Čini se da će se i oni koji obnašaju najodgovornije državne dužnosti ove godine tijekom sezone godišnjih odmora doista odmarati. Vrijeme nacionalne euforije zbog nogometnih uspjeha nakratko je ustuknulo pred nacionalnom tugom zbog smrti Olivera Dragojevića. Evociranje trenutaka ponosa i slave tijekom obilježavanja Dana pobjede u Kninu i turističko-sportski događaj u Sinju koji pripadnici vladajuće elite ne smiju propustiti već su iza nas.
Budemo li imali sreće da nas ovog ljeta u potpunosti zaobiđu katastrofe poput prošlogodišnjih požara, tijekom ostatka ljeta medijima će vjerojatno dominirati teme o uspjesima u turizmu, o problemima s infrastrukturom i s prometom te o tome kako poznati s estrade i iz politike provode godišnji odmor i, u zanimljivijim slučajevima, tko im ga plaća.
Ukidaju se agencije, zavodi, službe i druge institucije
Koliko god to izgledalo neprimjereno užarenim kolovoškim danima kad je i u dubokoj sjeni teško disati, mene ipak kopkaju neke odluke koje je Vlada donijela na posljednjoj sjednici prije odlaska na odmor. Riječ je, dakako, o ukidanju određenog broja agencija, zavoda, službi i drugih institucija s javnim ovlastima. Odluku treba podržati jer ona predstavlja konkretizaciju neprestano najavljivanih rezova i reformi usmjerenih na smanjivanje opterećenja koje funkcioniranje državne uprave predstavlja investitorima, pravnim i fizičkim osobama, svim građanima.
No, temeljem izjava potpredsjednika Vlade Tolušića, koji je zadužen za provedbu navedene odluke, ne može se jasno razabrati koji će biti korisni financijski i organizacijski učinci uklapanja dosadašnjih samostalnih tijela s javnim ovlastima u okvire ministarstava osim onih minimalnih ušteda do kojih će doći ukidanjem mjesta ravnatelja i upravnih vijeća.
Neodređenost vlade je posljedica nepostojanja strategije
Takva neodređenost u izjavama predstavnika Vlade vjerojatno je posljedica nepostojanja preciznih procjena učinaka usvojenih promjena. Ako su ciljevi jasni – smanjivanje fiskalnih i parafiskalnih nameta, pojednostavljivanje zakona, transparentnost rada svih tijela s javnim ovlastima i opće poboljšanje razine i pojeftinjenje usluga koje je država dužna pružati građanima – trebali bi biti poznati i načini za njihovo ostvarivanje. Ciljevi koje se želi postići i načini njihova ostvarivanja sastavni su dio svake strategije. Kad je već donijela bučno obznanjene odluke, razumno je bilo pretpostaviti da Vlada postupa u skladu s nekom strategijom, da zna što i zašto radi.
Vjerojatno je da bi se svi mogli složiti da je ukidanje Agencije za investicije i konkurentnost opravdano. Od 2012. godine, kad je ta agencija osnovana, nije se mnogo napravilo na područjima za koja je ona bila zadužena. Niz godina Hrvatska je bilježila nezadovoljavajuću investicijsku aktivnost, a na tablicama konkurentnosti padali smo sve niže. Jasno je da takvo stanje nije pretežito posljedica djelovanja ili nedjelovanje te agencije, ali je isto tako jasno da – što zbog subjektivnih, što zbog objektivnih okolnosti – nije opravdala svoje postojanje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada je htjela ojačati Agenciju za investicije, sad ju ukida
Jedan mali primjer može poslužiti kao argument za takvu ocjenu. U vrijeme kad su i predsjednica Republike i Vlada već naveliko govorili o potrebi izgradnje LNG terminala na Krku, na web stranici te agencije nije bilo nikakvih podataka o tom investicijskom projektu. Pripreme za to nisu bile napravljene na vrijeme.
No, još početkom ove godine Vlada je mislila da ta agencija kao samostalna pravna osoba s javnim ovlastima ima perspektivu. 8. veljače 2018. godine Vlada je dala suglasnost na Izmjene Statuta Agencije za investicije i konkurentnost. U članku 2. tog novog Statuta piše da se “u svrhu učinkovitijeg obavljanja djelatnosti” u Agenciji osnivaju nove organizacijske jedinice. Dakle, Vlada je početkom 2018. godine namjeravala osnažiti tu agenciju, dati joj važniju ulogu nego što je bila prije. U skladu s takvim strateškim opredjeljenjima Agencija je donijela svoj Strateški plan za razdoblje 2019.-2021.
