Zgodno. Divljašto u Imotskom gospodin Brkić objašnjava 'tolerancijom i poštivanjem slobode govora'

Smatra da je spaljivanje gay para s udomljenim djetetom poruka naroda političarima

05.01.2020., Zagreb - Izborni stozer kandidatkinje za predsjednicu Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarovic u City Plazi Zagreb. Milijan Brkic Photo: Robert Anic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

O sramoti koja se jučer dogodila u Imotskom, gdje je rulja na karnevalskoj povorci spalila lutke gej para s udomljenim djetetom, danas se oglasio zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Taj izljev mržnje Brkić pokušao je opravdati polemiziranjem o tome gdje su granice umjetničke slobode i slobode govora. Ovdje je možda zgodno podsjetiti kako se radi o gospodinu koji je dosad protiv medija podnio 34 tužbe jer mu se nije sviđalo što i kako o njemu pišu. Na osnovu njih dosad je dobio više od 250.000 tisuća kuna

Tako Brkić, nakon podužeg naslova koji glasi „Tko će presuditi gdje je granica između umjetničke slobode izražavanja i govora mržnje; naučimo biti tolerantniji”, u prvom odlomku čitatelje podučava kako narod karneval koristi kako bi političarima poslao poruku.

“Vrijeme je karnevala ili poklada, maškara, vrijeme kada se ljudi maškaraju i u skladu s tradicijom i običajima žele ukazati na neke aktualne pojave u društvu, koje su često puta upućene i nama političarima. Te su poruke GLAS NARODA, koje kroz maškaranje, humor, ali i satiru, trebamo prepoznati. Pamtimo karnevale na kojima su spaljene lutke s likovima predsjednika i premijera, političara, biskupa i uz odaslane poruke naroda, svi bismo se trebali zapitati i zamisliti jesmo li bili u stanju tijekom godine slušati što nam narod poručuje. Ili se dižemo na zadnje noge kada na nekom karnevalu maškare spale lik i djelo nekog političara”, piše Brkić u nastavku, pa se ograđuje od širenja mržnje, uz jedan ali.

Zanimljiva ilustracija

„Ali isto tako, postavlja se pitanje gdje je granica i kada je to umjetnička sloboda i sloboda izražavanja, kao što je to za glasnu manjinu bio slučaj u Rijeci s izloženom zastavom bivše države, zločinačkom crvenom zvijezdom pod kojom su se dogodili brutalni ratni zločini, a kada je to govor mržnje u slučaju paljenja lutke gay para s bebom na karnevalu u Imotskom”, pita se Brkić. Na takve pojave ne bismo trebali reagirati samo kada stvari shvaćamo osobno, komentira Brkić u nastavku.

„Budimo iskreni prema sebi, i odgovorni prema onima koji su nas birali. Poruke s karnevala su glas naroda upućene nama političarima zbog njihova nezadovoljstva, i našeg nečinjenja i ignoriranja”, stoji u objavi. Zamjenik predsjednika HDZ-a podsjeća da su se hrvatski branitelji borili za demokraciju i slobodu govora te ističe da svatko ima pravo na svoje mišljenje.

„Jasno sam izrekao svoj stav protiv udomljavanja djece od strane istospolnih parova, ali isto tako sam za to da ne odričemo pravo drugima i drugačijima na njihov stav i mišljenje bez obzira slažemo li se s time ili ne. Učinimo sve da naša djeca i buduće generacije žive i rastu u boljem i tolerantnijem društvu ne odričući se svog identiteta, svjetonazora, svoje tradicije, katoličke vjere i povijesti našeg naroda!”, zaključuje Brkić objavu koju je ilustrirao usporednom fotografijom na kojoj je lutku iz Imotskog prikazao pokraj fašničke lutke nadbiskupa Bozanića.

[ TKO ĆE PRESUDITI GDJE JE GRANICA IZMEĐU UMJETNIČKE SLOBODE IZRAŽAVANJA I GOVORA MRŽNJE; NAUČIMO SVI BITI TOLERANTNIJI…

Gepostet von Milijan Brkić am Montag, 24. Februar 2020