Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Igor Alborghetti | Snima: Vjekoslav Skledar/Telegram

Bauk o spajanju agencija, vlastitoj šparnosti i poreznim inspektorima koji su mu izdali kaznu zbog neizdavanja računa u čajnoj kuhinji

Telegramov urednik Igor Alborghetti razgovarao je s Arsenom Baukom, ministrom uprave, o ovotjednoj odluci Vlade da konačno, nakon gotovo tri i pol godine mandata, krene u racionalizaciju poslovanja države i smanjenje broja državnih agencija. U nedjeljnom intervju za Telegram, ministar Bauk također je pričao o vlastitoj šparnosti, na primjer, kad je jednoj kolegici u bocu od litru i pol dao samo litru svog maslinovog ulja, ili kad je od gradonačelnika Rijeke posudio japanke i vratio ih u iznimnom slabom stanju

Nedjeljni intervju Telegrama zamišljen je kao ležernija forma razgovora. Valja nekako ući u čovjeka, uhvatiti ga u trenutku koji će pokazati tko je i kakav je. Nije to ona brutalna novinarska zamka u kojoj čovjeka privedeš, posjedneš i izmučiš pitanjima o tome kakva je njegova odgovornost za, eto, epidemiju u Africi, tečaj franka, ovrhe ili zašto Milanovićeva žena, dr. Musić-Milanović, nije baš u dobre s bivšim ministrom zdravlja dr. Ostojićem. Na neki način, nije ti važno što intervjuirani zapravo kaže. Već mu je presuđeno.

Ovaj tjedan ležernije razgovaramo s Arsenom Baukom (SDP), ministrom uprave u Vladi Zorana Milanovića. Trebalo je prvo po njega na zagrebački aerodrom, u devet navečer kad je sletio iz Splita, što je Bauk radosno dočekao, jer je to značilo da službenom vozaču ne treba platiti prekovremene. Ne znam je li to neka njegova autoironija. Prati ga glas da je jako šparan. Nitko nije rekao škrt, ali činjenica jest da je njegovo objašnjenje kako je onomad uštedio velike novce dok je bio saborski zastupnik SDP-a danima zabavljala medije.

‘Jedna vaša kolegica iz stranke, koja je čula da vam obitelj uzgaja masline, zamolila je bocu ulja. Onda ste joj donijeli točno litru maslinova ulja u plastičnoj boci od litre i po. Je li to istina?’ ‘ A, je! A to s bocom treba shvatiti više kao umjetnički izričaj, onako filozofski. Je li boca polupuna ili poluprazna….’ priznaje Bauk. Dobro. Nije ljut. Idemo dalje.

‘Okej, jeste li stvarno tako šparni?’, pitam ga oprezno dok se vozimo prema gradu i prolazimo ispod one monstruozne cestovne petlje, betonskog crva što se uvija točno na pola puta od Plesa prema gradu. I još nije otvorena, a počela se graditi u vrijeme Kalmete i Sanaderova HDZ-a.

‘Pa, uštedio sam. Ali moja imovinska kartica je gotovo prazna. Ja sam jedan od političara s najmanje imovine’, kaže Bauk, podrijetlom s Brača. Taj otok, zlobni Splićani, uvijek doživljavaju kao inkubator za ljude koji teško troše novce.

‘Mislim, nemojte me krivo shvatiti, ali o vama i vašoj šparnoj prirodi doslovno kruže legende u SDP-u’, ne dam se s teme.

‘Koje?’, pogleda me ministar sa suvozačeva sjedala. Sjedi u polumraku pa mu ne vidim lice. Zašto da čovjeka iznerviram, a nismo ni počeli intervju? A šta sad, ne mogu nazad…

‘Pa, recimo da vas je jedna vaša kolegica iz stranke, koja je čula da vam obitelj uzgaja masline, zamolila bocu ulja. Onda ste joj donijeli točno litru maslinova ulja u plastičnoj boci od litre i po. Je li istina?’

‘ A, je! A to s bocom treba shvatiti više kao umjetnički izričaj, onako filozofski. Je li boca polupuna ili poluprazna….’ priznaje Bauk. Dobro. Nije ljut. Idemo dalje.

Porezni inspektori bili na nekom seminaru u zgradi našeg ministarstva. Pet dana su dolazili u čajnu kuhinju i zadnji dan su izvadili značke. Prijavili su nas jer nisu dobili fiskalni račun. Naravno da smo napisali prigovor koji je prihvaćen. Nismo trebali izdati, ne fiskalni, nikakav račun, a porezna uopće nije bila nadležna za takvu vrstu poslovanja. Inače su u zapisniku bili napisali da smo neprofitna organizacija zbog čega bi ih trebalo ponovo poslati na državni stručni ispit.

