Američki politički sustav na udaru je specijalne operacije Kremlja: tajne službe režima Vladimira Putina nastoje osigurati reizbor Donalda Trumpa te pomoći izbor Bernieja Sandersa za demokratskog kandidata. Saznalo se to iz povjerljivog brifinga koji su Kongresu podnijeli šefovi američkih tajnih službi. Da bi Putin mogao utjecati na izbore 2020. pretpostavlja se već dugo; sad to više nije pretpostavka, nego dokazima potkrepljena činjenica: obavještajna zajednica Kongresu je navodno podastrla konkretne materijalne dokaze o novom ruskom uplitanju.
Ponavlja se dakle intervencija nalik onoj iz 2016. godine – upad Rusije u američke izbore koji je pomogao pobjedi Trumpa nad Hillary Clinton. Tri godine Amerika je istraživala što se dogodilo na prošlim izborima, koliko je intervencija nagnula izbore na Trumpovu stranu i u kojoj je mjeri njegova kampanja surađivala s Rusima. Cijeli prvi svezak izvještaja posebnog istražitelja Boba Muellera govori upravo o tome; Mueller je ustanovio da je kooridinacija između Trumpa i Kremlja postojala, ali nije našao dovoljno dokaza da podigne optužnicu za kriminalnu urotu.
Najnepopularniji predsjednik u povijesti
Četiri godine kasnije, Putin ponovno intervenira u američke izbore, ali ovog puta u znatno povoljnijim okolnostima – njegov preferirani kandidat Donald Trump imao je u ljeto i jesen 2016. astronomski male šanse za pobjedu; Putin mu je pomogao da ih pobolda i kroz ušicu igle se provuče do Bijele kuće. Ove su godine Trumpove šanse za pobjedu znatno veće – predsjednicima je lakše osvojiti drugi, nego prvi mandat.
Da četiri godine ne tavori na najnižim granama nepopularnosti, Trump bi imao gotovo neometanu putanju do drugog mandata: ekonomija – jedan od najvažnijih indikatora – u povijesnoj je ekspanziji i ruši rekorde, BDP neprestano raste već deset i pol godina bez znakova opasnosti od recesije, a nezaposlenost je tako niska da se govori o “punoj zaposlenosti” i manjku radne snage. U takvim okolnostima, samo izrazito nepopularan predsjednik trebao bi brinuti hoće li pobijediti u studenom; no, Trump je upravo to – najnepopularniji predsjednik u povijesti, pa mu je rusko uplitanje u izbore ne samo dobrodošlo, nego vjerojatno nužno za drugi mandat.
Smjena šefa cijelog obavještajnog sustava
Druga velika razlika između prošle i ove nove ruske intervencije leži u očitoj činjenici: Trump više nije kandidat nego predsjednik, osoba na vrhu piramide koja upravlja državnim aparatom i bez problema može Rusima olakšati posao. Upravo to dogodilo se ovih dana, otkad se saznalo da je Putin ponovno nasrnuo na američku demokraciju.
Trump je, kažu, bio bijesan – ne na Putina, nego na šefove tajnih službi koji su o ruskoj intervenciji obavijestili nadležna tijela Kongresa. Predsjednik je istog časa smijenio Josepha Maguirea, ravnatelja obavještajne zajednice. Taj prekaljeni profesionalac, kojeg je svojedobno postavio sam Trump, bio je najviši dužnosnik zadužen za cijeli obavještajni sustav: ravnatelj obavještajne zajednice je šef direktoru moćnih obavještajnih i protuobavještajnih službi CIA-e, NSA-a i FBI-a. Iako je riječ o nestranačkom profesionalcu koji je slijedio zakon i štitio nacionalne interese, Trump ga je smijenio jer je Maguire obavijestio Kongres o ruskoj intervenciji za Trumpa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Imenovanje bivšeg komentatora na Fox Newsu
Još gore, predsjednik je cijeli sistem izvrgnuo ruglu odlukom da na Maguireovo mjesto imenuje Richarda Grenella, aktualnog američkog ambasadora u Njemačkoj. Grenell se upisao u povijest kao prva otvoreno gej osoba na tako visokoj dužnosti u obavještajnoj zajednici – ali sve ostalo u vezi njega je na granici između lakrdije i namjernog potkopavanja institucija. Mjesto ravnatelja obavještajne zajednice osnovano je nakon 11. rujna 2001. godine kao posebno odgovorna i utjecajna pozicija koja treba nadgledati i koordinirati rad američkih obavještajnih službi. Na tom se mjestu izmnijenilo nekoliko vrlo uglednih i iskusnih pojedinica – dvojica su bili umirovljeni admirali – sve redom ljudi bez stranačkih nagnuća i s ogromnim iskustvom u sigurnosnim pitanjima.
