Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se krajem godine i bez obzira na konačan ishod možemo s velikom sigurnošću pretpostaviti kako Kolinda Grabar-Kitarović neće dobiti najveći broj glasova u Istarskoj i Primorsko-goranskoj, a Zoran Milanović u Vukovarsko-srijemskoj županiji. O toj podjeli na „Hadezeove“ županije i na one druge pisao sam prošle srijede, ali postoji još jedna zadanost koja se ponavlja na svim vrstama izbora.
Ako se biračko tijelo podijeli prema razini završene škole, onda završeno visoko obrazovanje danas ima nešto manje od 20 % svih birača. Kao i u prve dvije spomenute županije tako je i u ovoj demografskoj skupini birača HDZ unaprijed osuđen na izborni poraz. Taj rezultat je isto tako izvjestan kao i onaj da će birači koji nemaju završenu školu ili imaju samo osnovnoškolsku naobrazbu velikom većinom glasati za Kolindu Grabar Kitarović ili Miroslava Škoru. Usput, tu demografsku skupinu čini 15 % svih birača.
Među državama Europske unije manji udio birača s višom i visokom naobrazbom imaju jedino Rumunjska i Italija, dok je u Mađarskoj, Portugalu, Slovačkoj i Češkoj njihov udio približno jednak hrvatskom. Irska predvodi skupinu od dvanaest država u kojima je udio visokoobrazovanih birača veći od hrvatskog za 50 % do 80 %. Broj i udio građana s visokom i višom naobrazbom u ukupnoj hrvatskoj populaciji starijoj od 15 godina neprestano i snažno raste.
Birači HDZ-a, Trumpa i Johnsona
Prije 65 godina taj udio bio je svega 0,84 %, a 1991. već je dosegao 9,34 %, što je tada bilo dvostruko više od udjela visokoobrazovanih građana u Italiji i za trećinu manje od njihovog udjela u Irskoj. Možemo očekivati da će se i u narednim desetljećima njihov udio i dalje povećavati, ali zbog demografskih kretanja i na svekoliko zadovoljstvo HDZ-a, po skromnijim stopama rasta.
Hadezeovo biračko tijelo slično je po obrazovnoj strukturi onom biračkom tijelu koje u SAD-u podržava Donalda Trumpa ili u Velikoj Britaniji konzervativce Borisa Johnsona. Na internetskoj stranici yougov.co.uk dostupni su rezultati istraživanja provedeni u drugoj polovici listopada ove godine na uzorku od 11 590 britanskih građana. Prema toj anketi 45 % građana koji imaju samo završenu osnovnu školu na parlamentarnim izborima koji se održavaju 12. prosinca glasat će za Konzervativnu stranku, a daljnjih 19 % za Brexit stranku. Istovremeno, samo 24 % građana s diplomom neke visokoškolske ustanove dat će svoj glas stranci Borisa Johnsona, a svega njih 5 % Brexit stranci.
Laburisti i Liberalni demokrati uživaju identičnu podršku visokoobrazovanih Britanaca, svaka od ovih stranaka dobiva po 28 % glasova, a Zeleni 8 %. Na referendumu o izlasku Velike Britanije iz Europske unije održanom prije tri godine 57% onih koji su posjedovali fakultetsku diplomu glasalo je za ostanak. Nakon referenduma istraživači Sveučilišta u Leicesteru izračunali su kako bi u slučaju da je 3 % više Britanaca završilo fakultet rezultat referenduma bio u korist ostanka u Europskoj uniji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Inače Velika Britanija imala je prošle godine, nakon Irske, najveći udio građana sa završenom višom ili visokom naobrazbom u Europi. U populaciji od 15 do 64 godine njih 39,3 % fakultetski je obrazovano, te će porast od 3 % u odnosu na 2016. biti dosegnut najkasnije 2021. godine. Možemo samo zaključiti: da je referendum održan pet godina kasnije, gnjavaže s Brexitom ne bi ni bilo.
Trump voli oskudno obrazovane bijelce
Herbert Kitschelt, profesor s američkog sveučilišta Duke, i Phillip Rehm, profesor na Sveučilištu Ohio State, objavili su krajem kolovoza ove godine rezultate istraživanja o tektonskim promjenama u američkom „bijelom biračkom tijelu“. Neposredan povod za istraživanje bili su predsjednički izbori 2016. na kojima je Donald Trump pobijedio upravo zahvaljujući tim promjenama.
Trump je na predizbornom skupu u veljači 2016. u Las Vegasu svojim fanovima poručio: „Ja volim oskudno obrazovane“ iako je zapravo trebao reći „Ja volim oskudno obrazovane bijelce“ jer to je i danas njegova daleko najčvršća biračka baza. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća „Bijelci s malim prihodima i bez fakultetske naobrazbe“ činili su 49,6 % bijelog biračkog tijela i dominantno su glasali za Demokrate. Na izborima 2016. njihov udio u biračkom tijelu pao je na 39,7 % i glasali su uglavnom za Republikance.