‘Onda se priča, da ste jedno ljeto od gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, na Bolu, posudili japanke za godišnji odmor…’ ‘Ali sam mu ih pošteno vratio’, prekine Bauk.

‘Aha, nakon što ste sedam dana penjali po škrapama na Mljetu. Mora biti da se gradonačelnik Obersnel jako radovao takvim japankama…’, zaključim.

‘Mislim da ih nisam odnio na Mljet, ostale su u Pučišćima pa sam ih vratio kad sam se vratio na Brač. Dobro, dobro. Ima još šta?’, pita me Bauk.

‘Ima. Navodno ste tražili mišljenje nadležnih službi tko je odgovorna osoba ministarstva kada su poreznici utvrdili da se u čajnoj kuhinji Ministarstva uprave služe pića bez izdavanja fiskalnog računa i tražili plaćanje novčane kazne od odgovorne osobe. Priča opet kaže da vam je baš laknulo kad se utvrdilo da bi novčanu kaznu trebao platiti glavni tajnik ministarstva, a ne vi, ministar.’

Ministarstvo kao neprofitna organizacija

’To je djelomično točno. Ti su porezni inspektori bili na nekom seminaru u zgradi našeg ministarstva. Pet dana su dolazili u čajnu kuhinju i zadnji dan su izvadili značke. Prijavili su nas jer nisu dobili fiskalni račun. Naravno da smo napisali prigovor na to koji je prihvaćen. Nismo trebali izdati, ne fiskalni, nego nikakav račun, a porezna uopće nije bila nadležna za takvu vrstu poslovanja. Inače su u zapisniku bili napisali da smo neprofitna organizacija zbog čega bi ih trebalo ponovo poslati na državni stručni ispit. I točno je da je odgovorna osoba glavni tajnik, a ne ministar. Ali kazna nije velika. Mislim, tisuću kuna. Mogu vam pokazat to rješenje. Imam ga na svom tabletu. Onom, znate, što su ga vratili.’

Arsen Bauk dobro nosi svoje godine. Rođen je 1973. u Supetru, ali izgleda mlađe. Ušao je u SDP još 1991. kada je stranka doslovno pometena tadašnjim političkim okolnostima. U složenom mandatu velike koalicije, koju je vodio pokojni Ivica Račan od 2000. do konca 2003., Bauk je bio pomoćnik tadašnjeg ministra obrane Joze Radoša. Godinama je u vezi s kćeri uglednog odvjetnika Tihomira Rubeše, ali se još nije oženio. Na web stranici SDP-a, gdje stoji njegova službena biografija, piše da živi u ’izvanbračnoj zajednici’. O bračnim zajednicama ćemo poslije.

bauk arsen1

U posljednjem valu ušteda zbog prekomjernog deficita, koje država hitno mora isporučiti Bruxellesu, Bauk je izvukao jack-pot. Glavni je čovjek akcije smanjenja broja državnih agencija, skupih institucija koje se, većinom, financiraju iz državnog proračuna. Najnovija Milanovićeva operacija smanjivanja golemog deficita počiva dijelom na Baukovim leđima. Pa kako će on izvesti?

‘Državnih službenika je 2500 manje nego početkom našeg mandata’, govori ministar Bauk o reformi javne uprave, vječnoj temi svih hrvatskih vlada, bilo lijevih ili desnih. On će, onako smjerno još i dodati, da u njegovom resoru, dakle, u uredima državne uprave sada zaposleno deset posto manje službenika nego prije tri i pol godine.

‘Nije to problem. Konačno je donešena politička odluka o spajanju devet agencija i ja ću je provesti. Sve smjernice su donešene još 2012. Samo je trebalo donijeti političku odluku’.

Plan je, po Bauku, jednostavan: već u sljedeći utorak se sastaje radna skupina. Dio ljudi će izmijenti uredbe, dio zakone. Sve će to brzo definirat akciju spajanja agencija. Nema govora da bi se ta operacija mogla otegnuti. Rok je 30 dana.

Bauk iskreno žali da se politička odluka nije ranije donijela. To je nekoliko puta ponovio. Kao da gađa nekog iznad sebe, ali nije raspoložen za dodatna objašnjenja. A gdje su uštede? Na čemu se, zapravo, štedi spajanjem? Boljom organizacijom posla, smanjenim zapošljavanjem, kaže. Ali puno ovisi i novim unutarnjim ustrojem koji će biti donešen.

