Znate kako za službeni raskid ugovora o najmu morate vratiti ključeve? E pa HPB je fulala portira i sad je dužna milijune
Hrvatska poštanska banka za urede na uglu Petrinjske i Amruševe, doduše prema nepravomoćnoj presudi, mora platiti 6,3 milijuna kuna
Milijunski iznos, najmanje 6,3 milijuna kuna i to s kamatama od 2010. godine, Hrvatska poštanska banka mora prema nepravomoćnoj presudi Trgovačkog suda u Zagrebu platiti privatnoj tvrtki Kaufman i sin, u vlasništvu hrvatskih investitora Karla i Gorana Kaufmana. Milijunski iznos je dug za najam poslovnih prostora u središtu Zagreba za koji bankari, posve besmislenom greškom, nisu raskinuli ugovor.
Ovaj suludi propust uprave Hrvatske poštanske banke u središtu je sudskog spora koji banka vodi s tvrtkom Kaufman i sin, zbog tri kata zgrade u samom centru Zagreba i milijunskog duga koji ne žele platiti. U pitanju je gotovo dvije tisuće kvadrata uredskih prostora koji se nalaze u zgradi čiji je vlasnik Židovska općina Zagreb, na križanju Petrinjske i Amruševe ulice.
Više od 30.000 eura mjesečnog najma
Banka je prostor unajmila još u studenom 2006. godine. Banka koja je tada bila u ekspanziji trebala je dodatni prostor, uz onaj na križanju Petrinjske i Jurišićeve ulice. Cijena najma za jedan kat iznosila je 16 eura po metru kvadratnom. Istovremeno se unajmljuju i parkirna mjesta u dvorištu zgrade. Najam svakog stajao je 150 eura.
Ukupan iznos tako je dosegao 10.768,64 eura mjesečno. Unajmljena su zatim još dva kata – treći za 10.618,64 eura i četvrti za 12.958,88 eura. Ugovori su bili na određeno vrijeme – jedan do kraja 2011., a drugi do lipnja 2012. Sve obveze su od početka uredno podmirivane. I Kaufmani i banka bili su zadovoljni. Nije bilo nikakvih razloga za raskid ugovora.
Prostori su unajmljeni u vrijeme Protege
Međutim, banka iznenada u ožujku 2010. otkazuje najam. Za priču je možda važno spomenuti da je u vrijeme kad je prvotno sklopljen ugovor o najmu, na čelu banke još bio Josip Protega, čovjek koji će u siječnju 2010. biti uhićen pod optužbom da je s dvojicom svojih najbližih suradnika, bivšim članom uprave Ivanom Sladonjom i bivšim financijskim direktorom Marijanom Kirinićem, pogodovao klijentima dajući im visokorizične kredite. Na taj je način Protegina uprava od 2005. do 2009. oštetila HPB za najmanje 225 milijuna kuna, stoji u optužnici. Naime, novac nikada nije vraćen HPB-u.
Taj sudski postupak, poznatiji kao ‘afera bankomat’ protiv Protege i njegovih suradnika još nije gotov. Zapelo je na utvrđivanju štete koju je banka pretrpjela u vrijeme Protegine uprave. Financijski vještak nije mogao dati dovoljno precizne odgovore sudu, pa je ponovno dobio zadatak pregledati svu dokumentaciju. S time do sada nije završio, a u međuvremenu je protiv Protege podignuta i nova optužnica. Tereti ga se da je Glasu Istre 2008. odobrio dva kredita koja nisu vraćena, čime je HPB oštećen za 16 milijuna kuna.
HPB otkazuje najam, nada se jeftinijem
Dakle, ožujak je 2010., HPB otkazuje najam, prošla su svega dva mjeseca od uhićenja Protege. Još je bio u istražnom zatvoru u Remetincu. Na slobodu će biti pušten tek krajem travnja te godine. U dopisu koji je, dakle, iz HPB-a upućen tvrtki Kaufman i sin, ponuđeno je i obrazloženje za raskid ugovora. Napisali su da su otkrili da prostor uopće nije u vlasništvu te privatne firme, već Židovske općine Zagreb. Zato su htjeli izravno s vlasnikom zgrade sklopiti ugovor o najmu.
Čak su vjerovali da bi mogli financijski povoljnije proći, budući da Židovska općina nije bila obveznik PDV-a. Zato su izravno s njima namjeravali sklopiti ugovor o najmu po cijeni od 13 eura po metru kvadratnom. No, Židovska općina Zagreb sudu je dostavila dopis iz kojeg je bilo jasno da je banka mogla pregovarati isključivo s tvrtkom Kaufman i sin. Oni su od Židovske općine unajmili prostor u središtu Zagreba i imali su pravo dati ga u podnajam. Gospodin Kaufman dobio je i suglasnost za sklapanje ugovora s HPB-om.
Ključeve su vratili Židovskoj općini
Izvšni direktor nabave i općih poslova HPB-a Goran Kontić priznao je na sudu da je nova uprava, dakle ljudi koji su došli nakon uhićenja Protege, pokušala s gospodinom Kaufmanom dogovoriti nove uvjete najma. “Nova uprava željela je revidirati sve ugovore koji su bili nepovoljni za banku. Među njima je bio i ovaj ugovor za prostore u zgradi na križanju Petrinjske i Amruševe ulice. Bili smo uvjereni da smo sa Židovskom općinom mogli dobiti najam od 13 eura za metar kvadratni.
Održali smo i dva sastanka s gospodinom Karlom Kaufmanom i njegovim odvjetnikom, te mu ponudili 15 eura za kvadrat. Kako to njemu nije bilo prihvatljivo naša pravna služba pripremila je u ožujku 2010. raskid ugovora. Dva mjeseca kasnije smo i iselili iz tog prostora, a gospodina Kaufmana pozvali smo da dođe na primopredaju. Ključeve smo vratili Židovskoj općini Zagreb. Dvije naše direktorice odnijelie su ga portiru. Nakon toga samo svim nadležnim institucijama pijavili da odjavljujemo korištenje prostora i to zbog računa za struju, komunalne naknade i plaćanja spomeničke rente”, prisjetio se Kontić.
Ugovor o najmu nije formalno raskinut
I tu dolazimo do ključne greške koju je, čini se, učinila Hrvatska poštanska banka. Pitanje je, naime, zašto su ključevi predani portiru Židovske općine Zagreb, a ne gospodinu Kaufmanu koji je bio zakupac prostora. To nitko iz banke na suđenju očito nije mogao objasniti. Kako je utvrđeno, banka nije imala nikakav ugovor sa Židovskom općinom. Budući da ugovor o najmu zato nije formalno raskinut, Kaufmani traže da im banka plati dug za zakup do datuma do kojeg je prvotno bilo dogovoreno i to zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
Trgovački sud donio je nepravomoćnu presudu iz koje proizlazi kako HPB sada mora platiti sve zaostale iznose najma tvrtki Kaufman i sin. U međuvremenu su nastavile teći i kamate na to dugovanje, pa je iznos dosegao 6,3 milijuna kuna. Još 421 tisuću kuna iznose sudski troškovi što ih također mora podmiriti HPB.