Znanstvenici u južnom Pacifiku traže izgubljeni osmi kontinent

Novi Zeland je samo mali dio davno potonule Zealandije

Large waves break at Maroubra Beach in Sydney on March 5, 2021, after a series of large earthquakes which hit off the east coast of neighbouring New Zealand sparked a tsunami warning earlier in the day across several South Pacific nations. (Photo by Saeed KHAN / AFP)
FOTO: AFP

Znanstvenici istražuju morsko dno Australije kako bi otkrili misterij Zealandije, izgubljenog osmog kontinenta koji je potonuo u more prije 23 milijuna godina, piše Australian News Report. Uglavnom potopljeni kontinent, od kojega su tek mali dijelovi, Novi Zeland i Nova Kaledonija, iznad površine mora, geolozi su prvi put identificirali 2014.godine.

Australski i američki stručnjaci upravo su proveli 28 dana na istraživačkom brodu Falkor mapirajući morsko dno na sjeverozapadnom rubu Zealandije. Cilj projekta, pod nazivom Seabed 2030, je izrađivanje javno dostupne batimetrijske karte cjelokupnog dna oceana do 2030.godine. “Tek počinjemo otkrivati tajne Zealandije, donedavno je bila skrivena i vrlo teška za proučavanje” kaže voditeljica ekspedicije, geologinja Derya Guerer sa sveučilišta Queensland.

Kontinent koji je davno nestao

Zealandia je gotovo u cijelosti potopljena masa kontinentalne kore koja je potonula nakon odvajanja od Gondwanalanda prije 83 do 79 milijuna godina. Gondwanaland je naziv nadkontinenta koji je obuhvaćao kopnene mase koje bi prepoznali kao Južnu Ameriku, Afriku i Antarktiku.

Nastala je prije otprilike 550 milijuna godina prije nego je postala dijelom većeg superkontinenta Pangaea i raspala se prije otprilike 180 milijuna godina. Zealandia se prostire na 4.9 milijuna kvadratnih kilometara. Podmorje je puno tragova za razumijevanje složene geološke povijesti australske i zealandijske kontinentalne ploče.

Ocean je pun plastike

Smatra se da uključuje nekoliko malih kontinentalnih fragmenata i mikrokontinenata koji su se u prošlosti odvojili od Australije i superkontinenta Gondwane. Koncept Zealandia prvi puta je predložen 1995. godine, ali je tek 2017. priznat kao kontinent.

Istraživači su usput iskoristili priliku da proučavaju morske ptice i nadgledaju zagađenje mikroplastikom koju prenose oceani. Analizirano je više od 100 uzoraka na mikroplastiku, uz 40 uzoraka s prošlog putovanja. Samo jedan uzorak nije sadržavao mikroplastiku. Dr Guerer koja je uključena i u projekt za borbu protiv onečišćenja mora plastikom, kaže da se čini da je u dubokome oceanu veća koncentracija mikroplastičnih vlakana.