Trumpov izbor Rick Grenell sve je suprotno toj tradiciji – ekstremno desni republikanac bio je pro-trumpovski komentator na Fox Newsu dok ga Trump nije poslao za ambasadora u Njemačku. Dosad je ideja bila da šef svih tajnih službi ne smije biti stranačka osoba koja bi mogla zloupotrebiti poziciju u političke svrhe; te da mora biti osoba sa širokim iskustvom u sigurnosnim pitanjima. Grenell je superstranački izbor, trumpovski republikanac, bez ijednog dana iskustva u obavještajnim ili sigurnosnim pitanjima. Nula, niti jedan dan, niti jedna pozicija ili zadatak koji je on obavljao u karijeri nije imala veze s obavjaštajnom zajednicom, kojoj se sad našao na čelu.
Cilj je jasan – olakšati novu rusku intervenciju u izbore
Danas je taj čovjek šef direktorici CIA-e, direktoru NSA-a i direktoru FBI-a. Namjera je jasna: Trump ga je tamo postavio da Rusiji olakša intervenciju u američke izbore 2020. i spriječi obavještajnu zajednicu da se suprotstavi uplitanju Kremlja. Grenell je “politički komesar” u najgoroj tradiciji komunističkih diktatura gdje je partijski interes važniji od nacionalnog interesa, ocijenio je bivši direktor CIA-e John Brennan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da potkopavanje institucija i zloupotreba obavještajne zajednice poprimi razmjere lakrdije, Trump je postigao nevjerojatnom odlukom da će Grenell biti ravnatelj obavještajne zajednice i U ISTO VRIJEME ambasador u Njemačkoj! Ne treba spominjati da se takvo što nikad nije dogodilo i da šalje nedvosmislenu poruku – svrha tajnih službi u doba Trumpa nije u tome da štite američke nacionalne interese, nego Trumpove osobne i političke interese. Obavještajni sustav – s kojim je Trump na ratnoj nozi još od dolaska na vlast – dodatno je ponižen porukom da se njima može upravljati na najvišoj razini iz ambasade u Berlinu, na pola radnog vremena.
Putina ovaj put nitko ne može ometati
Grenellov zadatak očito nije zaštita interesa američke obavještajne zajednice, niti Amerike, nego zaštita interesa predsjednika – u ovom konkretnom slučaju, to će značiti susprezanje bilo kakve istrage ili akcije protiv ruskog upitanja u izbore. Za razliku od prve ruske intervencije u američke izbore, Trump se potrudio da se Putinu ovog puta nitko ne nađe na putu – Washington neće ometati Ruse u njihovu pokušaju da osiguraju Trumpovu novu pobjedu.
Bilo bi naivno reći da ovakvo što nismo trebali očekivati – iako je i dalje nevjerojatno da se doista događa. Još od uključenja u politiku, Trump je jasno davao do znanja da je svaka vanjska intervencija u američke izbore dobrodošla – ako ide u njegovu korist. Počelo je još u ljeto 2016. godine, kad je Trump stao pred kamere i rekao: “Rusijo, ako slušaš, nadam se da ćeš uspjeti pronaći mejlove Hillary Clinton”. Kasnija istraga dokazala je da su ruski napadi na server Demokratske stranke počeli nekoliko sati nakon tog Trumpova istupa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Trump je uklonio profesionalce i instalirao političke komesare
Trumpa nije omela ni trogodišnja istraga ruske intervencije u izbore, koju je provodio Mueller, kao ni činjenica da je on dokazao kako je aktualni predsjednik imao izravne koristi od Putinovih akcija. Trump je prošlog ljeta bez pardona izjavio da bi prihvatio upitanje strane sile u izbore ako bi od toga imao političke koristi.
