Zašto Hrvatska provodi tako malo testova na koronu i što nam o stanju u zemlji govore nove brojke

HZZO je potrošio 150 milijuna kuna na PCR testiranja. Premalo ili previše?

Ministar Beroš nije se potrudio objasniti kako je uopće došlo do postojećih cijena. Pod pretpostavkom da je do sada u Republici Hrvatskoj napravljen zanemariv broj testiranja koja su građani platili iz svoga džepa nije teško izračunati da je za 97 724 testiranja obavljenih do 15. srpnja 2020. HZZO platio nešto manje od 150 milijuna kuna.
Što se upravo događa s koronavirusom:

Sadašnji i budući ministar zdravstva Vili Beroš redovito je koristio svoje uvodno vrijeme na konferencijama za medije Stožera kako bi pročitao cijeli niz brojeva od kojih bi novinari i urednici obično preuzeli samo dva: broj novih slučajeva zaraze koronavirusom i broj preminulih, oba podatka za posljednja 24 sata. Ministar Beroš pročitao bi i broj obavljenih testiranja u istome vremenskom periodu, ali nikada se nije zabunio i istaknuo podatak o udjelu pozitivnih testova u odnosu na provedena testiranja u 24 sata već bi, zbog boljega dojma, uspoređivao broj ukupno pozitivnih u odnosu na sva provedena testiranja od početka izbijanja pandemije.

Samo su rijetki znali primijetiti kako je ponekad postotak pozitivnih u odnosu na broj testiranih znao biti i dvoznamenkast, a to se redovno događalo u pojedinim manjim županijama, ponajviše kada bi se dogodilo novo žarište. Tako su nedavno epidemiolozi u Zadarskoj županiji, nakon što je ustanovljeno novo žarište zaraze na famoznoj svadbi za 300 uzvanika, priznali da oni jednostavno nemaju mogućnosti testirati sve koje bi trebali. To je bilo jedino priznanje takve vrste, a Vlada i njen Stožer nisu nikada javnosti predočili podatke o ukupnim kapacitetima dnevnih testiranja niti o planu njihovoga povećanja.

O testovima se priča od početka izbijanja pandemije

U velikome broju država kapaciteti testiranja, njihova dostupnost i cijena, bili su od samoga početka izbijanja pandemije predmet najveće pažnje cjelokupne javnosti, a tamo gdje je broj testiranja bio nedovoljan ili su ona bila nedostupna i preskupa, vlasti su trpjele žestoku kritiku i nastojale su taj problem što prije riješiti.

Naravno u tu grupu ne spadaju američki i brazilski predsjednik, Donald Trump i Jair Bolsonaro, jer bi oni, da su mogli, zabranili bilo kakvo testiranje na koronavirus. Premijer Andrej Plenković svih ovih mjeseci vrlo se mudro čuvao bilo kakvoga javnog govora o kapacitetima testiranja ili njegovoj cijeni. Tako je bilo sve dok na posljednjem predizbornom televizijskom sučeljavanju Davor Bernardić nije pokazao račun u iznosu od 1500 kuna koji je platio za PCR test.

Nakon završenih parlamentarnih izbora i još jedne veličanstvene pobjede HDZ-a, cijena testiranja nekako je pala u drugi plan, sve dok ministar Vili Beroš nije u subotu na svom Facebook profilu objavio kako je u Hrvatskoj „testiranje nešto skuplje“ jer se koristi „jedan od najboljih testova s vrlo visokim postotkom pouzdanosti“. Ministar Beroš, koji je na proteklim izborima dobio najveći broj preferencijalnih glasova uopće, pokazao je opet poslovičnu brigu za održavanje zavidnoga nivoa svoje popularnosti te je završio svoju Facebook objavu obećanjem: „Za sve građane koji se, zbog svojih potreba, žele testirati, pokušat ćemo osigurati što prihvatljivije cijene testiranja.“

HZZO je testiranja platio skoro 150 milijuna kuna

Najpopularniji bivši, sadašnji i budući ministar nije se potrudio objasniti tko, kada i po kojoj proceduri „pokušava osigurati što prihvatljivije cijene testiranja“ i kako je uopće došlo do postojećih cijena. Pod pretpostavkom da je do sada u Republici Hrvatskoj napravljen zanemariv broj testiranja koja su građani platili iz svoga džepa nije teško izračunati da je za 97.724 testiranja obavljenih do 15. srpnja 2020. HZZO platio nešto manje od 150 milijuna kuna.

Zanimljivo je da ministar Beroš nije obećao sniženje cijene za HZZO već samo za građane „koji se zbog svojih potreba žele testirati“. Radi li se o omaški ili ministar Beroš misli da HZZO i dalje treba plaćati najvišu moguću cijenu testiranja jer se ipak radi o „jednom od najboljih testova“ saznat ćemo uskoro. Promatrajući u ovih pola godine stasanje ministra Beroša u nacionalnu zvijezdu sklon sam povjerovati da ministar zna kako sniženje cijene testiranja za HZZO nije od neke presudne važnosti za njegov osobni rejting, a da nije ni previše oportuno čačkati po kompleksnom dobavnom lancu „najboljih testova“.