Taj se Strateški plan od onog koji je donesen za razdoblje 2018.-2020. razlikuje time što su u novom planu definirane obveze pojedinih sektora uspostavljenih donošenjem novoga Statuta. Vlada je ozbiljno računala s osnaženom i osposobljenom Agencijom za investicije i konkurentnost. Nekoliko mjeseci kasnije raspoloženje u Vladi dijametralno je suprotno. Pozdravljam tu promjenu raspoloženja. Ali bih od predstavnika Vlade ipak volio čuti da li razlog za ukidanje te agencije leži samo u tome što Martina Dalić, koja se zauzela za osnaživanje Agencije, više nije u Vladi ili postoji i neki ozbiljniji strateški razlog za tu odluku. Volio bih da je ovo drugo slučaj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Orepićev ambiciozan strateški plan
Vlaho Orepić bio je iznimno agilan i ambiciozan ministar pa je MUP pod njegovom upravom 30. ožujka 2017. godine donio Strateški plan MUP-a te institucija u funkciji zaštite i spašavanja od 2018. do 2020. godine. U tom strateškom dokumentu koji je i danas na snazi, na stranici pet piše da je postizanje zadovoljavajuće razine sigurnosti moguće jedino u usklađenom djelovanju MUP-a s drugim javnim službama.
“Cilj kojem težimo i uspjeh u postizanju općeg cilja nije moguć bez ostalih institucija koje brinu o sigurnosti građana – Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatskog centra za razminiranje te Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom koje su uz Ministarstvo unutarnjih poslova integralni dio sustava sigurnosti”, piše u tom strateškom dokumentu. Na sjednici Vlade održanoj 3. kolovoza ove godine odlučeno je da s radom prestaju tri od četiri institucije s javnim ovlastima koje su u Strateškom planu MUP-a navedene kao integralni dijelovi sustava sigurnosti.
Ex-Agencija i doslovno postala ex agencija
Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, čiji je službeni skraćeni naziv Ex-Agencija, odlukom Vlade od 3. kolovoza postat će i doslovno ex agencija. Zajedno s njom u kategoriju ex prelaze Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatski centar za razminiranje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da je Vlada računala na Hrvatski centar za razminiranje kao važan integralni dio sustava sigurnosti, potvrđuje činjenica da je 28.12.2017. dala suglasnost na novi Statut te organizacije. MUP nije promijenio Strateški plan za razdoblje 2018. do 2020. pa je, u skladu s tim, Državna uprava za zaštitu i spašavanje donijela svoje planske dokumente nastojeći ispuniti viziju da DUZS bude „vodeća organizacija zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša u Republici Hrvatskoj, primjereno potrebama suvremenog društva“.
Koji su motivi i razlozi koji stoje iza ove odluke?
Da li je odluka o ukidanju Državne uprave za zaštitu i spašavanje uvjetovana nezadovoljavajućom reakcijom na prošlogodišnje katastrofalne požare ili je ta odluka jedan od rezultata procesa normalizacije odnosa između Pantovčaka i Banskih dvora? Treba se prisjetiti da je današnji ravnatelj DUZS-a Dragan Lozančić imenovan na taj položaj nakon što je smijenjen s mjesta šefa obavještajne službe na zahtjev predsjednice Republike. Smatra li predsjednica da je njezina privatnost svojedobno – u vrijeme kad je obavještajnom službom upravljao Lozančić – bila do te mjere ugrožena da ona ne može podnijeti da Lozančić danas obnaša bilo kakvu dužnost u državnoj službi?
Zbog nepostojanja jasne strategije i zbog nejasnog obrazlaganja odluka o ukidanju niza agencija i službi s javnim ovlastima, uz osjećaj zadovoljstva zbog poduzimanja koraka koji bi se mogli smatrati načelno pozitivnima pojavljuju se i pitanja o motivima i razlozima koji stoje iza odluke Vlade. Ako se ministri ne budu samo odmarali nego i razmišljali o onom što su učinili i što će dalje činiti, onda ćemo možda poslije završetka odmora od njih dobiti uvjerljive odgovore na pitanja koja se postavljaju. A možda bi za građane bolje bilo da ministri i dalje ne znaju što i zašto rade jer izgleda da u tom slučaju rade bolje nego onda kad se čini da znaju što i zašto rade pa uz uvjerljiva obrazloženja predlažu osnivanje nepotrebnih agencija, službi i zavoda.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Detaljno sam proučio Vladin plan za ukidanje agencija i neki dijelovi su suludi; ne djeluje kao da znaju što rade
Božo Kovačević propituje odluku koja je donesena na posljednjoj sjednici Vlade
Zbog nepostojanja jasne strategije i zbog nejasnog obrazlaganja odluka o ukidanju niza agencija i službi s javnim ovlastima, uz osjećaj zadovoljstva zbog poduzimanja koraka koji bi se mogli smatrati načelno pozitivnima pojavljuju se i pitanja o motivima i razlozima koji stoje iza odluke Vlade
Čini se da će se i oni koji obnašaju najodgovornije državne dužnosti ove godine tijekom sezone godišnjih odmora doista odmarati. Vrijeme nacionalne euforije zbog nogometnih uspjeha nakratko je ustuknulo pred nacionalnom tugom zbog smrti Olivera Dragojevića. Evociranje trenutaka ponosa i slave tijekom obilježavanja Dana pobjede u Kninu i turističko-sportski događaj u Sinju koji pripadnici vladajuće elite ne smiju propustiti već su iza nas.