To je uostalom pokušao i napraviti – svrha njegova poziva predsjedniku Volodimiru Zelenskom bila je iznuda Ukrajine: ili isporučite prljavštinu o demokratskom izazivaču Joeu Bidenu, ili ću vam ukinuti vojnu i financijsku pomoć. Trump je zbog tog pokušaja manipulacije izbora na kraju impeachan u Kongresu – ali to nije promijenilo njegov pristup. On se u suštini svodi na sljedeću logiku: sve što je dobro za mene je ujedno i prihvatljivo; sve što je loše po mene je neprihvatljivo.
Unatoč šefu izvršne vlasti koji se vodi tom logikom, Amerika je nekako gurala dalje jer ima snažne institucije u koje Trump nije uspio potpuno prodrijeti. No, početak Putinove nove ofenzive doveo je do rušenja i zadnjih barijera – Trump je uklonio profesionalce i instalirao političke komesare, koji glavni interes vide u osiguranju Trumpova, a ne nacionalnog interesa. Svrha njihova djelovanje nije zaštita demokracije, nego očuvanje vlasti aktualnog predsjednika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Amerika je danas sličnija Uzbekistanu
Politizacija obavještajnog sustava – problem autokratskih i nekonsolidiranih demokratskih režima – postala je obilježje američkog sistema pod Trumpom; s tajnim službama koje rade u interesu očuvanja vlasti aktualnog predsjednika, Amerika je danas sličnija Uzbekistanu ili nekoj od država Srednje Azije, nego zapadnom svijetu koji je vodila proteklo stoljeće.
Profesionalci koji su upozorili Kongres da Putinova Rusija pokušava namjestiti iduće izbore u Trumpovu korist – hitro su smijenjeni i zamijenjeni poslušnicima. Trump je cijeli slučaj u svom stilu nazvao “fake news”, proglasivši nalaze vlastite obavještajne zajednice lažnima, jer mu ne odgovara da javnost čuje za njih. Može se očekivati da će sva buduća saznanja o ruskim aktivnostima, pod Grenellom biti u najmanju ruku zataškana, ako ne i olakšana – jer Putin i Trump se nalaze na istoj strani. “Zabrinjavajuće je, gospodine predsjedniče, kako kod vas svi putevi vode do Vladimira Putina”, rekla je Trumpu prošle godine u velikoj svađi u Bijeloj kući Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma Kongresa.
U Bijeloj kući sjedi narciosoidni diletant
Kad je 2016. intervenirao protiv Hillary Clinton, Putin se ni u najluđem snu nije mogao nadati ovako dobrom ishodu – u Bijeloj kući sjedi narciosoidni diletant spreman slijediti sve interese Kremlja, olakšati njihovu intervenciju u svoju koristi i na kraju ispuniti interese ruske agresivne politike u Europi, Bliskom istoku i diljem svijeta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Moji ljudi iz obavještajne zajednice kažu mi da je 2016. intervenirala Rusija. Razgovarao sam s predsjednikom Putinom i on vrlo snažno kaže da nije. Iskreno, ne znam zašto bi bila Rusija”, rekao je Trump u ljeto 2018. u Helsinkiju na press-konferenciji s ruskim predsjednikom.
