Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Petra Smoljak | Snima: Vjekoslav Skledar

Bio je urednik najvažnijeg hrvatskog gaming časopisa, radi najveću konferenciju u Europi. Širi se na Kanadu

Velika priča o Damiru Đuroviću, nekadašnjem uredniku Hackera i direktoru Reboota

'Bio je to svima veliki šok. Ljudima iz Europe da ovdje postoji industrija videoigara, a lokalcima da je industrija dvadeset puta veća nego što se mislilo. I tu se po prvi put dogodila situacija da se naša regionalna industrija počela intenzivnije međusobno spajati.  Danas mi je nezamislivo da se prije konferencije znalo događati da dva zagrebačka studija koja rade u istoj ulici ne znaju jedni za druge'

Hrvatska industrija videoigara posljednjih godina niže velike uspjehe. No, same videoigre nisu jedino što je Hrvatsku stavilo u centar pažnje globalne gaming industrije. Sajam Reboot Infogamer na Zagrebačkom Velesajmu postao je među najvećima u Europi, a zanimljiva je i poslovna konferencija Reboot Develop koja svake godine u Dubrovniku okuplja najveća imena gaming industrije iz cijeloga svijeta. Od ove će se godine prvi put organizirati i njegova edicija u Kanadi.

Iza ovih važnih događaja stoji Damir Đurović, samozatajni direktor Reboota čije se ime neizostavno veže uz revoluciju na domaćoj i regionalnoj gaming sceni. Ulovili smo ga između putovanja na kojima zbog posla provede i do 190 dana godišnje. Gaming industrija je, kaže, raspršena na pet kontinenata i sve te destinacije treba proći. ”Negdje moram na sajmove i konferencije kojih godišnje ima četrdesetak, a negdje putujem zbog naših inozemnih partnera koji više vole dogovore uz ručak ili večeru od komunikacije preko Skypea”, objašnjava Đurović.

Iz svijeta medija u produkciju evenata

Đurović inicijalno dolazi iz svijeta medija, pa je tako sredinom devedesetih bio urednik Hackera, prvog gaming časopisa u Hrvatskoj. Kroz godine rada u raznim medijima uglavnom je pratio svjetsku gaming scenu i usput razvijao internacionalni networking. Prije osam godina odlučio se odvojiti od klasičnih izdavača, te s još nekoliko kolega pokrenuti Reboot, novi mjesečnik za videoigre. ”Ideja je bila da ostanemo aktivni u segmentu medija, ali i da pokušamo kod nas preslikati interesantne svjetske evente iz tog područja. Na kraju krajeva, i sami smo po cijelom svijetu posjećivali enormne količine gaming sajmova i konferencija i znali smo sve o tome”.

Ključni trenutak da se time počnu baviti bio je poziv Bojana Markova sa Zagrebačkog Velesajma, koji je došao na ideju da se ponovno oživi kultni Info sajam s kraja osamdesetih godina. Riječ je o sajmu koji je svojevremeno bio glavna meka u IT području. Pitao je Đurovića i ekipu žele li sudjelovati s malim dijelom vezanim za gaming na što su pristali. ”Cijeli taj sajam bio je totalni fijasko, a jedini dio koji je imao veliki interes bio je upravo onaj naš, s videoigrama. I tako smo odlučili napraviti zaseban event kojeg smo nazvali Reboot Infogamer”, prisjeća se Đurović.

Brzo širenje Reboot Infogamera

Telegram u zagrebačkom uredu Reeboota Vjekoslav Skledar

Prvi Reboot infogamer na Velesajmu organiziran je prije sedam godina u maloj dvorani sedmice na prostoru od dvije tisuće kvadrata. Uspjeli su tada okupiti tek nešto lokalnih i regionalnih izdavača i još jednom se pokazalo da je interes za takav tip događaja ogroman. Sljedećih godina odlučili su uključiti i inozemne partnere, što nije bio lagan posao. ”Počeli smo preskakati stepenice i odmah krenuli kontaktirali velike izdavače. To je bilo dosta komplicirano, ali uspjeli smo dovući dva, tri velika inozemna izlagača već u drugoj godini. Bio je tu i famozni Wargaming, poznata kompanija za izradu videoigara i tako smo preokrenuli priču i počeli graditi event kao relevantan na razini jugoistočne Europe”, objašnjava Đurović.