Budemo li imali sreće da nas ovog ljeta u potpunosti zaobiđu katastrofe poput prošlogodišnjih požara, tijekom ostatka ljeta medijima će vjerojatno dominirati teme o uspjesima u turizmu, o problemima s infrastrukturom i s prometom te o tome kako poznati s estrade i iz politike provode godišnji odmor i, u zanimljivijim slučajevima, tko im ga plaća.
Ukidaju se agencije, zavodi, službe i druge institucije
Koliko god to izgledalo neprimjereno užarenim kolovoškim danima kad je i u dubokoj sjeni teško disati, mene ipak kopkaju neke odluke koje je Vlada donijela na posljednjoj sjednici prije odlaska na odmor. Riječ je, dakako, o ukidanju određenog broja agencija, zavoda, službi i drugih institucija s javnim ovlastima. Odluku treba podržati jer ona predstavlja konkretizaciju neprestano najavljivanih rezova i reformi usmjerenih na smanjivanje opterećenja koje funkcioniranje državne uprave predstavlja investitorima, pravnim i fizičkim osobama, svim građanima.
No, temeljem izjava potpredsjednika Vlade Tolušića, koji je zadužen za provedbu navedene odluke, ne može se jasno razabrati koji će biti korisni financijski i organizacijski učinci uklapanja dosadašnjih samostalnih tijela s javnim ovlastima u okvire ministarstava osim onih minimalnih ušteda do kojih će doći ukidanjem mjesta ravnatelja i upravnih vijeća.
Neodređenost vlade je posljedica nepostojanja strategije
Takva neodređenost u izjavama predstavnika Vlade vjerojatno je posljedica nepostojanja preciznih procjena učinaka usvojenih promjena. Ako su ciljevi jasni – smanjivanje fiskalnih i parafiskalnih nameta, pojednostavljivanje zakona, transparentnost rada svih tijela s javnim ovlastima i opće poboljšanje razine i pojeftinjenje usluga koje je država dužna pružati građanima – trebali bi biti poznati i načini za njihovo ostvarivanje. Ciljevi koje se želi postići i načini njihova ostvarivanja sastavni su dio svake strategije. Kad je već donijela bučno obznanjene odluke, razumno je bilo pretpostaviti da Vlada postupa u skladu s nekom strategijom, da zna što i zašto radi.
Vjerojatno je da bi se svi mogli složiti da je ukidanje Agencije za investicije i konkurentnost opravdano. Od 2012. godine, kad je ta agencija osnovana, nije se mnogo napravilo na područjima za koja je ona bila zadužena. Niz godina Hrvatska je bilježila nezadovoljavajuću investicijsku aktivnost, a na tablicama konkurentnosti padali smo sve niže. Jasno je da takvo stanje nije pretežito posljedica djelovanja ili nedjelovanje te agencije, ali je isto tako jasno da – što zbog subjektivnih, što zbog objektivnih okolnosti – nije opravdala svoje postojanje.
Vlada je htjela ojačati Agenciju za investicije, sad ju ukida
Jedan mali primjer može poslužiti kao argument za takvu ocjenu. U vrijeme kad su i predsjednica Republike i Vlada već naveliko govorili o potrebi izgradnje LNG terminala na Krku, na web stranici te agencije nije bilo nikakvih podataka o tom investicijskom projektu. Pripreme za to nisu bile napravljene na vrijeme.
No, još početkom ove godine Vlada je mislila da ta agencija kao samostalna pravna osoba s javnim ovlastima ima perspektivu. 8. veljače 2018. godine Vlada je dala suglasnost na Izmjene Statuta Agencije za investicije i konkurentnost. U članku 2. tog novog Statuta piše da se “u svrhu učinkovitijeg obavljanja djelatnosti” u Agenciji osnivaju nove organizacijske jedinice. Dakle, Vlada je početkom 2018. godine namjeravala osnažiti tu agenciju, dati joj važniju ulogu nego što je bila prije. U skladu s takvim strateškim opredjeljenjima Agencija je donijela svoj Strateški plan za razdoblje 2019.-2021.