Ako po ičemu, ministarski mandat Arsena Bauka mogao bi zapamćen po usvajanju Zakona o životnom partnerstvu. On se oko tog zakona zaista potrudio. Zato je i dobio ultimativno priznanje gay zajednice: pozvan je da bude svjedok muškom paru na prvom svečanom sklapanju registrirane zajednice u Hrvatskoj. Kako mu je bilo, pitamo. Malo se zamislio. “Pa, kako? Svečano, ništa drugo”, rekao je. Možda malo zbunjeno. Nije to baš mala stvar. “Ljudi su željeli biti diskretni. Mene je bilo frka da će nas, ispred gradske vijećnice, čekati kamere, novinari, fotoreporteri. Nisam bio siguran da će se sve moći držati u tajnosti, ali ipak je.”

Bauk iskreno žali da se politička odluka o ukidanju agencija nije ranije donijela. To je nekoliko puta ponovio. Kao da gađa nekog iznad sebe, ali nije raspoložen za dodatna objašnjenja. A zašto nije donešena ministar ne želi ili ne može reći. S druge strane, to možda potvrđuje priče da su se oko toga vodile teške rasprave u Vladi. Bauk o tome ne želi reći jednu riječ.

Administracija je zbog toga izmijenila i dio svojih procedura. Više se u rasporedu vjenčanja ne pišu imena i prezimena. Samo prezimena. Poklonio im je dvije kravate od 125 kuna, iz fundusa Ministarstva uprave.

Smanjeno zapošljavanje državnih službenika

‘Državnih službenika je 2500 manje nego početkom našeg mandata’, govori ministar Bauk o reformi javne uprave, vječnoj temi svih hrvatskih vlada, bilo lijevih ili desnih. On će, onako smjerno još i dodati, da u njegovom resoru, dakle, u uredima državne uprave sada zaposleno deset posto manje službenika nego prije tri i pol godine.

‘Ljudi su odlazili iz sustava na različite načine, a zapošljavali smo puno manje nego prije. Metodom ‘dva za jednog’ uspjeli smo doći do ukupnog smanjenja za spomenutih 2500 ljudi.’ Ovako to izgleda razlomljeno po najvažnijim resorima: u MUP je oko 800 ljudi manje, kod Lalovca u Ministarstvu financija oko 400, u Uredima državne uprave 300, u Ministarstvo obrane još 800.

Navodne uštede u velikim državnim sustavima

“U velikim sustavima su najveća smanjenja”, tumači Bauk. Ministar nije sretan kad se za državne službenike koristi termin birokrate. Zašto? ‘Svi policajci su državni službenici. Po tom istom principu može ih se zvati birokratima. A kad ljudi govori o takvima nemaju pred očima policajca na ulici, carinika na graničnom prelazu, inspektora u građevinskoj ili inspekciji zaštite okoliša. Činjenica je da na različitim šalterima, kancelarijama radi puno manji broj državnih službenika, onih koji imaju puno više sličnosti s birokratima, nego se to zapravo zna.’

bauk arsen

Ipak, 2500 manje državnih službenika nije doseg reforme javne uprave koja se očekivala. To je jasno. Bauk za to ima intrigantno objašnjenje: reforma javne uprave je proces kada oni koji o njoj govore misle uvijek na različite stvari. ‘Netko drži da treba smaniti broj općina i županija, netko smatra da valja ukidati državne agencije, netko, pak, cilja na smanjene ukupnog broja zaposlenika, netko na poboljšanje poslovnih procesa. U većini tih segmenata se nešto napravilo u proteklom razdoblju. Osim smanjenja broja općina i županija. A za to je trebala politička odluka koja nije donešena.’

‘Neprirodne izborne jedinice izazivaju dojam da se mulja’

A zašto nije donešena ministar ne želi ili ne može reći. Nije osoba koja bi željela procijenjivati razloge lako se može shvatiti iz njegova odgovora. S druge strane, to možda potvrđuje priče da su se oko toga vodile teške rasprave u Vladi, ali da je presudio stav premijera. Bauk o tome ne želi reći jednu riječ.

‘Žao mi je, i to mi je baš žao, što nismo izmijenili postojeće izborne jednice. Ali ne zato što sugerira prelijevanje ruralnih i urbanih glasova, pa je onda netko zbog toga zakinut ili zbog toga gubi izbore. Toga jednostavno nema. Dva puta su vlast osvajali lijevi, dva puta desni. Uvijek oni koji su osvojili više glasova. Ali upravo ovakve neprirodne izborne jedinice izazivaju dojam da se nešto mulja. A bez ikakve potrebe. Tko god uzme u ruke olovku ili se prihvati excela i simulira rezultate bilo kojih izbora dobit će približno isti rezultat. No, čudno je i nitko ne zna zašto je Jarun u 7. izbornoj jedinici, a Maksimir u 1. izbornoj jedinici, a Trnsko s Bakrom i Siget s Novskom? Za to nema objašnjenja.

Igor Alborghetti
Telegram autor
106 članaka Više o autoru
Više s weba