I otada je Reboot Infogamer bilježio samo streloviti rast. Od pet tisuća posjetitelja na dvije tisuće, kvadrata koliko su imali u drugoj godini postojanja, narasli su na više od sedamdeset tisuća posjetitelja, a izložbeni prostor se proširio na dvadeset tisuća kvadrata. Po ovim brojkama postao je četvrti najveći takav sajam u Europi. ”Kada smo kretali, ljudi iz Hrvatske i inozemstva su odmahivali rukom i govorili da nismo normalni i da se tako nešto ne može napraviti u Hrvatskoj. Zanimljivo, mi u startu nismo imali ni u primisli da ćemo raditi event za sedamdeset tisuća ljudi u sedam hala. Naš je cilj bio znatno skromniji, čak u pola od toga”.

Infogamer još nije financijski isplativ

Koliko god bio uspješan, Reboot Infogamer u sedam godina postojanja nije uspio ostvariti financijski profit, a zadnjih godina počeli su se vrtjeti oko nule. Razloga za to ima više, a jedan od njih je zastarjela infrastruktura Velesajma. “Primjerice lokalno postavljeni internet praktički ne postoji, pa smo primorani svake godine postavljati oko osam kilometara internet kablova, stotine routera i svjetlosnih kablova. To nam stvara veliki trošak. Druga stvar je što smo u ovaj projekt ušli partnerski s Velesajmom, tako da s njima dijelimo promet. Treći problem je što ne možemo nimalo adekvatno naplaćivati izložbeni prostor jer idemo na ruku domaćim i regionalnim izlagačima, pa se još uvijek šlepamo samo s prodajnim ulaznicama”, objašnjava Đurović.

Osim gore navedenih problema, ekipa Reboota ciljano je odlučila veliki dio novca utrošiti na promociju i to je jedan od možda glavnih razloga što još nisu postali isplativi. ”Išli smo tom logikom da bismo brže rasli, pa bih čak rekao da je dio odgovornosti na nama. I zato jesmo tu gdje jesmo. Da smo radili konzervativnije i da smo završavali godinu tako da zaradimo neki novac, vjerojatno bismo bili duplo manji nego sada i trebalo bi nam pet, šest godina da dođemo do ovog stupnja”, kaže Đurović, te dodaje kako se nada će se ove ili sljedeće godine početi vraćati uloženi novac.

”Mi ne težimo nekoj silnoj zaradi, bili bismo zadovoljni da isplatimo cijeli tim na kraju godine i da se ostvari minimalni profit. To bi bilo super, jer se event radi čitavu godinu i logistička je noćna mora. No, s godinama sve to bolje hendlamo, a i očekujemo da bismo mogli krenuti u neki profit jer su lokalne i regionalne kompanije koje nisu direktno iz naše branše počele prepoznavati videoigre kao mainstream stvar u kojoj moraju biti”.

Reboot Develop krenuo skromno, ali napravio mnogo

Nedugo nakon pokretanja Infogamera, Reboot tim odlučio je napraviti i Reboot Develop, gaming konferenciju koja je kroz godine postala prepoznata u cijelome svijetu, a koju danas posjećuje gotovo dvije tisuće ljudi. Krenula je prije skoro šest godina, za današnje kapacitete možemo reći prilično skromno, u dvorani hotela Hilton u Zagrebu. ”Kada smo odlučili organizirati konferenciju razgovarali smo s Croteamom i još nekim velikim hrvatskim studijima. Svi su na to gledali s određenom simpatijom, ali i nasmijali su se jer se mislilo da u regiji postoji svega desetak firmi koje se time bave. Međutim, kao i sa svim stvarima u životu i tu sam imao pristup ‘glavom kroz zid i uspjeti pod svaku cijenu’, istaknuo je.

Izgurali su prvu konferenciju, uspjeli su dovesti dvadesetak predavača od čega nekoliko velikih imena poput Renauda Charpentiera iz Creative Assemblya, Guillaumea de Fondaumierea iz Quantic Dreama, te Alexandera Yatsukevicha iz Wargaminga, kultnog kreatora avanturističkih igara Stevea Incea te niz drugih, što je privuklo i ljude iz inozemstva. Na iznenađenje svih, kaže Đurović, došlo je tri stotine ljudi, od čega dvjestotinjak iz regije i gotovo stotinu iz Hrvatske i Europe.