Taj se Strateški plan od onog koji je donesen za razdoblje 2018.-2020. razlikuje time što su u novom planu definirane obveze pojedinih sektora uspostavljenih donošenjem novoga Statuta. Vlada je ozbiljno računala s osnaženom i osposobljenom Agencijom za investicije i konkurentnost. Nekoliko mjeseci kasnije raspoloženje u Vladi dijametralno je suprotno. Pozdravljam tu promjenu raspoloženja. Ali bih od predstavnika Vlade ipak volio čuti da li razlog za ukidanje te agencije leži samo u tome što Martina Dalić, koja se zauzela za osnaživanje Agencije, više nije u Vladi ili postoji i neki ozbiljniji strateški razlog za tu odluku. Volio bih da je ovo drugo slučaj.
Orepićev ambiciozan strateški plan
Vlaho Orepić bio je iznimno agilan i ambiciozan ministar pa je MUP pod njegovom upravom 30. ožujka 2017. godine donio Strateški plan MUP-a te institucija u funkciji zaštite i spašavanja od 2018. do 2020. godine. U tom strateškom dokumentu koji je i danas na snazi, na stranici pet piše da je postizanje zadovoljavajuće razine sigurnosti moguće jedino u usklađenom djelovanju MUP-a s drugim javnim službama.
“Cilj kojem težimo i uspjeh u postizanju općeg cilja nije moguć bez ostalih institucija koje brinu o sigurnosti građana – Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatskog centra za razminiranje te Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom koje su uz Ministarstvo unutarnjih poslova integralni dio sustava sigurnosti”, piše u tom strateškom dokumentu. Na sjednici Vlade održanoj 3. kolovoza ove godine odlučeno je da s radom prestaju tri od četiri institucije s javnim ovlastima koje su u Strateškom planu MUP-a navedene kao integralni dijelovi sustava sigurnosti.
Ex-Agencija i doslovno postala ex agencija
Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, čiji je službeni skraćeni naziv Ex-Agencija, odlukom Vlade od 3. kolovoza postat će i doslovno ex agencija. Zajedno s njom u kategoriju ex prelaze Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatski centar za razminiranje.
Da je Vlada računala na Hrvatski centar za razminiranje kao važan integralni dio sustava sigurnosti, potvrđuje činjenica da je 28.12.2017. dala suglasnost na novi Statut te organizacije. MUP nije promijenio Strateški plan za razdoblje 2018. do 2020. pa je, u skladu s tim, Državna uprava za zaštitu i spašavanje donijela svoje planske dokumente nastojeći ispuniti viziju da DUZS bude „vodeća organizacija zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša u Republici Hrvatskoj, primjereno potrebama suvremenog društva“.
Koji su motivi i razlozi koji stoje iza ove odluke?
Da li je odluka o ukidanju Državne uprave za zaštitu i spašavanje uvjetovana nezadovoljavajućom reakcijom na prošlogodišnje katastrofalne požare ili je ta odluka jedan od rezultata procesa normalizacije odnosa između Pantovčaka i Banskih dvora? Treba se prisjetiti da je današnji ravnatelj DUZS-a Dragan Lozančić imenovan na taj položaj nakon što je smijenjen s mjesta šefa obavještajne službe na zahtjev predsjednice Republike. Smatra li predsjednica da je njezina privatnost svojedobno – u vrijeme kad je obavještajnom službom upravljao Lozančić – bila do te mjere ugrožena da ona ne može podnijeti da Lozančić danas obnaša bilo kakvu dužnost u državnoj službi?
Zbog nepostojanja jasne strategije i zbog nejasnog obrazlaganja odluka o ukidanju niza agencija i službi s javnim ovlastima, uz osjećaj zadovoljstva zbog poduzimanja koraka koji bi se mogli smatrati načelno pozitivnima pojavljuju se i pitanja o motivima i razlozima koji stoje iza odluke Vlade. Ako se ministri ne budu samo odmarali nego i razmišljali o onom što su učinili i što će dalje činiti, onda ćemo možda poslije završetka odmora od njih dobiti uvjerljive odgovore na pitanja koja se postavljaju. A možda bi za građane bolje bilo da ministri i dalje ne znaju što i zašto rade jer izgleda da u tom slučaju rade bolje nego onda kad se čini da znaju što i zašto rade pa uz uvjerljiva obrazloženja predlažu osnivanje nepotrebnih agencija, službi i zavoda.