Prema zapisniku s prve sjednice Privremenog vjerovničkog vijeća održane 13. travnja 2017. Tin Dolički, odvjetnik iz Zagreba, predočio je ovlaštenje KHCM-a te je imenovan za člana Vijeća kao predstavnik skupine vjerovnika „Imatelji obveznica.“ Druga sjednica održana je 1. lipnja 2017. i na njoj KHCM predstavlja Romain Lanier, kao ovlašteni zastupnik društva PJT Partners iz Londona koje je imenovani punomoćnik KHCM-a. Tin Dolički bio je nazočan na toj sjednici Vijeća kao „pravni savjetnik Agrokora“. Kada i zašto je predstavnik jednog od vjerovnika izabran za pravnog savjetnika dužnika?
Treće:
Na drugoj sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća Gijs de Reuver iz savjetničke tvrtke Houlihan Lokej održao je prezentaciju „Razmatranje osnovnih uvjeta financiranja“. Nakon prezentacije Pavo Mišković, predstavnik Zagrebačke banke, postavio je pitanje zbog čega su Agrokoru potrebni novci predviđeni u prijedlogu financiranja po roll-up modelu. Sergei Volk, predstavnik Sberbanke primijetio je „da se iznosi koji se navode kao potrebni stalno mijenjaju i da nije jasno koje su potrebe kompanije“. Posebno je naglasio da je „iznos od 530 milijuna eura koji se sada navodi […] dvostruko viši od iznosa koji je spomenut prošli tjedan“. Na kraju je rekao da „roll-up nije dozvoljen zakonom, te da je štetan za dobavljače i kompaniju“. Zbog čega je iznos Ugovora o najstarijem kreditu (roll-up) napuhan na nevjerojatnih 530 milijuna eura kada taj iznos nije bio potreban za redovno poslovanje te do danas nije iskorišten u cijelosti, a čak trećina iznosa iskorištena je za plaćanje „starih“ obaveza?
Četvrto:
Treća sjednica Privremenog vjerovničkog vijeća održana je 8. lipnja 2017. Na toj sjednici većinom glasova dana je suglasnost Anti Ramljaku za sklapanje Ugovora o najstarijem zajmu do 1 060 000 000 eura. Predstavnik Sberbanke Sergei Volk žestoko se protivio davanju suglasnosti. Između ostalog je naveo „kako će se sada uzeti dodatnih 530 milijuna eura novog duga koji će imati prednost namirenja kako bi vratili stari dug, znači nešto što bi u nagodbi vrijedilo 30% plaćamo 100%“. Postavio je pitanje je li Agrokor proveo formalan natječaj upućen svim kreditorima. Gijs de Reuver odgovorio je da se pregovaralo „bilateralno“, ali da „formalan natječaj nije proveden“. Zašto nije proveden natječaj za kreditiranje Agrokora u sumanutom iznosu od 1 060 000 000 eura?
Peto:
Prilikom glasanja na Trećoj sjednici vijeća o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o najstarijem zajmu Sergej Volk, predstavnik Sberbanke, dao je izjavu u zapisnik u kojoj je naglasio da je navedeno zaduženje „nezakonito“, da su KHCM i Zagrebačka banka u sukobu interesa jer su glasale za tu odluku, da Ante Ramljak ne može predsjedati vjerovničkim vijećem jer nije njegov član ta da sjednica nije valjana jer na njoj nije bilo predstavnika Trgovačkog suda u Zagrebu. Ako argumenti najvećeg pojedinačnog vjerovnika Agrokora budu uvaženi u sudskim procesima koji tek slijede Ugovor o roll-up kreditu mogao bi postati temelj svih zahtjeva za naknadu štete. Jeste li ikada valorizirali rizike Ugovora o najstarijem kreditu?
