Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Analiza: Što će se događati nakon što se u Hrvatskoj potvrdi prvih 5, 6 slučajeva koronavirusa

Jedno od najvažnijih pitanja sada je kako postići ravnotežu između ekonomske štete i zaštite zdravlja građana

Nikoga više neće zanimati masoni, postat ćemo eksperti za epidemije virusa i njihova suzbijanja, a u medijima sve što nije u vezi s koronavirusom jedva da će dobiti prostor ili vrijeme. Oni koji žive od turizma stvarno će se početi brinuti hoće li epidemija završiti prije nego počne sezona. Tako će i Hrvatska još jednom naučiti lekciju kako je beznačajno mala i ovisna o stvarima na koje nikako nije mogla utjecati.
Što se upravo događa s koronavirusom:

Prvi članak o koronavirusu (SARS-CoV-2) napisao sam prije četiri tjedna, u vrijeme kada mu Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još nije bila dala ni sadašnje službeno ime i kada smo njime izazvanu zarazu zvali po gradu Wuhanu, epicentru globalne epidemije koja će u povijesti biti zapamćena kao COVID-19. Do tada je Kina bila prijavila 2700 oboljelih i 81 preminulu osobu, a izvan Kine bilo je još 50 slučajeva zaraze. U Europi su bila zabilježena tek prva tri „uvezena“ slučaja, ali je i to bilo dovoljno da europske zrakoplovne kompanije počnu donositi odluke o obustavi izravnih letova za kineske gradove. Do ovog ponedjeljka navečer ukupan broj službeno prijavljenih slučajeva dosegao je gotovo 80.000, od čega se na Kinu odnosi 77.345 slučajeva. Trenutan broj preminulih je 2628, a od tog broja njih 35 preminulo je izvan Kine.

Kina je u tri navrata mijenjala službene definicije oboljelih jer jednostavno nije mogla testirati sve one koji su imali simptome bolesti. Kako je istovremeno provodila i do sada nezabilježene metode prisilne izolacije i karantene desetina milijuna svojih građana, točan broj oboljelih i umrlih bit će vrlo teško, ako ne i nemoguće ustanoviti. Takve drakonske mjere zatvaranja u vlastite domove milijuna zdravih i bolesnih imale su prešutnu podršku SZO-a i zapadnih demokracija, sve u nadi kako će COVID-19 ostati samo kineski problem.

Kina je zauzvrat od 5. veljače, kada je prijavila nova 3892 slučaja, u dnevnim izvještajima konstantno smanjivala broj novih slučajeva, uz izuzetak 13. i 14. veljače kada je radila jednu od promjena definicije oboljelih. Zbog toga su burzovni indeksi veselo i snažno rasli, čak su porasle i vrijednosti dionica onih kompanija čiji je dobavni lanac vezan uz kineske proizvodne pogone i/ili im je Kina jedno od ključnih tržišta.

Postalo je jasno da neće brzo završiti

U takvim idiličnim okolnostima, kada se većina svijeta pravila blesava, Kina je marljivo proizvodila izvještaje u kojima su pojedine pokrajine s više od tisuću ili barem nekoliko stotina već zabilježenih slučajeva dodavale dnevno po jedan ili dva nova. Središnje i provincijske vlasti trudile su se stvoriti optimistično ozračje pogodno za povratak stotina milijuna radnika u proizvodne pogone, kako svijet ne bi ostao bez automobila, mobitela, računala, televizora, lijekova, odjeće i obuće, a trenutno kinesko rukovodstvo bez posla.

Opće zadovoljstvo u uspješnom zaustavljanju epidemije kvario je jedino svakodnevni drastični porast broja slučajeva na brodu Diamond Princess u japanskoj luci Yokohama, koji je pogrešno pretvoren u karantenu. Do sada je petini od 3600 putnika i članova posade test na koronavirus bio pozitivan, troje putnika je i preminulo, te je prošli tjedan postalo razvidno da ova cijela priča s COVID-19 ne može završiti baš tako brzo.

Zdravstveni sustavi mogli su lako previdjeti slučajeve zaraze

Velika većina država primjenjivala je vrlo selektivno testiranje na koronavirus, što zbog ograničenih količina testova i kapaciteta ovlaštenih laboratorija, što zbog štednje, a neke i zbog želje da izbjegnu negativne ekonomske posljedice na vlastita gospodarstva. Kako prema do sada provedenim kliničkim ispitivanjima 80 posto slučajeva ima relativno blage simptome bolesti koji se u bitnom ne razlikuju od jake gripe, državne i zdravstvene vlasti, uz vrlo rijetke izuzetke, nisu testirale oboljele sa sličnim simptomima, ako oboljeli nisu u proteklih mjesec dana putovali u Kinu.