Bio je to jedan od najgorih trenutaka, gdje je Trump simbolički kleknuo pred Putinom – nalaze američke obavještajne zajednice i istrage Boba Muellera bacio je u smeće i pristao na uvjeravanja vještog autokrata koji je stajao metar dalje. Iako su se na njega sasule brojne kritike zbog kukavičluka pred Putinom, Trump tad nije poduzeo ništa da ruskom diktatoru olakša posao; sad se dogodilo i to: Rusija ima odriješene ruke da petlja po američkoj politici ako je to u interesu ponovne pobjede Donalda Trumpa.
Dva razloga zašto Rusija gura Bernieja Sandersa
Znakovita je u tom smislu razlika u reakcijama između dvojice političara kojima pogoduje nova ruska intervencija – aktualnog predsjednika i demokratskog kandidata Bernieja Sandersa. Putin pomaže Sandersovoj kampanji iz dva jasna razloga: prvo, Bernie je kandidat radikalne ljevice koji među demokratima izaziva najviše razdora – to unosi kaos u stranačke redove i jamči “građanski rat” među demokratima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Drugo, Bernie je Trumpov priželjkivani protukandidat – predsjednik opravdano vjeruje da će do nove pobjede najlakše doći ako se bude natjecao protiv deklariranog “socijalista” i njegova programa radikalne, skupe i u brojkama neutemelje “revolucije”. Ako je Trump od Bidena strepio, Bernieja priželjkuje – i to su prepoznali u Kremlju, pa guraju Berniejevu kampanju računajući da je protukandidat Sanders najsigurniji put do nove pobjede Trumpa.
Sanders, za razliku od Trumpa, Putina ne smatra prijateljem
No, za razliku od Trumpa – koji je na vijest o ruskom uplitanju smijenio šefa tajnih službi i zaključio da je intervencija u njegovu korist “fake news” – Bernie je reagirao potpuno suprotno. Trenutačni lider u utrci za demokratsku nominaciju prihvaća nalaze tajnih službi o ruskoj intervenciji u svoju i Trumpovu korist te nema nimalo simpatija za mutne poslove Kremlja.
“Da ne bude zabune, Rusi pokušavaju potkopati američku demokraciju”, poručio je Bernie Sanders. “Vladimir Putin je autokratski siledžija koji uništava demokraciju i guši opoziciju u Rusiji. Za razliku od aktualnog predsjednika, čvrsto se protivim ruskim naporima, kao i svakom pokušaju stranih sila da se upletu u naše izbore”, rekao je Bernie. “Za razliku od Donalda Trumpa, ja ne smatram Putina dobrim prijateljem. Iskreno, ne zanima me koga on želi za predsjednika Amerike. Moja poruka Putinu je: Kloni se američkih izbora!”, rekao je Sanders.
Iduća dva tjedna bit će presudna za demokrate
Eventualna Sandersova pobjeda među demokratima – a trenutačno izgleda da ide u tom smjeru – bila bi najjednostavniji put da Trump osigura drugi mandat. No, proces je tek počeo, pa nisu isključeni preokreti i novi front-runneri, od Bidena do sve pristunijeg bivšeg gradonačelnika New Yorka Mikea Bloomberga; iduća dva tjedna bit će presudni u utrci za demokratsku nominaciju.
Sanders je rezolutno otklonio bilo kakvu pomoć Putina u utrci za nominaciju – to ne znači da će Kremlj odustati, ali će sve biti pod puno većom lupom. Demokratska strana izbora 2020. tako je postala barem malo transparentnija od ruskog utjecaja.
Što će sve Putin napraviti da pomogne Trumpu bit će teško razaznati jer je aktualni predsjednik čuvarima stavio brnjicu i na čelo im postavio poslušnika, političkog komesara. Ako Trump pobijedi na izborima u studenom, nećemo znati je li to zato što su ga htjeli Amerikanci ili Rusi.