”Bio je to svima veliki šok. Ljudima iz Europe da ovdje postoji industrija, a lokalcima da je industrija dvadeset puta veća nego što se mislilo. I tu se po prvi put dogodila situacija da se naša regionalna industrija počela intenzivnije međusobno spajati. Danas mi je nezamislivo da se prije konferencije znalo događati da dva zagrebačka studija koja rade u istoj ulici ne znaju jedni za druge”.

Izgradili domaći Game Dev Community i sebi tržište

Đurović je svojom konferencijom, a i Reboot Infogamerom napravio lavovski posao za game dev scenu u Hrvatskoj i regiji. Danas vjerojatno ne postoji domaći studio koji nije čuo za njegovo ime, a mnogi će iz tog svijeta reći da je velika faca jer je uspio izgraditi i zbližiti hrvatski Game Dev Community.

”I meni osobno su ta izgradnja i daljnji rast jako bitni. Na kraju krajeva shvatili smo da nam to treba i s poslovne strane jer inače ne bismo imali razlog za postojanje. Mi smo zapravo u početku razvili kompletno krivu poslovnu paradigmu. Normalna bi bila da ideš u neki posao ako postoji potencijalno tržište, a oko Reboot Developa ga nije bilo. Mi smo zapravo sami stvarali tržište na koje smo se onda željeli nalijepiti. Bio je to vrlo čudan simbiotski odnos”, objašnjava Đurović.

Reboot oduvijek daje veliku pozornost regionalnim i domaćim studijima, te im omogućuje da se pojavljuju na konferencijama i sajmovima po povoljnim uvjetima, a i danas imaju hale posvećene malim indie studijima i regionalnim developerima. ”Sve je to doprinijelo tom brzinskom rastu naše industrije. No, da se ljudi ne lažu, za uspjeh su prvenstveno zaslužni oni sami, mi smo samo pripomogli sa strane. Možda je čak relevantnije što smo spojili Hrvatsku i ostatak regije. I dok su politički odnosi kojekakvi među zemljama u regiji, u našoj industriji prevladavaju jako bliski poslovni i prijateljski odnosi”, zaključuje direktor Reboota.

Kako je Reboot Develop postao boutique konferencija

Nakon prve konferencije u Zagrebu, Đurović i njegov tim shvatili su da postoji potencijal za širenje priče, te su odlučili otići stepenicu više i okrenuti se prema Europi. Iako je već tada scena na tom području bila prilično razvijena shvatili su da trebaju krenuti iz nekog drugog kuta i ponuditi nešto drugačije. Nakon dužeg razmišljanja došli su na ideju da konferenciju smjeste u Dubrovnik, te da ju naprave što luksuznijom.

”Baš u vrijeme tog našeg brainstormanja vrtjela se neka od sezona Game of Thronesa, što je u svijetu filma i u industriji videoigara velika stvar. Tada nam je prvi put na pamet pao Dubrovnik. Kada smo shvatili da lokacija mora biti atraktivna i internacionalno priznata opet se pojavio Dubrovnik. Isto je bilo i kada smo došli do toga da nam treba lokacija koju možemo uklopiti u pop kulturu i videoigre. Osim toga Dubrovnik u travnju, kada se održava konferencija, ima relativno dobre letove što je nama inače ogroman problem u Zagrebu. Više od osamdeset posto ljudi dolazi iz čitavog svijeta i bitno nam je da čovjek može doći s maksimalno jednim presjedanjem na konferenciju”, kaže Đurović.

Uz more i atraktivnu lokaciju hotela Sheraton Riviera tražili su još neku hrvatsku posebnost, pa su u cijelu priču uklopili domaću gastro i vinsku scenu. ”Odlučili smo se za hrvatski hedonizam i konferenciju smo kompletno gurnuli u tom smjeru. Svatko tko uzme akreditaciju u paketu dobiva luksuzne ručkove u Sheratonu za vrijeme trajanja konferencije”, kaže Đurović, te dodaje da se za VIP partnere i predavače uvijek trude ponuditi osebujna gastro iskustva. Prošle godine su, primjerice, za partnere i predavače iznajmili Karaku i njome doplovili do Staroga grada, a u restoranu Arsenal dočekala ih je večera uz glazbu šest članova filharmonijskog orkestra. Bilo je tu, kaže Đurović, i odlazaka na jahte, brodove, te gastro izleta po obližnjim otocima. ”Ljudima se sviđa taj spoj poslovne komunikacije i opuštenog guštanja. Vole doći na konferenciju privatno zbog okruženja i svega što im omogućujemo, a opet ih privlači i poslovna strana jer tih dana u Dubrovniku bude po sedam stotina najjačih i najrelevantnijih kompanija u tom segmentu”.

