Životni troškovi u Hrvatskoj manji su od prosjeka EU-a. Ali je i plaća upola manja

Hrvatima su životni troškovi manji od prosječnog stanovnika Europske unije, osim računa za telefon i internet, izračunao je središnji statistički ured EU-a, ali su istovremeno mjesečna primanja upola manja, piše danas Večernji list.

Prema Eurostatu, kod nas su 13 posto jeftinija alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća osam posto, namještaj plaćamo 19,3 posto manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 posto, javni prijevoz 13,1 posto, a restorane i hotele 19,9 posto. U kazalište ili na rekreaciju odlazimo po 21,4 posto nižim cijenama od prosječne u EU-u, i hrana nam je 5,9 posto jeftinija, a stan i režije čak 56,7 posto.

Nije loše dok se Eurostatove indeksacije ne dovedu u korelaciju sa stvarnim životom. A realnost je u mjesečnim primanjima, odnosno u činjenici da je prosječnom Hrvatu neto plaća oko 900 eura, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje 1916 eura.

Razlika u plaćama gotovo 7600 kuna

Što je veći udio potrošnje prihoda na hranu zemlja je siromašnija, a u Hrvatskoj je taj udio 27 posto. Uračuna li se u to plaćanje režija i stana dijelu hrvatskih građana 80 posto plaće ode na stan i hranu, kazao je Večernjem sindikalist Krešimir Sever.

Uzme li se za primjer nekoliko artikala iz, u Hrvatskoj, “jeftinijih” kategorija, dolazi se do računice da, na primjer, jedan Zagrepčanin za litru ulja mora izdvojiti 19 kuna, za majicu 70, a za pivo u kafiću 18 kuna. Istovremeno Europljanin ulje plaća 20,14 kuna, majicu 75, a konobaru platiti mora, ne ostavi li napojnicu, 20 kuna i 50 lipa. Razlike su to između jedne i pet kuna, dok je razlika u plaćama Zagrepčana i Europljana gotovo 7600 kuna.

Odluči li se Zagrepčanin i Europljanin čitavu plaću potrošiti na ulje, s tim da ga kupuju po svojim cijenama, prvi će iz dućana kući donijeti 357 litara, dok će drugi uspjeti kupiti dvostruko više, 714 litara. “U usporedbama, i na to stalno upozoravamo, trebala bi se gledati medijalna, ne prosječna plaća jer ona je strašno varljiva”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Još jedna stvar ključna je, kaže, a to su zadnji podaci za inflaciju koji govore da je rast cijena hrane u Hrvatskoj veći i brži nego u ostatku EU, piše Večernji list.