Đivo Đurović analizira novi Putinov udar na američke izbore; dva su razloga zašto Rusija gura Sandersa
Kako je Trump nevjerojatnim nizom ludih poteza omogućio Putinu novo uplitanje u američke izbore
Početak Putinove nove ofenzive doveo je do rušenja i zadnjih barijera – Trump je uklonio profesionalce i instalirao političke komesare, koji glavni interes vide u osiguranju Trumpova, a ne nacionalnog interesa. Svrha njihova djelovanje nije zaštita demokracije, nego očuvanje vlasti aktualnog predsjednika. Politizacija obavještajnog sustava – problem autokratskih i nekonsolidiranih demokratskih režima – postala je obilježje američkog sistema pod Trumpom
Američki politički sustav na udaru je specijalne operacije Kremlja: tajne službe režima Vladimira Putina nastoje osigurati reizbor Donalda Trumpa te pomoći izbor Bernieja Sandersa za demokratskog kandidata. Saznalo se to iz povjerljivog brifinga koji su Kongresu podnijeli šefovi američkih tajnih službi. Da bi Putin mogao utjecati na izbore 2020. pretpostavlja se već dugo; sad to više nije pretpostavka, nego dokazima potkrepljena činjenica: obavještajna zajednica Kongresu je navodno podastrla konkretne materijalne dokaze o novom ruskom uplitanju.
Ponavlja se dakle intervencija nalik onoj iz 2016. godine – upad Rusije u američke izbore koji je pomogao pobjedi Trumpa nad Hillary Clinton. Tri godine Amerika je istraživala što se dogodilo na prošlim izborima, koliko je intervencija nagnula izbore na Trumpovu stranu i u kojoj je mjeri njegova kampanja surađivala s Rusima. Cijeli prvi svezak izvještaja posebnog istražitelja Boba Muellera govori upravo o tome; Mueller je ustanovio da je kooridinacija između Trumpa i Kremlja postojala, ali nije našao dovoljno dokaza da podigne optužnicu za kriminalnu urotu.
Najnepopularniji predsjednik u povijesti
Četiri godine kasnije, Putin ponovno intervenira u američke izbore, ali ovog puta u znatno povoljnijim okolnostima – njegov preferirani kandidat Donald Trump imao je u ljeto i jesen 2016. astronomski male šanse za pobjedu; Putin mu je pomogao da ih pobolda i kroz ušicu igle se provuče do Bijele kuće. Ove su godine Trumpove šanse za pobjedu znatno veće – predsjednicima je lakše osvojiti drugi, nego prvi mandat.
Da četiri godine ne tavori na najnižim granama nepopularnosti, Trump bi imao gotovo neometanu putanju do drugog mandata: ekonomija – jedan od najvažnijih indikatora – u povijesnoj je ekspanziji i ruši rekorde, BDP neprestano raste već deset i pol godina bez znakova opasnosti od recesije, a nezaposlenost je tako niska da se govori o “punoj zaposlenosti” i manjku radne snage. U takvim okolnostima, samo izrazito nepopularan predsjednik trebao bi brinuti hoće li pobijediti u studenom; no, Trump je upravo to – najnepopularniji predsjednik u povijesti, pa mu je rusko uplitanje u izbore ne samo dobrodošlo, nego vjerojatno nužno za drugi mandat.
Smjena šefa cijelog obavještajnog sustava
Druga velika razlika između prošle i ove nove ruske intervencije leži u očitoj činjenici: Trump više nije kandidat nego predsjednik, osoba na vrhu piramide koja upravlja državnim aparatom i bez problema može Rusima olakšati posao. Upravo to dogodilo se ovih dana, otkad se saznalo da je Putin ponovno nasrnuo na američku demokraciju.
Trump je, kažu, bio bijesan – ne na Putina, nego na šefove tajnih službi koji su o ruskoj intervenciji obavijestili nadležna tijela Kongresa. Predsjednik je istog časa smijenio Josepha Maguirea, ravnatelja obavještajne zajednice. Taj prekaljeni profesionalac, kojeg je svojedobno postavio sam Trump, bio je najviši dužnosnik zadužen za cijeli obavještajni sustav: ravnatelj obavještajne zajednice je šef direktoru moćnih obavještajnih i protuobavještajnih službi CIA-e, NSA-a i FBI-a. Iako je riječ o nestranačkom profesionalcu koji je slijedio zakon i štitio nacionalne interese, Trump ga je smijenio jer je Maguire obavijestio Kongres o ruskoj intervenciji za Trumpa.