Šesto:
Ugovor o najstarijem zajmu izmijenjen je i dopunjen sedam puta nakon što je Privremeno vjerovničko vijeće dalo suglasnost za njegovo sklapanje 8. lipnja 2017. Izmjene i dopune Ugovora potpisane su 13. lipnja, 18. lipnja, 28. lipnja, 4. srpnja, 10. srpnja, 30. kolovoza i 28. rujna 2017. Vijeće kao tijelo nije upoznato ni s jednom od tih izmjena i dopuna. Zašto su rađene sve te izmjene i dopune i kada će vjerovnici s njima biti upoznati?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sedmo:
Privremeno vjerovničko vijeće nije formirano kao reprezentativno tijelo vjerovnika njihovom voljom, nego je oktroirano tijelo po odabiru Ante Ramljaka. Ali čak ni to tijelo nikada nije dobilo na uvid ključne prateće dokumente Ugovora o najstarijem zajmu kao što su Backstop Letter, Commitment Letter i Fee Letter. Pojedini vjerovnici zatražili su na uvid spomenutu dokumentaciju, ali je izvanredna uprava odbila istu pokazati. Zašto?
Osmo:
Na 6. sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća održanoj 30. kolovoza 2017. raspravljalo se i o savjetničkim naknadama. Pavo Mišković, predstavnik Zagrebačke banke postavio je pitanje uključuje li isplata od 12,1 milijuna eura i success fee za Ugovor o najstarijem kreditu. Ante Ramljak nije dao jasan odgovor već je spomenuo „da je dodatno plaćeno četiri milijuna eura savjetnicima zajmodavca.“ Koliko su iznosile savjetničke naknade za Ugovor o najstarijem zajmu i tko ih je sve dobio?
Deveto:
Nakon deset mjeseci rada izvanredne uprave nije formirano Vjerovničko vijeće kao reprezentativno tijelo vjerovnika, a izvanredna uprava nije uspjela ustanoviti ukupan iznos duga za glasovanje o nagodbi niti podijeliti vjerovnike u skupine. Jedini razlog postojanja izvanredne uprave i njene armije savjetnika sadržan je u odredbama Ugovora o najstarijem kreditu. Kada ste mislili započeti poslovno restrukturiranje Konzuma i Mercatora kao jedini zahtjevni cilj cijelog postupka jer Jamnici i Ledu nisu trebale Vaše usluge?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovaj tekst pišem u utorak navečer. Internetski portali prenose vijest da je Ante Ramljak dao ostavku. Bez obzira na očekivani rasplet jedne pogrešno započete i odigrane farse ova pitanja zaslužuju odgovore. Jer Hrvatska i dalje nema odgovarajući zakonski okvir za stečajne postupke i predstečajne nagodbe, a slom Agrokora bio je jedinstvena prilika za resetiranje cijelog gospodarskog i društvenog modela. Na kraju, sve se pretvorilo u još jedan pokušaj očuvanja crony kapitalizma. Rođake i kumove zamijenili su domaći dečki s prestižnim titulama koji su hrvatskoj javnosti servirali roll-up i success fee. Tako smo umjesto balkanske solarne metode dobili escrow account što je samo po sebi ipak hvalevrijedan napredak.