Kako je uopće došlo do ove cijene testiranja?

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak nije u srijedu na konferenciji za medije Stožera pokazao previše želje da u odgovoru na pitanje novinara objasni kako je uopće došlo do ove cijene testiranja i je li u cijelom postupku poštovana procedura javne nabave. Već sam prije dva mjeseca napisao da je Hrvatska napravila najmanji broj testiranja na milijun stanovnika među svim državama Europske unije, a do srijede manje testiranja na milijun stanovnika od nas u Europi imale su samo Ukrajina i Albanija.

Budući da ni premijer Andrej Plenković ni njegov omiljeni ministar Vili Beroš nemaju ni volje ni namjere o tome uopće raspravljati, a da je u svim drugim usporedivim državama testiranje uz mjere fizičkog distanciranja i nošenje zaštitnih maski glavni alat borbe protiv širenja zaraze, najbolje je da pričekamo kraj turističke sezone kako bismo ustanovili jesmo li svi mi bili i jesmo li još uvijek samo zamorci.

Naša politika testiranja jednostavno je neshvatljiva

U prilogu je tabela koja prikazuje udio pozitivnih PCR testova u odnosu na sva provedena testiranja od 6. do 13 srpnja 2020. Iz nje je vidljivo kako je u više od 50 država udio pozitivnih slučajeva od 10 do 400 puta niži nego u Hrvatskoj. Kada tome pridodamo da se Hrvatska nalazi na dnu europske tabele po ukupnom broju testiranja na milijun stanovnika više je nego razvidno da je naša politika testiranja zbog svoje genijalne racionalnosti u broju, ali ne i u cijeni, jednostavno neshvatljiva za sve druge narode i države.

Svi ti Danci, Litvanci, Latvijci, Finci, Novozelanđani, Australci, Norvežani, Malezijci, Islanđani, Tajvanci, Urugvajci, Britanci, Talijani, Uganđani i Ruanđani, pa čak i susjedni Mađari, što nesmiljeno testiraju 80 do 400 puta relativno više i žešće od nas samo da bi pronašli nekoga zaraženog koronavirusom, nepotrebno troše svoje pare i dragocjene resurse.

Oni to rade jer o njihovome zdravlju ne brinu Vili Beroš i Krunoslav Capak, koji se inače još uvijek čude od kuda virus u Hrvatskoj usred ljeta iako je taj isti virus nesmiljeno harao tropskim i suptropskim pojasom još u travnju i svibnju, kada su oni uvjeravali sebe i sve druge da ga do kasne jeseni više vidjeti nećemo. Nakon što je unisono zaključeno da virus ne podnosi ljeto premijer Andrej Plenković proglasio je pobjedu nad pandemijom kako bi HDZ mogao pobijediti na još jednim parlamentarnim izborima, a strani se gosti kupati na jadranskim plažama.

Hoćemo li doći na crvenu listu zemalja u EU?

Zbog te pobjede nad pandemijom u Hrvatskoj su epidemiologe zamijenile mladenke i vlasnici noćnih klubova, zbog toga smo već polovinom srpnja doveli u pitanje i ovakvu slabašnu turističku sezonu jer sada ovisimo o milosti vlasti na ključnim emitivnim turističkim tržištima i njihovim mogućim odlukama da nas zbog nepostojanja ozbiljnijih mjera stave na crvenu listu i na taj način obavežu sve one koji dolaze iz Hrvatske na 14-dnevnu karantenu.

Upravo je nevjerojatno da je premijer Andrej Plenković dozvolio, drugi su tu samo da izvršavaju postavljene im partijske zadatke, održavanje masovnih događanja u zatvorenim prostorima, da smo tek od ponedjeljka u obavezi nošenja zaštitnih maski u trgovinama, ali i dalje bez ikakvih kazni za one koji to ne čine te da nije kadar zabraniti rad noćnih klubova iako je posve jasno da je u njima nemoguće provoditi mjere fizičkog distanciranja.

Ako sutra dođemo na crvenu listu u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj neće biti prekasno samo za noćne klubove, već i za sve ostale kojima su strani gosti ključni za poslovno preživljavanje. Vrlo je izgledno da će u slučaju nastavka ovakve politike februarska i martovska žarišta zaraze u Ischglu i ostalim austrijskim skijalištima imati svoju reprizu na jadranskim kupalištima. Nekoliko dodatnih samorazumljivih mjera ne bi otklonilo sve rizike, ali bi sigurno, kao i nošenje zaštitnih maski, doprinijelo smanjenju i usporavanju širenja zaraze.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
253 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program