Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Znanstvenici istraživali kako radijacija utječe na životinje oko Černobila, rezultati su iznenađujući

Istraživanje je otkrilo povećanje broja jedinki nekih životinjskih vrsta

ZADNJA IZMJENA: lis. 7, 2015
Foto: Kvitlauk/Flickr

Iako je černobilska nuklearna nesreća imala katastrofalne posljedice po lokalno stanovništvo, novo istraživanje pokazuje da su divlje životinje prošle dosta bolje.

Naime, usprkos činjenici da je više od sto tisuća ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove nakon nuklearne nesreće 1986. godine, kontaminirano područje na teritoriji Bjelorusije vrvi divljim životinjama, od srndaća i divljih svinja do jelena i vukova, otkrilo je istraživanje Tatjane Derjabine i suradnika. Zanimljivo je da brojke pokazuju porast broja jedinki tih životinjskih vrsta, a nekih ima više nego u nekontaminiranom području.

Napušteno područje u blizini nuklearne elektrena, nazvano černobilska zabranjena zona prostire se na oko 4750 kvadratnih kilometara teritorija Bjelorusije i Ukrajine. Radioaktivnost na tom području je sporadična, ali čak i trideset godina nakon nesreće mnogi dijelovi zone imaju previše zračenja za povratak stanovnika.

Jedinstvena prilika za istraživače

Černobilska zabranjena zona
Černobilska zabranjena zona CIA/Wikimedia

Sreća u nesreći je što istraživači imaju jedinstvenu mogućnost promatrati divlje životinje na tom području, ali znanstvenici je nisu iskoristili. Studija Derjabine i sur. bitna je zato što je to prva longitudinalna studija koja promatra dugoročne promjene populacije sisavaca u zabranjenoj zoni.

Postoje neke studije koje promatraju utjecaj zračenja na manje životinjske vrste poput insekata i pauka i pokazuju negativne učinke na broj jedinki te imaju značajne implikacije za trenutno prihvatljive razine zračenja za ljude i okoliš. Međutim, do sad je jako mali broj istraživanja promatrao dugotrajne učinke zračenja na veće vrste sisavaca.

Dvije metode i zanimljivi rezultati

derjabina i sur slika 1
Broj jedinki Jim Smith/Derjabina i sur.

Derjabina i sur. koristili su dvije metode za promatranje broja jedinki životinjskih vrsta. Prvo su koristili helikopterske preglede i prebrojavanje u zimskim mjesecima između 1987. i 1996. godine. Zatim su bilježili tragove sisavaca u snijegu između 2008. i 2010. godine. Zabilježeni rezultati uspoređeni su s podacima sličnih istraživanja u nekim nezagađenim prirodnim rezervatima u Bjelorusiji.

Istraživači su došli do zaključka da je broj jelena, srndaća i divljih svinja na području černobilske zabranjene zone sličan broju tih životinja u četiri bjeloruska parka prirode. Broj srndaća i jelena u stalnom je porastu od 1987. godine, a samo od 1996. godine, broj srndaća se povećao deset puta. Istraživači su otkrili i da vukova ima oko sedam puta više nego u drugim sličnim područjima. Tako veliku razliku u brojkama istraživači pripisuju jednostavnoj činjenici da nitko ne lovi vukove u blizini Černobila.

Iako istraživanje rasvjetljuje neke bitne činjenice o divljim životinjama na tom području, potrebno je ponoviti istraživanje kako bi se utvrdila točnost prikupljenih brojki, ali i razlozi porasta broja životinja. Naime, istraživanje je u suprotnosti s prihvaćenom znanstvenom činjenicom da je ionizirajuće zračenje štetno za organizme. Ipak, treba imati na umu da, iako je zračenje štetno za životinje, uklanjanje ljudi je definitivno pozitivno za broj divljih životinja na nekom području. Nestanak poljoprivrede, šumarstva i lovaca je neposredni rezultat odlaska stanovništva iz zabranjene zone.

Fukushima i Černobil

Tehnološki napredak metoda praćenja broja životinja omogućit će izravno praćenje životinja te se istraživači neće morati oslanjati na prebrojavanje broja tragova u snijegu. Derjabina i suradnici nadaju se da će upravo tehnološki napredak dovesti do toga da će imati preciznije brojke o broju jedinki u pojedinim dijelovima zabranjene zone.

Istraživači su svjesni nedostataka studije, ali trenutno je to najbolja aproksimacija stvarnog broja životinja na tom području i može pomoći u razumijevanju dugoročnog učinka nuklearne nesreće na nekom području, kakva je bila nesreća nuklearke u Fukushimi 2011. godine. Možda najbitniji zaključak nesreće u Černobilu je da Fukushima mora biti dobro istražena kako bi lakše bilo razumjeti učinak visoke razine zračenja na okoliš.

Raif Okić
Telegram autor
1335 članaka Više o autoru