Imenovanje bivšeg komentatora na Fox Newsu
Još gore, predsjednik je cijeli sistem izvrgnuo ruglu odlukom da na Maguireovo mjesto imenuje Richarda Grenella, aktualnog američkog ambasadora u Njemačkoj. Grenell se upisao u povijest kao prva otvoreno gej osoba na tako visokoj dužnosti u obavještajnoj zajednici – ali sve ostalo u vezi njega je na granici između lakrdije i namjernog potkopavanja institucija. Mjesto ravnatelja obavještajne zajednice osnovano je nakon 11. rujna 2001. godine kao posebno odgovorna i utjecajna pozicija koja treba nadgledati i koordinirati rad američkih obavještajnih službi. Na tom se mjestu izmnijenilo nekoliko vrlo uglednih i iskusnih pojedinica – dvojica su bili umirovljeni admirali – sve redom ljudi bez stranačkih nagnuća i s ogromnim iskustvom u sigurnosnim pitanjima.
Trumpov izbor Rick Grenell sve je suprotno toj tradiciji – ekstremno desni republikanac bio je pro-trumpovski komentator na Fox Newsu dok ga Trump nije poslao za ambasadora u Njemačku. Dosad je ideja bila da šef svih tajnih službi ne smije biti stranačka osoba koja bi mogla zloupotrebiti poziciju u političke svrhe; te da mora biti osoba sa širokim iskustvom u sigurnosnim pitanjima. Grenell je superstranački izbor, trumpovski republikanac, bez ijednog dana iskustva u obavještajnim ili sigurnosnim pitanjima. Nula, niti jedan dan, niti jedna pozicija ili zadatak koji je on obavljao u karijeri nije imala veze s obavjaštajnom zajednicom, kojoj se sad našao na čelu.
Cilj je jasan – olakšati novu rusku intervenciju u izbore
Danas je taj čovjek šef direktorici CIA-e, direktoru NSA-a i direktoru FBI-a. Namjera je jasna: Trump ga je tamo postavio da Rusiji olakša intervenciju u američke izbore 2020. i spriječi obavještajnu zajednicu da se suprotstavi uplitanju Kremlja. Grenell je “politički komesar” u najgoroj tradiciji komunističkih diktatura gdje je partijski interes važniji od nacionalnog interesa, ocijenio je bivši direktor CIA-e John Brennan.
Da potkopavanje institucija i zloupotreba obavještajne zajednice poprimi razmjere lakrdije, Trump je postigao nevjerojatnom odlukom da će Grenell biti ravnatelj obavještajne zajednice i U ISTO VRIJEME ambasador u Njemačkoj! Ne treba spominjati da se takvo što nikad nije dogodilo i da šalje nedvosmislenu poruku – svrha tajnih službi u doba Trumpa nije u tome da štite američke nacionalne interese, nego Trumpove osobne i političke interese. Obavještajni sustav – s kojim je Trump na ratnoj nozi još od dolaska na vlast – dodatno je ponižen porukom da se njima može upravljati na najvišoj razini iz ambasade u Berlinu, na pola radnog vremena.
Putina ovaj put nitko ne može ometati
Grenellov zadatak očito nije zaštita interesa američke obavještajne zajednice, niti Amerike, nego zaštita interesa predsjednika – u ovom konkretnom slučaju, to će značiti susprezanje bilo kakve istrage ili akcije protiv ruskog upitanja u izbore. Za razliku od prve ruske intervencije u američke izbore, Trump se potrudio da se Putinu ovog puta nitko ne nađe na putu – Washington neće ometati Ruse u njihovu pokušaju da osiguraju Trumpovu novu pobjedu.