Pozicionirani među tri najjače gaming konferencije u svijetu

”Kada su posjetitelji pokušali Reboot Develop usporediti s filmskim svijetom i što bi on bio u industriji video igara u nekoliko navrata spomenulo se ime Filmskog festivala u Cannesu. I to nije daleko od istine. Mi zaista okupljamo kremu industrije videoigara. To vam je kao da dovučete Spielberga, Herzoga ili pak ekipu koja radi blockbustere u Hollywoodu. Mi na tome radimo čitave godine, a s nekim velikim imenima poput Hitedaka Miyazake (DarkSouls) i FumitoUede (TheLastGuardian), super zvijezda japanske gaming industrije smo pregovarali i po nekoliko godina”, kaže Đurović.

Vjetar u leđa u ranim godinama konferencije dodatno im je dao i kreator svjetski poznate franšize Assassin’ Creed, Kanađanin Patrice Désilets koji je prije četiri godine u Dubrovniku ekskluzivno najavio svoju novu igru. Tu je objavu popratilo preko sedam stotina svjetskih medija, a cijeli događaj se streamao. Dobra stvar je što Désilets i dalje redovito dolazi u Dubrovnik, te svake godine donese novu veliku priču koju poprate mnogi svjetski mediji.

Zanimljivo je da i među posjetiteljima, otkriva Đurović, dolaze sve veća imena industrije, a danas se Reboot Develop pozicionirao među tri najjače svjetske konferencije u području gaminga. Najveći i prvi na svijetu koji je organizirao konferenciju za industriju videoigara je GDC u San Franciscu . ”Ta je konferencija pomalo počela gubiti fokus, ali je i dalje najveća i najrelevantnija i svi na nju dolaze. Mi smo iskoristili što je GDC enormno skup (2.000 američkih dolara je ulaznica), pa privlačimo jedan dio Europljana koji ne idu tamo zbog skupoće i komplikacije putovanja. Osim toga smještaj u San Franciscu je skuplji nego u Dubrovniku tako da smo svoje prednosti dobro iskoristili. Drugi važan svjetski event je Dice u Las Vegasu i njih već godinama organizira američka Akademija Interaktivnih Umjetnosti. I tamo dolaze isključivo mega zvijezde, ali su nešto manji od nas. U Europi ne postoji ništa veće od Reboota Developa, a jedini konkurent nam je Nordic Games etablirana konferencija koja se organizira u Malmöu. No, mi smo jeftiniji od bilo koje konferencije u svijetu, a za cijenu od tristotinjak eura dajemo više nego bilo tko drugi ”, komentira Đurović.

Reboot Develop širi se u Kanadu

Nakon prošlogodišnje konferencije u Dubrovniku postalo je jasno da uskoro neće imati dovoljno kapaciteta jer se brojka posjetitelja sve više penje prema gornjoj granici od dvije tisuće, koliko maksimalno dubrovački Sheraton može primiti. Kako se nisu htjeli odreći Dubrovnika shvatili su da je jedina mogućnost za širenje još jedna konferencija, ali na drugoj lokaciji. U oko im je upala Kanada jer ima najbrže rastuću gaming industriju na svijetu, a i veliki broj gostiju predavača iz Kanade sugerirao im je isto.

”Iako smo rekli da nećemo raditi više od dva eventa godišnje jer nas je svega osam kroz tri sestrinske firme, ipak smo se odlučili na širenje. I bilo je logično da, ako ćemo ikada raditi drugi event on mora biti udaljen šest mjeseci od Reboota Developa, dakle u drugom dijelu godine i da doslovno bude da na drugom dijelu zemaljske kugle. I zaista, Kanada i lokacija koju smo izabrali je doslovno kao da smo preko globusa povukli crtu s jedne strane na drugu”. Nakon dugog istraživanja i razgovora s tamošnjim ljudima iz industrije odluka je pala na kanadski nacionalni park Banff”.

