Danas jedva polovica građana ima pozitivno mišljenje o Tuđmanu. Evo zašto je to ipak posve logično

Što nam pokazuje najnovija anketa o prvom hrvatskom predsjedniku

Croatian President Franjo Tudjman (C) is mobbed by reporters at Zagreb airport 22 November, returning from the Bosnian peace talks in Dayton, Ohio. Tudjman and Presidents Alija Itzetbegovic of Bosnia and Slobodan Milosevic of Serbia initialed 21 November a US-brokered peace plan for Bosnia after three weeks of intense negotiations.     AFP PHOTO / AFP / HINA
FOTO: AFP

U modernoj hrvatskoj povijesti nema zaslužnijeg političara od dr.Franje Tuđmana. Stoga bi bilo logično očekivati da puno više Hrvata o prvom hrvatskom predsjedniku ima nepodijeljeno pozitivno mišljenje. Međutim, i ovo istraživanje pokazuje koliko su skoro svi elementi Tuđmanove ostavštine, osim dva najvažnija, uspostave države i ratne pobjede, prijeporni i neprihvatljivi za velik broj hrvatskih građana

Protok vremena često briše loša sjećanja. Nove generacije ne mogu se ni sjećati važnih povijesnih događaja, a kamoli svakodnevnog života u razdoblju koje je završilo prije dva desetljeća.

Pa ipak, istraživanje što ga je agencija IPSOS provela za Novu TV pokazuje da samo 52 posto hrvatskih građana ima pozitivno mišljenje o prvom hrvatskom predsjedniku (29 posto ima i pozitivno i negativno mišljenje, a isključivo negativno 13 posto).

Na prvi pogled djeluje neobično malo

Ovih 52 posto na prvi se pogled čini malom brojkom zbog nespornih, zaista golemih Tuđmanovih povijesnih zasluga. Franjo Tuđman stvorio je državu i pobijedio u oslobodilačkom obrambenom ratu.

Uistinu, u modernoj hrvatskoj povijesti nema zaslužnijeg političara od dr.Franje Tuđmana. Stoga bi bilo logično očekivati da puno više Hrvata o prvom hrvatskom predsjedniku ima nepodijeljeno pozitivno mišljenje.

Međutim, i ovo istraživanje pokazuje koliko su skoro svi elementi Tuđmanove ostavštine, osim dva najvažnija, uspostave države i ratne pobjede, prijeporni i neprihvatljivi za velik broj hrvatskih građana.

Tuđmanova skepsa prema liberalnoj demokraciji

Evo najgorih, činjenično nespornih, segmenata Tuđmanove vladavine. Prvo, Franjo Tuđman nikad nije vjerovao u liberalnu demokraciju, što je najbrutalnije došlo do izražaja 1995. i 1996. godine, kad je odbijao priznati rezultate zagrebačkih izbora, na kojima je pobijedila opozicija.

Tuđmanova aktivna skepsa prema liberalnoj demokraciji dovela je do toga da u Hrvatskoj, sve do danas, nisu uspostavljene zaista funkcionalne demokratske institucije, nego i dalje živimo u nekoj vrsti partijske države.

Model koji je nužno doveo do masovne korupcije

Drugo, Franjo Tuđman omogućavao je korupciju. Tuđman se, kažu njegovi branitelji, nije razumio u ekonomiju, koju je prepustio drugim utjecajnim HDZ-ovcima, pa je zato došlo do masovne privatizacijske pljačke.

Činjenica je, međutim,da je Tuđman, strateški odlučio povjeriti hrvatsko gospodarstvo manjoj grupi ljudi iz dvije suprotstavljene HDZ-ove frakcije, “tehnokratske” i “hercegovačke”, kako bi preko te dvije frakcije vladajuća stranka nadzirala gospodarstvo. Takav model nužno je doveo do masovne korupcije, koja je i danas jedna od glavnih značajki hrvatskog društva.

Pretvorio je Hrvatsku u polupolicijsku državu

Treće, Tuđman je u svih svojih deset godina vladavine, dakle ne samo za vrijeme rata, bezobzirno zloupotrebljavao tajne službe. Tuđman je Hrvatsku pretvorio u polupolicijsku državu, a tajna je policija, doslovno prisluškivala stotine protagonista javnog života, koji su izražavali oporbene političke stavove.

Četvrto, Tuđman je izravno odgovoran za kaos u vojsci i Ministarstvu obrane, koji je nastao poslije 1995. godine, jer se vojskom upravljalo kroz nekoliko linija zapovijedanja, i mimo strogih procedura. Činjenica je, nadalje, da za niz časnika HV-a u praksi nisu vrijedili civilni zakoni.

Takva kultura nepoštovanja zakona u vojsci postoji i danas, o čemu svjedoči tragikomični zadarski slučaj s civilom, švercerom municije, koji je u vojnoj uniformi letio vojnim helikopterom.

HTV se do danas nije oporavio od tuđmanizma

Peto, predsjednik Tuđman želio je striktno nadzirati sve državne medije, a osobito Hrvatsku televiziju, koja se doslovno uređivala iz Ureda predsjednika. HTV se do danas nije oporavio od medijskog tuđmanizma.

Šesto, predsjednik Tuđman duboko je i trajno kompromitirao svaku moguću produktivnu hrvatsku politiku prema Bosni i Hercegovini, svojim fantazijama o obnovi Banovine Hrvatske, i opsesijama o nužnoj podjeli BiH, zbog čega je, uostalom, bila uspostavljena Hrvatska Republika Herceg Bosna.

Sedmo, Franjo Tuđman , koji je pred kraj života postao žestoki euroskeptik, doveo je Republiku Hrvatsku u neugodnu međunarodnu izolaciju, o čemu svjedoči i podatak da niti jedan važan zapadni državnik nije došao na njegov sprovod.

Odgovoran za niz negativnih procesa u društvu

Franjo Tuđman neposredno je, dakle, skrivio čitav niz negativnih procesa u hrvatskom društvu i državi devedesetih godina, od kojih su se mnogi nastavili odvijati do danas.

Zato je, zapravo, logično da bez obzira na Tuđmanove presudne zasluge za stvaranje države i ratnu pobjedu, jedva pola Hrvata danas, dvadeset godina poslije njegove smrti, o prvom hrvatskom predsjedniku ima nepodijeljeno pozitivno mišljenje.