Bilo bi naivno reći da ovakvo što nismo trebali očekivati – iako je i dalje nevjerojatno da se doista događa. Još od uključenja u politiku, Trump je jasno davao do znanja da je svaka vanjska intervencija u američke izbore dobrodošla – ako ide u njegovu korist. Počelo je još u ljeto 2016. godine, kad je Trump stao pred kamere i rekao: “Rusijo, ako slušaš, nadam se da ćeš uspjeti pronaći mejlove Hillary Clinton”. Kasnija istraga dokazala je da su ruski napadi na server Demokratske stranke počeli nekoliko sati nakon tog Trumpova istupa.
Trump je uklonio profesionalce i instalirao političke komesare
Trumpa nije omela ni trogodišnja istraga ruske intervencije u izbore, koju je provodio Mueller, kao ni činjenica da je on dokazao kako je aktualni predsjednik imao izravne koristi od Putinovih akcija. Trump je prošlog ljeta bez pardona izjavio da bi prihvatio upitanje strane sile u izbore ako bi od toga imao političke koristi.
To je uostalom pokušao i napraviti – svrha njegova poziva predsjedniku Volodimiru Zelenskom bila je iznuda Ukrajine: ili isporučite prljavštinu o demokratskom izazivaču Joeu Bidenu, ili ću vam ukinuti vojnu i financijsku pomoć. Trump je zbog tog pokušaja manipulacije izbora na kraju impeachan u Kongresu – ali to nije promijenilo njegov pristup. On se u suštini svodi na sljedeću logiku: sve što je dobro za mene je ujedno i prihvatljivo; sve što je loše po mene je neprihvatljivo.
Unatoč šefu izvršne vlasti koji se vodi tom logikom, Amerika je nekako gurala dalje jer ima snažne institucije u koje Trump nije uspio potpuno prodrijeti. No, početak Putinove nove ofenzive doveo je do rušenja i zadnjih barijera – Trump je uklonio profesionalce i instalirao političke komesare, koji glavni interes vide u osiguranju Trumpova, a ne nacionalnog interesa. Svrha njihova djelovanje nije zaštita demokracije, nego očuvanje vlasti aktualnog predsjednika.
Amerika je danas sličnija Uzbekistanu
Politizacija obavještajnog sustava – problem autokratskih i nekonsolidiranih demokratskih režima – postala je obilježje američkog sistema pod Trumpom; s tajnim službama koje rade u interesu očuvanja vlasti aktualnog predsjednika, Amerika je danas sličnija Uzbekistanu ili nekoj od država Srednje Azije, nego zapadnom svijetu koji je vodila proteklo stoljeće.
Profesionalci koji su upozorili Kongres da Putinova Rusija pokušava namjestiti iduće izbore u Trumpovu korist – hitro su smijenjeni i zamijenjeni poslušnicima. Trump je cijeli slučaj u svom stilu nazvao “fake news”, proglasivši nalaze vlastite obavještajne zajednice lažnima, jer mu ne odgovara da javnost čuje za njih. Može se očekivati da će sva buduća saznanja o ruskim aktivnostima, pod Grenellom biti u najmanju ruku zataškana, ako ne i olakšana – jer Putin i Trump se nalaze na istoj strani. “Zabrinjavajuće je, gospodine predsjedniče, kako kod vas svi putevi vode do Vladimira Putina”, rekla je Trumpu prošle godine u velikoj svađi u Bijeloj kući Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma Kongresa.
U Bijeloj kući sjedi narciosoidni diletant
Kad je 2016. intervenirao protiv Hillary Clinton, Putin se ni u najluđem snu nije mogao nadati ovako dobrom ishodu – u Bijeloj kući sjedi narciosoidni diletant spreman slijediti sve interese Kremlja, olakšati njihovu intervenciju u svoju koristi i na kraju ispuniti interese ruske agresivne politike u Europi, Bliskom istoku i diljem svijeta.
“Moji ljudi iz obavještajne zajednice kažu mi da je 2016. intervenirala Rusija. Razgovarao sam s predsjednikom Putinom i on vrlo snažno kaže da nije. Iskreno, ne znam zašto bi bila Rusija”, rekao je Trump u ljeto 2018. u Helsinkiju na press-konferenciji s ruskim predsjednikom.