Na planinama, usred ničega našli su ogroman dvorac iz 19. stoljeća koji može primiti četiri tisuće ljudi, a smatra se i jednim od najluksuznijih resorta u Sjevernoj Americi. Ispod njega se nalaze golf tereni, a iznad ga okružuju najatraktivnija skijališta u Kanadi. ”Uspjeli smo naći ono što smo željeli, a to je jedinstvena lokacija i luksuz. Zadnjih godina dubrovačku konferenciju posjećuje sve više ljudi koji dolaze privatnim jetovima i jahtama i to su uglavnom posjetitelji i sponzori eventa. Stoga nam je ključno nastaviti takve ljude dovoditi na konferenciju. I zato nam je bitno da sve bude jako luksuzno”.

Konačno se očekuje zarada

Širenje konferencije u Kanadu, koje planiraju ostvariti u suradnji s jakim tamošnjim partnerima, mogao bi biti poslovni potez koji će im već ove godine donijeti financijsku dobit. Ključna stvar je što će konačno karte za event moći naplatiti mnogo više nego u Dubrovniku. Nadalje, sponzorstva koja bi mogli ostvariti u Kanadi nekoliko su puta veća od onih koje su imali za Dubrovnik, a mnogo će uštedjeti i na avionskim kartama što im je do sada bio ogroman izdatak. ”Veliki dio ljudi koje dovodimo na konferenciju u Dubrovnik dolaze iz Amerike i Kanade, a kako su ti ljudi mega zvijezde navikli su letjeti isključivo business klasom. I zbog toga smo samo za avio karte na godišnjoj razini imali trošak od dvjesto tisuća eura. Tako da ćemo mnogo uštedjeti i u tom segmentu, ističe Đurović, te dodaje kako ih je iznenadio veliki interes koji je već sad prešao sva njihova očekivanja.

Konferencija u Kanadi neće utjecati na kvalitetu sestrinske konferencije u Dubrovniku, tvrdi Đurović, niti će potonja ostati bez kanadskih i američkih predavača. Kako bi svima oba događaja ostala zabilježena u kalendaru, odlučili su Reboot Develop rebrendirati u dvije verzije. Dubrovački će se zbog lokacije na moru zvati Reboot Develop Blue, a kanadski Reboot Develop Red, zbog kanadskog javora i tamošnje crvene jeseni. ”To će biti dva dijametralno suprotna eventa. Jedan će biti na moru u proljeće na 25 stupnjeva, a drugi u kanadskim planinama u ranu jesen na 2, 3 celzijevaca. Osim toga običaj je u ovoj industriji odlazak na više evenata u godini. Neki posjećuju i po njih deset, ali neka prosječna brojka je oko pet godišnje”.

O uspjehu domaće gaming industrije

Croteam, Gamepires i Nanobit trenutno su tri najuspješnija game dev studija u Hrvatskoj, a njihov je rad prepoznat i na svjetskoj razini. Đurović se nada da će broj kompanija takve veličine porasti u nadolazećim godinama, no ono što još malo nedostaje su, kaže, osjećaj za biznis i investitori. ”Ima još nekih manjih studija koji tinjaju i uskoro bi mogli eksplodirati. No, ljudi su tu, ideje su tu i počelo je svašta bujati. Dosta pomaže i Croteam koji je počeo raditi s nekim velikim regionalnim studijima, a formirali su i sustav inkubacije kroz koje provlače dosta zanimljive projekte. ”

Osim navedenih, Đurović je spomenuo i neke lokalne studije koji nisu u prvom planu, no prilično se brzo razvijaju. Jedan od njih je Games Revolted i njihova dark fantasy igra ‘Phageborn’. Zatim zagrebački Exordium koji je u roku od nekoliko godina narastao na dvadeset zaposlenika, dok studio Little Green Men već godinama nadograđuje svijet svoje igre ‘Starpoint Gemini’ novim naslovima. Studio Lion Game Lion privukao je šest milijuna dolara vanjske investicije i okupio vrlo stručan tim iz cijele Europe. Iako je njihov projekt ‘Raid World War II’ neslavno završio s malo prodanih primjeraka, studio se, kaže Đurović, rekonstruirao i sada nade polaže u manji, ali prilično ambiciozan projekt.