9 ključnih pitanja na koja će, bez obzira na rasplet s Dalić i Ramljakom, netko morati odgovoriti
Ramljak je sinoć dao ostavku, čeka se daljnji rasplet situacije. No, Fižulić podsjeća na nekoliko neodgovorenoh pitanja
Bez obzira na očekivani rasplet jedne pogrešno započete i odigrane farse ova pitanja zaslužuju odgovore. Jer Hrvatska i dalje nema odgovarajući zakonski okvir za stečajne postupke i predstečajne nagodbe, a slom Agrokora bio je jedinstvena prilika za resetiranje cijelog gospodarskog i društvenog modela. Na kraju, sve se pretvorilo u još jedan pokušaj očuvanja crony kapitalizma
Prvo:
Thomas A. Wagner, suosnivač američkog vulture fonda Knighthead Capital Management (KHCM) dao je u lipnju 2017., nakon zaključenja Ugovora o najstarijem zajmu, intervju Večernjem listu. U njemu je između ostalog izjavio kako su svoju odluku o ulaganju u obveznice Agrokora temeljili na „mnogobrojnim susretima s gospodinom Ramljakom i njegovim timom“ te da su se „susreli i s ključnim članovima Vlade što je dodatno osnažilo njihov pozitivan stav o Hrvatskoj u kojoj se strogo poštuje vladavina prava“. Budući da Vi niječete da je takvih susreta bilo prije 10. travnja 2017., znači u vrijeme kada je KHCM kupovao obveznice, molim da javnost napokon sazna je li Thomas A. Wagner jednostavno izmislio susrete kako bi se napravio važan
Drugo:
Prema zapisniku s prve sjednice Privremenog vjerovničkog vijeća održane 13. travnja 2017. Tin Dolički, odvjetnik iz Zagreba, predočio je ovlaštenje KHCM-a te je imenovan za člana Vijeća kao predstavnik skupine vjerovnika „Imatelji obveznica.“ Druga sjednica održana je 1. lipnja 2017. i na njoj KHCM predstavlja Romain Lanier, kao ovlašteni zastupnik društva PJT Partners iz Londona koje je imenovani punomoćnik KHCM-a. Tin Dolički bio je nazočan na toj sjednici Vijeća kao „pravni savjetnik Agrokora“. Kada i zašto je predstavnik jednog od vjerovnika izabran za pravnog savjetnika dužnika?
Treće:
Na drugoj sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća Gijs de Reuver iz savjetničke tvrtke Houlihan Lokej održao je prezentaciju „Razmatranje osnovnih uvjeta financiranja“. Nakon prezentacije Pavo Mišković, predstavnik Zagrebačke banke, postavio je pitanje zbog čega su Agrokoru potrebni novci predviđeni u prijedlogu financiranja po roll-up modelu. Sergei Volk, predstavnik Sberbanke primijetio je „da se iznosi koji se navode kao potrebni stalno mijenjaju i da nije jasno koje su potrebe kompanije“. Posebno je naglasio da je „iznos od 530 milijuna eura koji se sada navodi […] dvostruko viši od iznosa koji je spomenut prošli tjedan“. Na kraju je rekao da „roll-up nije dozvoljen zakonom, te da je štetan za dobavljače i kompaniju“. Zbog čega je iznos Ugovora o najstarijem kreditu (roll-up) napuhan na nevjerojatnih 530 milijuna eura kada taj iznos nije bio potreban za redovno poslovanje te do danas nije iskorišten u cijelosti, a čak trećina iznosa iskorištena je za plaćanje „starih“ obaveza?
Četvrto:
Treća sjednica Privremenog vjerovničkog vijeća održana je 8. lipnja 2017. Na toj sjednici većinom glasova dana je suglasnost Anti Ramljaku za sklapanje Ugovora o najstarijem zajmu do 1 060 000 000 eura. Predstavnik Sberbanke Sergei Volk žestoko se protivio davanju suglasnosti. Između ostalog je naveo „kako će se sada uzeti dodatnih 530 milijuna eura novog duga koji će imati prednost namirenja kako bi vratili stari dug, znači nešto što bi u nagodbi vrijedilo 30% plaćamo 100%“. Postavio je pitanje je li Agrokor proveo formalan natječaj upućen svim kreditorima. Gijs de Reuver odgovorio je da se pregovaralo „bilateralno“, ali da „formalan natječaj nije proveden“. Zašto nije proveden natječaj za kreditiranje Agrokora u sumanutom iznosu od 1 060 000 000 eura?