Bio je to jedan od najgorih trenutaka, gdje je Trump simbolički kleknuo pred Putinom – nalaze američke obavještajne zajednice i istrage Boba Muellera bacio je u smeće i pristao na uvjeravanja vještog autokrata koji je stajao metar dalje. Iako su se na njega sasule brojne kritike zbog kukavičluka pred Putinom, Trump tad nije poduzeo ništa da ruskom diktatoru olakša posao; sad se dogodilo i to: Rusija ima odriješene ruke da petlja po američkoj politici ako je to u interesu ponovne pobjede Donalda Trumpa.
Dva razloga zašto Rusija gura Bernieja Sandersa
Znakovita je u tom smislu razlika u reakcijama između dvojice političara kojima pogoduje nova ruska intervencija – aktualnog predsjednika i demokratskog kandidata Bernieja Sandersa. Putin pomaže Sandersovoj kampanji iz dva jasna razloga: prvo, Bernie je kandidat radikalne ljevice koji među demokratima izaziva najviše razdora – to unosi kaos u stranačke redove i jamči “građanski rat” među demokratima.
Drugo, Bernie je Trumpov priželjkivani protukandidat – predsjednik opravdano vjeruje da će do nove pobjede najlakše doći ako se bude natjecao protiv deklariranog “socijalista” i njegova programa radikalne, skupe i u brojkama neutemelje “revolucije”. Ako je Trump od Bidena strepio, Bernieja priželjkuje – i to su prepoznali u Kremlju, pa guraju Berniejevu kampanju računajući da je protukandidat Sanders najsigurniji put do nove pobjede Trumpa.
Sanders, za razliku od Trumpa, Putina ne smatra prijateljem
No, za razliku od Trumpa – koji je na vijest o ruskom uplitanju smijenio šefa tajnih službi i zaključio da je intervencija u njegovu korist “fake news” – Bernie je reagirao potpuno suprotno. Trenutačni lider u utrci za demokratsku nominaciju prihvaća nalaze tajnih službi o ruskoj intervenciji u svoju i Trumpovu korist te nema nimalo simpatija za mutne poslove Kremlja.
“Da ne bude zabune, Rusi pokušavaju potkopati američku demokraciju”, poručio je Bernie Sanders. “Vladimir Putin je autokratski siledžija koji uništava demokraciju i guši opoziciju u Rusiji. Za razliku od aktualnog predsjednika, čvrsto se protivim ruskim naporima, kao i svakom pokušaju stranih sila da se upletu u naše izbore”, rekao je Bernie. “Za razliku od Donalda Trumpa, ja ne smatram Putina dobrim prijateljem. Iskreno, ne zanima me koga on želi za predsjednika Amerike. Moja poruka Putinu je: Kloni se američkih izbora!”, rekao je Sanders.
Iduća dva tjedna bit će presudna za demokrate
Eventualna Sandersova pobjeda među demokratima – a trenutačno izgleda da ide u tom smjeru – bila bi najjednostavniji put da Trump osigura drugi mandat. No, proces je tek počeo, pa nisu isključeni preokreti i novi front-runneri, od Bidena do sve pristunijeg bivšeg gradonačelnika New Yorka Mikea Bloomberga; iduća dva tjedna bit će presudni u utrci za demokratsku nominaciju.
Sanders je rezolutno otklonio bilo kakvu pomoć Putina u utrci za nominaciju – to ne znači da će Kremlj odustati, ali će sve biti pod puno većom lupom. Demokratska strana izbora 2020. tako je postala barem malo transparentnija od ruskog utjecaja.
Što će sve Putin napraviti da pomogne Trumpu bit će teško razaznati jer je aktualni predsjednik čuvarima stavio brnjicu i na čelo im postavio poslušnika, političkog komesara. Ako Trump pobijedi na izborima u studenom, nećemo znati je li to zato što su ga htjeli Amerikanci ili Rusi.