Članak se nastavlja ispod oglasa
„Bijelci s visokim prihodima i bez fakultetske naobrazbe“ prije šezdeset godina bili su „swing“ glasači, danas isključivo podržavaju Republikance. „Bijelci s niskim prihodima i fakultetskom diplomom“ polovinom prošlog stoljeća jedva da su i postojali, a 2016. činili su 14,3 % svih birača i postali su najlojalniji pristaše Demokratske stranke. „Bijelci s visokim prihodima i fakultetskom diplomom“ činili su 1952. samo 6,7 % bijelog biračkog tijela i bili su baza Republikanske stranke.
U 2016. njihov udio u biračkom tijelu popeo se na 26% i pretežno glasaju za Demokrate. Na izborima za Kongres 2010. za republikance je glasalo 40 % bijelih birača s fakultetskom diplomom, a 2018. taj je broj pao na samo 29 %. I ovo istraživanje potvrdilo je da je danas razina obrazovanja birača, a ne njihovi prihodi i imovinsko stanje, ključan faktor za ideološke, političke i stranačke preferencije.
Poljska, Turska i Mađarska kao recentni primjeri
Iako ovako detaljna istraživanja ne postoje za druge zemlje, recentni izborni rezultati na parlamentarnim ili lokalnim izborima u Poljskoj, Turskoj i Mađarskoj ukazuju kako lokalni kabadahije i natražnjaci, bez obzira na gospodarski rast, ne mogu osigurati većinsku podršku za svoje ksenofobne i mračnjačke politike u urbanim središtima gdje je značajan udio visokoobrazovanih u biračkome tijelu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pismena Hrvatska i danas pamti večer 21. studenoga 1996. kada je stotinjak tisuća ljudi došlo na zagrebački Trg bana Jelačića kako bi prosvjedovali protiv odluke HDZ-ovih vlasti o oduzimanju koncesije za emitiranje Radiju 101. Odluka o oduzimanju koncesije bila je samo okidač za provalu bunta protiv autoritarnog režima Franje Tuđmana i tadašnje vrhuške HDZ-a koji su pokušavali kontrolom medija onemogućiti ili barem ublažiti i ograničiti svaku javnu kritiku vlasti.
Danas izgleda potpuno nestvarno da su prije samo dvadeset i nešto godina vijesti i komentari na jednoj radio postaji bili tretirani kao opasnost za opstojnost režima koji je imao formalni demokratski legitimitet, ali zbog kojega je Europska unija Hrvatsku strpala u istu čekaonicu sa Slovačkom Vladimira Mečiara te jednu i drugu okružila sanitarnim kordonom.
Dva dana nakon prosvjeda na Trgu bana Jelačića Franjo Tuđman održao je na zagrebačkom aerodromu svoj čuveni govor o crnim, zelenim i žutim vragovima, o jugokomunističkim ostacima i bezglavim smušenjacima, o onima koji se prodaju za Judine škude povezujući se sa „pseudodemokratskim obmanjivačima koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodama medija.“
Članak se nastavlja ispod oglasa
Recept za HDZ-ov izborni uspjeh je jednostavan
Mogu li danas takav ili sličan rječnik u svom nastupu upotrijebiti Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, ili Miro Kovač, a da ne budu ismijani i zauvijek uklonjeni na sam rub političkoga i javnoga života?
Godinu dana ranije održani su izbori za Zastupnički dom Sabora na kojima je HDZ osvojio 45,23 % svih glasova. Tada je udio visokoobrazovanih u ukupnom biračkom tijelu bio dvostruko manji nego danas i iznosio je oko 10 %. HDZ na parlamentarnim izborima naredne godine može očekivati podršku oko jedne trećine svih onih koji će glasati, ali barem dvostruko manje među onima s fakultetskom diplomom što korelira s gore opisanim trendovima i istraživanjima te anketama koje se provode za predstojeće predsjedničke izbore.
Ako HDZ kakav je danas želi nesmetano vladati i narednih dvadeset godina, pa makar i uz pomoć svih zagovornika novoga velikog vođe i njegove čvrste ruke, onda treba drastično ograničiti pristup budućih generacija visokoškolskom obrazovanju. U protivnom bit će pometen s političke pozornice jer će se većina birača povesti za pseudodemokratskim obmanjivačima i lažnim propovjednicima ljudskih prava što Franjo Tuđman, kao što je poznato, nikada ne bi dopustio.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Analiza: Da je 3 posto više Britanaca završilo faks, ne bi bilo Brexita. A kako Hrvatska glasa prema obrazovanju?
