je pokretačka snaga u borbi za veću samostalnost republika i jasan otpor politici dominacije srpskog komunističkog vodstva na čelu sa Slobodanom Miloševićem.
Radmana je, između ostaloga, zasmetala i, kako je napisao, netočna tvrdnja da „Tuđman želi otpustiti sve srpske policajce u Kninu i zamijeniti ih Hrvatima“. Radman objašnjava da nije bilo posrijedi pitanje etničke pripadnosti, nego pitanje priznaju li policajci novoizabranu demokratsku vlast u Zagrebu.
Zanimljiv je i zaključak pisma u kojem hrvatski šef diplomacije odbacuje pojednostavljen prikaz Tita jer se u seriji, kako kaže, “osjećaju gotovo jugonostalgični ton i simpatiziranje” Josipa Broza.
Više o Radmanovom pismu možete pročitati ovdje.