Zanimljivo je da se zapravo ne zna točan broj ljudi koji rade u domaćoj industriji. Neke procjene idu u smjeru da ima od 700 do 1000 ljudi, okupljenih u 40-ak studija i timova što je u biti impresivna brojka koja će, ističe Đurović, vjerojatno ići prema gore . ”Stalno dolaze novi ljudi, a stižu i iz manjih sredina poput Varaždina, Čakovca, Rijeke i Pule. Iz potonjeg grada dolazi Tanais Games, koji radi na meni možda i najdražem proizvodu koji će se uskoro pojaviti. To je point-and-click avantura ‘Saint Kotar’ smještena u Gorskom Kotru s vrlo mračnom atmosferom i prizvucima horora, a očekuje se da će uskoro ići na Kickstarter”.

Potpora HAVC-a i Ministarstva Kulture

Nakon drugog RebootInfogamera, nekoliko velikih game developera udružili su snage s Rebootom i formirali su organizaciju CGDA (Croatian Game Developers Association) koja već pet godina lobira za boljitak domaće gaming industrije. Ustrojena kao klaster, CGDA je usmjerila svoja djelovanja kako prema vladi tako i prema europskim institucijama. ”Nama je u ovom trenutku važno dobiti porezne olakšice koje ima filmska industrija. Na tome se radi dosta intenzivno, ali već smo uspjeli postići da se igre priznaju kao audiovizualna umjetnost od strane ministarstva kulture i ugradili ih kao pojam u zakon o audiovizualnim djelatnostima. Danas čovjek može po prvi puta otvoriti firmu i registrirati je za izradu videoigara”, objašnjava Đurović.

”I s HAVC-om razgovaramo od prvog dana. U početku je bilo teško jer je ta organizacija primarno okrenuta filmu, a i filmaši su nas malo čudno gledali iz straha da ćemo im uskočiti u ionako malen novac. No uspjeli smo im objasniti da je naša želja prvenstveno da postanemo priznati. A kasnije ćemo vidjeti kako dalje. ”

Zahvaljujući djelovanju CGDA, game dev timovi mogu uskoro računati i na skorašnju dodjelu bespovratnih sredstava od strane HAVC-a, no vodstvo CGDA planira dovesti još financijskih sredstava u lokalnu gaming industriju. ”Ideja je da kroz određene dodatne pristojbe privučemo novac velikih svjetskih distributera videoigara. To bi bili minijaturni postoci koje takve tvrtke ne bi ni osjetile, a našoj zajednici bi jako pomogle. Bilo bi odlično napraviti i neku zajedničku fondaciju”.

Planovi za budućnost domaće industrije

Važan korak za lokalnu gaming industriju bilo bi rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja s Amerikom. Naime, kad se igra iz Hrvatske proda kroz američku digitalnu platformu poput Steama, njoj se već u startu oporezuje 30 posto profita od strane navedene zemlje. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema potpisan sporazum kojim bi se ova poteškoća zaobišla, iako obje zemlje imaju interes. Doduše, Amerika nešto manji, obzirom da nema nekih većih interesa na hrvatskom tržištu. Da bi do neke mjere umanjile ovaj problem, domaće tvrtke često su prisiljene operirati preko takozvanih proxy kompanija u stranim zemljama koje imaju to riješeno s Amerikom, no niti tada sav novac ne završi u Hrvatskoj.

”Uz to pitanje s Amerikom, naš glavni dugoročni interes je da se donese sustav poreznih olakšica kakve imaju najrazvijenije države gaming industrije. Pod time mislim na Kanadu, Englesku i Francusku. To je onaj oblik u kojem bi se, ako bi netko kroz x godina uložio x milijuna u gaming projekt, vraćao tax benefit od nekih 20 do 30 posto”, objašnjava Đurović, nadodajući da bi tehnički željeli preslikati domaći filmski model.

”Nedavno je CGDA dobila Andreja Kovačevića iz Exordiuma kao novog predsjednika i on ulaže puno vremena u sve to, a moram priznati da su dosad i Ministarstvo kulture i HAVC počeli pokazivati sve veće razumijevanje za naše ciljeve. Na kraju krajeva, svjesni su da igre nisu samo banalna zabava, već vrlo često i prava multidisciplinarna umjetnička djela koja ujedinjuju crtanje, pisanje, glazbu i dizajn.”

Petra Smoljak
Telegram autor
7 članaka Više o autoru