U demografskoj skupini visokoobrazovanih HDZ je unaprijed osuđen na izborni poraz
Ako HDZ kakav je danas želi nesmetano vladati i narednih dvadeset godina, pa makar i uz pomoć svih zagovornika novoga velikog vođe i njegove čvrste ruke, onda treba drastično ograničiti pristup budućih generacija visokoškolskom obrazovanju. U protivnom bit će pometen s političke pozornice
Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se krajem godine i bez obzira na konačan ishod možemo s velikom sigurnošću pretpostaviti kako Kolinda Grabar-Kitarović neće dobiti najveći broj glasova u Istarskoj i Primorsko-goranskoj, a Zoran Milanović u Vukovarsko-srijemskoj županiji. O toj podjeli na „Hadezeove“ županije i na one druge pisao sam prošle srijede, ali postoji još jedna zadanost koja se ponavlja na svim vrstama izbora.
Ako se biračko tijelo podijeli prema razini završene škole, onda završeno visoko obrazovanje danas ima nešto manje od 20 % svih birača. Kao i u prve dvije spomenute županije tako je i u ovoj demografskoj skupini birača HDZ unaprijed osuđen na izborni poraz. Taj rezultat je isto tako izvjestan kao i onaj da će birači koji nemaju završenu školu ili imaju samo osnovnoškolsku naobrazbu velikom većinom glasati za Kolindu Grabar Kitarović ili Miroslava Škoru. Usput, tu demografsku skupinu čini 15 % svih birača.
Među državama Europske unije manji udio birača s višom i visokom naobrazbom imaju jedino Rumunjska i Italija, dok je u Mađarskoj, Portugalu, Slovačkoj i Češkoj njihov udio približno jednak hrvatskom. Irska predvodi skupinu od dvanaest država u kojima je udio visokoobrazovanih birača veći od hrvatskog za 50 % do 80 %. Broj i udio građana s visokom i višom naobrazbom u ukupnoj hrvatskoj populaciji starijoj od 15 godina neprestano i snažno raste.
Birači HDZ-a, Trumpa i Johnsona
Prije 65 godina taj udio bio je svega 0,84 %, a 1991. već je dosegao 9,34 %, što je tada bilo dvostruko više od udjela visokoobrazovanih građana u Italiji i za trećinu manje od njihovog udjela u Irskoj. Možemo očekivati da će se i u narednim desetljećima njihov udio i dalje povećavati, ali zbog demografskih kretanja i na svekoliko zadovoljstvo HDZ-a, po skromnijim stopama rasta.
Hadezeovo biračko tijelo slično je po obrazovnoj strukturi onom biračkom tijelu koje u SAD-u podržava Donalda Trumpa ili u Velikoj Britaniji konzervativce Borisa Johnsona. Na internetskoj stranici yougov.co.uk dostupni su rezultati istraživanja provedeni u drugoj polovici listopada ove godine na uzorku od 11 590 britanskih građana. Prema toj anketi 45 % građana koji imaju samo završenu osnovnu školu na parlamentarnim izborima koji se održavaju 12. prosinca glasat će za Konzervativnu stranku, a daljnjih 19 % za Brexit stranku. Istovremeno, samo 24 % građana s diplomom neke visokoškolske ustanove dat će svoj glas stranci Borisa Johnsona, a svega njih 5 % Brexit stranci.
Laburisti i Liberalni demokrati uživaju identičnu podršku visokoobrazovanih Britanaca, svaka od ovih stranaka dobiva po 28 % glasova, a Zeleni 8 %. Na referendumu o izlasku Velike Britanije iz Europske unije održanom prije tri godine 57% onih koji su posjedovali fakultetsku diplomu glasalo je za ostanak. Nakon referenduma istraživači Sveučilišta u Leicesteru izračunali su kako bi u slučaju da je 3 % više Britanaca završilo fakultet rezultat referenduma bio u korist ostanka u Europskoj uniji.
Inače Velika Britanija imala je prošle godine, nakon Irske, najveći udio građana sa završenom višom ili visokom naobrazbom u Europi. U populaciji od 15 do 64 godine njih 39,3 % fakultetski je obrazovano, te će porast od 3 % u odnosu na 2016. biti dosegnut najkasnije 2021. godine. Možemo samo zaključiti: da je referendum održan pet godina kasnije, gnjavaže s Brexitom ne bi ni bilo.
Trump voli oskudno obrazovane bijelce
Herbert Kitschelt, profesor s američkog sveučilišta Duke, i Phillip Rehm, profesor na Sveučilištu Ohio State, objavili su krajem kolovoza ove godine rezultate istraživanja o tektonskim promjenama u američkom „bijelom biračkom tijelu“. Neposredan povod za istraživanje bili su predsjednički izbori 2016. na kojima je Donald Trump pobijedio upravo zahvaljujući tim promjenama.
