Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zvuči čudno, ali država će potrošiti 124 milijuna kuna da bi državne i javne službenike naučila dobro raditi

Planiraju se novi kriteriji zapošljavanja i otkaza neće biti od 2020.

ZADNJA IZMJENA: lip 6, 2015
Foto: PIXSELL

Hrvatska vlada uložit će 124 milijuna kuna kako bi službenike u državnoj i javnoj službi naučila raditi te možda optimalizirala njihov broj, stoji u nedavno objavljenoj Strategiji razvoja javne uprave. Dokument je izrađen u Ministarstvu uprave Arsena Bauka, a Vlada ga je prihvatila prije dva tjedna.

Birokracija u kaosu

U Hrvatskoj, prema podacima od 1. siječnja 2015., u državnoj je službi zaposleno 56.220 državnih službenika i namještenika, te još 151.518 osoba u javnim službama. Poznata je činjenica da u cijelom tom sustavu zapošljavanja i rada državnih službenika vlada totalni kaos. Konačni rezultat je potpuno neracionalno funkcioniranje javne uprave s puno apsurda koji spominje Strategija.

Primjerice, tri različita zakona reguliraju iste odnose: Zakon o državnim službenicima, Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, te Zakon o radu. Istodobno, sasvim su nejasni kriteriji po kojima se određuje koji će se zakon u kojem slučaju primijeniti. To dovodi do pravne nesigurnosti, ali i ostavlja bitan prostor za različite manipulacije.

Zaposlenici koji ne znaju raditi

Sljedeći krupan problem su nekompetentni zaposlenici. U strategiji stoji kako “postojeći kapaciteti nisu dovoljno razvijeni da bi udovoljili zahtjevima koji se postavljaju pred modernu javnu upravu”. To će reći da zaposlenici ne znaju kako dobro i učinkovito raditi. Službenici, utvrdila je strategija, “nemaju stručnu spremu koja odgovara potrebama i poslovima koji se obavljaju u tijelima državne uprave.” Planira se stalno jačanje kompetencije svih zaposlenika stalnim usavršavanjima i stručnim seminarima koja će obavljati Državna škola za javnu upravu.

Korupcija kod zapošljavanja

Posebno je problematičan postupak zapošljavanja u javnoj i državnoj upravi. Najčešće zbog neujednačenih kriterija što onda omogućava pogodovanja pri zapošljavanju, odnosno, korupciju. Nova Strategija predlaže i nove kriterije pri zapošljavanju službenika te potpuno novu proceduru zapošljavanja.

Nova procedura koju Strategija propisuje trebala bi naglasak staviti na glavne kompetencije koje se za određeno radno mjesto traže, npr. strane jezike, znanja u području bitnom za određeno radno mjesto. Dosad je bio slučaj da su najuspješniji bili oni zaposlenici koji su bolje memorirali i učili propise. Predlaže se i testiranje koje će onemogućiti pogodovanje pojedincima od strane tijela koje provodi natječaj, npr. testiranje pod šifrom kako bi se sakrio identitet kandidata, odabir pitanja putem računala te drugi načini onemogućavanja kandidatima prethodnih saznanja o sadržaju testova.

Država također koristi sasvim nejasne kriterije tzv. godišnjeg ocjenjivanja službenika po kojima se ne može stvarno utvrditi tko i kako radi. Podaci o ocjenama za 2014. kažu da je od 23.850 loše radilo samo njih 8. Čak 69 posto državnih službenika ocijenjeno je četvorkom, čak 26 posto peticom, a 7 posto trojkom. Sasvim je jasno da ovakav sustav ocjenjivanja nije objektivan, ni održiv.To za sobom povlači nemogućnost utvrđivanja autentičnih kriterija za napredovanje i nagrađivanje u službi kao i za sankcioniranje loših radnika.

Različite plaće za isti posao

U državnoj i javnoj upravi postoje različite plaće za isto radno mjesto samo zato što je riječ o dva različita tijela državne uprave. Na primjer, ravnatelji nacionalnog parka Plitvice i nacionalnog parka Brijuni imaju koeficijent prema kojem se određuje plaća 3.007, a svi ostali ravnatelji nacionalnih parkova, koji obavljaju isti posao, imaju koeficijent 2.425. Strategija kaže da su ovakvi slučajevi više pravilo nego iznimka. Uvođenje sustava Centralnog obračuna plaća (COP) trebao bi stati na kraj takvih apsurdima. On bi trebao zahvatiti apsolutno sva tijela i službenike javne uprave te tako jednom zauvijek suzbiti nelogičnosti i razlike u koeficijentima plaća za ista radna mjesta.

Otkaza nema do 2020.

Konačno, veliki broj javnih službenika, njih ukupno 158.000, zahtjeva smanjenje. U Strategiji koriste eufemizam: racionalizacija. On je nužna, to se zna se već godinama. No, veći rezovi još nikad nisu provedeni. Zbog stalnih kritika Europske komisije, trebao donijeti i optimalan broj zaposlenih. Ova mjera predviđena je tek za 2020. godinu što znači da se država u bitku s viškovima radnika namjerava upustiti tek nakon što provede sve ostale mjere.

A koliko će nas to sve koštati? Za cjelokupnu reformu ljudskih potencijala država će do kraja 2020. izdvojiti nešto manje od 124 milijuna kuna.

Tajana Vlašić
Telegram autor
3206 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program