Peto:
Prilikom glasanja na Trećoj sjednici vijeća o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o najstarijem zajmu Sergej Volk, predstavnik Sberbanke, dao je izjavu u zapisnik u kojoj je naglasio da je navedeno zaduženje „nezakonito“, da su KHCM i Zagrebačka banka u sukobu interesa jer su glasale za tu odluku, da Ante Ramljak ne može predsjedati vjerovničkim vijećem jer nije njegov član ta da sjednica nije valjana jer na njoj nije bilo predstavnika Trgovačkog suda u Zagrebu. Ako argumenti najvećeg pojedinačnog vjerovnika Agrokora budu uvaženi u sudskim procesima koji tek slijede Ugovor o roll-up kreditu mogao bi postati temelj svih zahtjeva za naknadu štete. Jeste li ikada valorizirali rizike Ugovora o najstarijem kreditu?
Šesto:
Ugovor o najstarijem zajmu izmijenjen je i dopunjen sedam puta nakon što je Privremeno vjerovničko vijeće dalo suglasnost za njegovo sklapanje 8. lipnja 2017. Izmjene i dopune Ugovora potpisane su 13. lipnja, 18. lipnja, 28. lipnja, 4. srpnja, 10. srpnja, 30. kolovoza i 28. rujna 2017. Vijeće kao tijelo nije upoznato ni s jednom od tih izmjena i dopuna. Zašto su rađene sve te izmjene i dopune i kada će vjerovnici s njima biti upoznati?
Sedmo:
Privremeno vjerovničko vijeće nije formirano kao reprezentativno tijelo vjerovnika njihovom voljom, nego je oktroirano tijelo po odabiru Ante Ramljaka. Ali čak ni to tijelo nikada nije dobilo na uvid ključne prateće dokumente Ugovora o najstarijem zajmu kao što su Backstop Letter, Commitment Letter i Fee Letter. Pojedini vjerovnici zatražili su na uvid spomenutu dokumentaciju, ali je izvanredna uprava odbila istu pokazati. Zašto?
Osmo:
Na 6. sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća održanoj 30. kolovoza 2017. raspravljalo se i o savjetničkim naknadama. Pavo Mišković, predstavnik Zagrebačke banke postavio je pitanje uključuje li isplata od 12,1 milijuna eura i success fee za Ugovor o najstarijem kreditu. Ante Ramljak nije dao jasan odgovor već je spomenuo „da je dodatno plaćeno četiri milijuna eura savjetnicima zajmodavca.“ Koliko su iznosile savjetničke naknade za Ugovor o najstarijem zajmu i tko ih je sve dobio?
Deveto:
Nakon deset mjeseci rada izvanredne uprave nije formirano Vjerovničko vijeće kao reprezentativno tijelo vjerovnika, a izvanredna uprava nije uspjela ustanoviti ukupan iznos duga za glasovanje o nagodbi niti podijeliti vjerovnike u skupine. Jedini razlog postojanja izvanredne uprave i njene armije savjetnika sadržan je u odredbama Ugovora o najstarijem kreditu. Kada ste mislili započeti poslovno restrukturiranje Konzuma i Mercatora kao jedini zahtjevni cilj cijelog postupka jer Jamnici i Ledu nisu trebale Vaše usluge?
Ovaj tekst pišem u utorak navečer. Internetski portali prenose vijest da je Ante Ramljak dao ostavku. Bez obzira na očekivani rasplet jedne pogrešno započete i odigrane farse ova pitanja zaslužuju odgovore. Jer Hrvatska i dalje nema odgovarajući zakonski okvir za stečajne postupke i predstečajne nagodbe, a slom Agrokora bio je jedinstvena prilika za resetiranje cijelog gospodarskog i društvenog modela. Na kraju, sve se pretvorilo u još jedan pokušaj očuvanja crony kapitalizma. Rođake i kumove zamijenili su domaći dečki s prestižnim titulama koji su hrvatskoj javnosti servirali roll-up i success fee. Tako smo umjesto balkanske solarne metode dobili escrow account što je samo po sebi ipak hvalevrijedan napredak.