Trump je na predizbornom skupu u veljači 2016. u Las Vegasu svojim fanovima poručio: „Ja volim oskudno obrazovane“ iako je zapravo trebao reći „Ja volim oskudno obrazovane bijelce“ jer to je i danas njegova daleko najčvršća biračka baza. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća „Bijelci s malim prihodima i bez fakultetske naobrazbe“ činili su 49,6 % bijelog biračkog tijela i dominantno su glasali za Demokrate. Na izborima 2016. njihov udio u biračkom tijelu pao je na 39,7 % i glasali su uglavnom za Republikance.
„Bijelci s visokim prihodima i bez fakultetske naobrazbe“ prije šezdeset godina bili su „swing“ glasači, danas isključivo podržavaju Republikance. „Bijelci s niskim prihodima i fakultetskom diplomom“ polovinom prošlog stoljeća jedva da su i postojali, a 2016. činili su 14,3 % svih birača i postali su najlojalniji pristaše Demokratske stranke. „Bijelci s visokim prihodima i fakultetskom diplomom“ činili su 1952. samo 6,7 % bijelog biračkog tijela i bili su baza Republikanske stranke.
U 2016. njihov udio u biračkom tijelu popeo se na 26% i pretežno glasaju za Demokrate. Na izborima za Kongres 2010. za republikance je glasalo 40 % bijelih birača s fakultetskom diplomom, a 2018. taj je broj pao na samo 29 %. I ovo istraživanje potvrdilo je da je danas razina obrazovanja birača, a ne njihovi prihodi i imovinsko stanje, ključan faktor za ideološke, političke i stranačke preferencije.
Poljska, Turska i Mađarska kao recentni primjeri
Iako ovako detaljna istraživanja ne postoje za druge zemlje, recentni izborni rezultati na parlamentarnim ili lokalnim izborima u Poljskoj, Turskoj i Mađarskoj ukazuju kako lokalni kabadahije i natražnjaci, bez obzira na gospodarski rast, ne mogu osigurati većinsku podršku za svoje ksenofobne i mračnjačke politike u urbanim središtima gdje je značajan udio visokoobrazovanih u biračkome tijelu.
Pismena Hrvatska i danas pamti večer 21. studenoga 1996. kada je stotinjak tisuća ljudi došlo na zagrebački Trg bana Jelačića kako bi prosvjedovali protiv odluke HDZ-ovih vlasti o oduzimanju koncesije za emitiranje Radiju 101. Odluka o oduzimanju koncesije bila je samo okidač za provalu bunta protiv autoritarnog režima Franje Tuđmana i tadašnje vrhuške HDZ-a koji su pokušavali kontrolom medija onemogućiti ili barem ublažiti i ograničiti svaku javnu kritiku vlasti.
Danas izgleda potpuno nestvarno da su prije samo dvadeset i nešto godina vijesti i komentari na jednoj radio postaji bili tretirani kao opasnost za opstojnost režima koji je imao formalni demokratski legitimitet, ali zbog kojega je Europska unija Hrvatsku strpala u istu čekaonicu sa Slovačkom Vladimira Mečiara te jednu i drugu okružila sanitarnim kordonom.
Dva dana nakon prosvjeda na Trgu bana Jelačića Franjo Tuđman održao je na zagrebačkom aerodromu svoj čuveni govor o crnim, zelenim i žutim vragovima, o jugokomunističkim ostacima i bezglavim smušenjacima, o onima koji se prodaju za Judine škude povezujući se sa „pseudodemokratskim obmanjivačima koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodama medija.“
Recept za HDZ-ov izborni uspjeh je jednostavan
Mogu li danas takav ili sličan rječnik u svom nastupu upotrijebiti Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, ili Miro Kovač, a da ne budu ismijani i zauvijek uklonjeni na sam rub političkoga i javnoga života?
Godinu dana ranije održani su izbori za Zastupnički dom Sabora na kojima je HDZ osvojio 45,23 % svih glasova. Tada je udio visokoobrazovanih u ukupnom biračkom tijelu bio dvostruko manji nego danas i iznosio je oko 10 %. HDZ na parlamentarnim izborima naredne godine može očekivati podršku oko jedne trećine svih onih koji će glasati, ali barem dvostruko manje među onima s fakultetskom diplomom što korelira s gore opisanim trendovima i istraživanjima te anketama koje se provode za predstojeće predsjedničke izbore.
Ako HDZ kakav je danas želi nesmetano vladati i narednih dvadeset godina, pa makar i uz pomoć svih zagovornika novoga velikog vođe i njegove čvrste ruke, onda treba drastično ograničiti pristup budućih generacija visokoškolskom obrazovanju. U protivnom bit će pometen s političke pozornice jer će se većina birača povesti za pseudodemokratskim obmanjivačima i lažnim propovjednicima ljudskih prava što Franjo Tuđman, kao što je poznato, nikada ne bi dopustio.