Budući da je u Europi, SAD-u, Kanadi te u dijelu Azije epidemija gripe u punom jeku, moglo se vrlo lako dogoditi da opterećeni zdravstveni sustavi fokusirani samo na povijest putovanja jednostavno previde slučajeve zaraze koronavirusom. Upravo se to dogodilo u Koreji i Italiji u kojima je krajem prošlog tjedna došlo do prave eksplozije broja slučajeva, u Koreji s 30 na 833, a u Italiji sa šest na 229. Uz ove dvije zemlje najveću zabrinutost SZO-a izazvao je Iran u kojem još polovinom prošlog tjedna nije bilo ni jednog oboljelog da bi u ponedjeljak navečer broj slučajeva službeno porastao na 61, uz čak 12 preminulih. Putnici iz Irana postali su i prvi slučajevi u Iraku, Libanonu, Kuvajtu, Bahreinu, Omanu i Afganistanu.

Izraelski slučaj poučan je i za Hrvatsku

Talijanski ili korejski scenarij mogao se dogoditi i u bilo kojoj drugoj državi s razvijenim zdravstvenim sustavom i nema nikakvoga razloga da se sličan slijed događaja ne ponovi u narednim danima ili tjednima u nekoj drugoj zemlji. Tome uz sve navedeno pogoduje i dugački period inkubacije koji prema nekim kliničkim istraživanjima može trajati i više od tri tjedna.

Slučaj koji se dogodio u Izraelu poučan je za sve turističke destinacije, pa tako i za Hrvatsku. Skupina od 77 korejskih turista došla je u posjet Izraelu u organizaciji katoličke crkve. U razdoblju od 8. do 15., veljače posjetili su cijeli niz crkava, povijesnih mjesta te su odsjeli u nekoliko različitih hotela. Po povratku u Koreju njih devet pozitivno je testirano na koronavirus.

Tema koju Hrvatska dosad nije previše doživljavala

Korejske vlasti javile su to izraelskim, a ove se objavile cijeli itinerer grupe s točnom satnicom i pozvale sve one koje su bili na istim mjestima u isto vrijeme na udaljenosti manjoj od 2 metra da se jave vlastima i odmah odu u samoizolaciju na minimalno 14 dana. Trenutno je registrirano više od 200 ljudi koji su na taj način mogli biti izloženi zarazi i svi su završili u nekom obliku karantene. Izrael trenutno ima dva slučaja zaraze i provodi karantenu od 14 dana za sve svoje građane po njihovom povratku iz onih azijskih zemalja u kojima su zabilježeni slučajevi koronavirusa.

Ovaj izraelski primjer trebao bi poslužiti kao obrazac ponašanja i hrvatskim vlastima u narednom razdoblju. Hrvatska javnost nije se previše zamarala globalnom epidemijom koronavirusa sve do recentne talijanske epizode. Kako većina hrvatskih medija u punom sjaju svoga provincijskoga poslanja u svim velikim svjetskim katastrofama i nesrećama broji samo Hrvate i moguće hrvatske žrtve, tako je i u ovoj globalnoj epidemiji više medijske pažnje izazvao povratak nekoliko Hrvata iz Wuhana ili s gore spomenutoga broda nego svih 80 000 oboljelih i 2700 preminulih.

Masoni više nikoga neće zanimati

Za veliku većinu ovdašnjih konzumenata sredstava javnog priopćavanja bilo je puno važnije pažljivo pratiti predizborna pripetavanja u HDZ-u ili nagađati tko bi sve od lokalnih odličnika mogao nositi kecelje i bijele rukavice, naravno ne zbog koronavirusa već zbog sjedenja u masonskim ložama, iako ni jedno ni drugo neće i ne može ni približno utjecati na kvalitetu života hrvatskih građana kao COVID-19. Ali tako je to u ljudskoj prirodi. Kada zabilježimo prvih pet ili deset slučajeva zaraze i kod nas će nastati stampedo na lokalne ljekarne i supermarkete, a vrtići, škole, fakulteti i sudovi odmah će prestati s radom. Sva javna okupljanja, uključujući sportska događanja, vjerske obrede, kino i kazališne predstave bit će zabranjena. Restorani i kafići, ako će i raditi, zjapit će prazni.

Svi će nositi zaštitne maske, a u džepovima će imati dezinfekcijske gelove. Nikoga više neće zanimati masoni, postat ćemo eksperti za epidemije virusa i njihova suzbijanja, a u medijima sve što nije u vezi s koronavirusom jedva da će dobiti prostor ili vrijeme. Oni koji žive od turizma stvarno će se početi brinuti hoće li epidemija završiti prije nego počne sezona. Tako će i Hrvatska još jednom naučiti lekciju kako je beznačajno mala i ovisna o stvarima na koje nikako nije mogla utjecati.

U našem kroatocentričnom svijetu COVID-19 nije samo velika prijetnja i opasnost po zdravlje i živote građana, već i prilika da kao društvo pokažemo sposobnost upravljanja krizom bez nepotrebne histerije i nebuloznih fantaziranja o zatvaranju granica kao načinu rješavanja epidemije. SARS-CoV-2 sigurno je već neko vrijeme nazočan u Hrvatskoj i vjerojatno u svim drugim europskim državama. Koliko će ovdje i u kojem obliku ostati ovisi i o nama i o našoj zajedničkoj sposobnosti da ga nadvladamo.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
231 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program