Dok se svi zabavljaju medijskim ratom Todorića i Vlade, uprava Agrokora vrlo uspješno manipulira

U tišini je, recimo, održana sjednica Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora na kojoj su opet odobravane isplate 'starih' tražbina

Respektabilna revizijska kuća PricewatersCoopers sigurno ne bi pristala da njihov klijent tjednima unaprijed najavljuje objavu izvješća za petak 29. rujna, a da njen posao odavno nije završen. Revizori prvenstveno paze na svoj reputacijski rizik pa odgode objava u posljednjim minutama medijski rastrubljenog roka nisu previše poželjne. Izvanredna uprava Agrokora od prvog dana iznimno uspješno manipulira javnošću, između ostalog zahvaljujući kompleksnoj ulozi koja se za potrebe medijske slike svodi na cijeli niz banalnosti.

Nenadana i neočekivana odgoda objave revidiranog konsolidiranog financijskog izvješća za Agrokor Grupu i eventualni dogovor o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva najvidljivije su posljedice medijskog rata između Ivice Todorića i Vlade. Respektabilna revizijska kuća PricewatersCoopers (PwC) sigurno ne bi pristala da njihov klijent tjednima unaprijed najavljuje objavu izvješća za petak 29. rujna, a da njen posao odavno nije završen.

Revizori prvenstveno paze na svoj reputacijski rizik pa ovakve odgode objava u posljednjim minutama medijski rastrubljenog roka nisu previše poželjne. Izvanredna uprava Agrokora od prvog dana iznimno uspješno manipulira javnošću, između ostalog zahvaljujući i svojoj kompleksnoj ulozi koja se za potrebe medijske slike svodi na cijeli niz banalnosti. Tako je u sjeni odgode objave revizijskog izvješća prošla nezapaženo sedma sjednica Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora na kojoj su opet odobravane isplate „starih“ tražbina.

Izvanredna uprava šest mjeseci taji podatke

Prema priopćenju dostupnom na službenim stranicama koncerna dana je suglasnost za dodatno plaćanje u iznosu od 1 084 796,22 kune zbog prethodno „neispravno navedene klasifikacije veličine poduzeća ili kasnije utvrđene ispravnosti prijavljene tražbine.“ Četiri petine priopćenja posvećeno je plaćanju potraživanja dobavljača iz vremena prije uvođenja izvanredne uprave, a samo se u jednoj rečenici spominje da su „Agrokor i PwC pri kraju složenog zadatka pripreme i revizije konsolidiranih financijskih izvještaja, a čija se objava očekuje do petka“.

Nakon šest mjeseci rada izvanredne uprave koncerna još uvijek nemamo objavljene tablice prijavljenih tražbina vjerovnika pojedinih kompanija u sastavu koncerna. Ali znamo da su neka potraživanja dobavljača u cijelosti ili djelomično isplaćena. Naravno, ne znamo kome, koliko i zašto te kako će ta potraživanja biti prikazana u tablicama. Isto tako možemo samo pretpostaviti zašto nisu objavljena revizijska izvješća za pojedina trgovačka društva koja se po logici stvari i zakonskim odredbama uvijek objavljuju prije izrade same konsolidacije i njene revizije.

Agrokor d.d. neće opstati, plaćat će najjače kompanije

Jamnica ili Ledo odavno su mogli objaviti svoje revidirano financijsko izvješće za 2016. i tablice svojih vjerovnika i dužnika. Izvanredna uprava Agrokora jednostavno nije dozvolila upravama pojedinih trgovačkih društava da obavijeste javnost o svojem financijskom stanju. Ključne kompanije u sastavu koncerna izdale su jamstva i garancije za kreditne obaveze i izdanja obveznica svog većinskog vlasnika, a nedavno su za novo roll-up zaduženje založene i sve nekretnine te robni žigovi.

Budući da Agrokor d.d. na kraju neće opstati, sva izdana jamstva bit će naplaćena od ključnih kompanija koncerna, odnosno iz prodaje njihove cjelokupne imovine. Istovremeno Konzum kao najveći pojedinačni dužnik, sigurno ni u jednom scenariju neće biti u stanju podmiriti dobar dio svojih obaveza prema kompanijama s kojima je vlasnički povezan kao što su Ledo, Jamnica, Zvijezda i PIK Vrbovec.

Djelomične rezervacije na potraživanja od Konzuma, ili još gore, otpisi istih, te odgovarajući tretman zaloga i jamstava u korist svog većinskog vlasnika imat će neposredne posljedice po različite grupe vjerovnika i manjinske dioničare pojedinih ključnih kompanija. PwC je itekako svjestan da njegovo toliko iščekivano mišljenje prelazi okvire obične revizije te da će ono imati ozbiljne reperkusije i na cijeli niz nepovezanih trgovačkih društava i njihove bilance.

U Vladi nema nikoga tko bi rekao: ‘svi su sve znali’

Revizorsko mišljenje postat će i municija za nastavak prekomjernog granatiranja između Ivice Todorića i hrvatske Vlade. Vjerojatno i u tome leže razlozi zašto PwC dodatno preispituje iznose rezervacija i otpisa imovine. Obje strane su u proteklom tjednu vodile rat za svoju bolju prošlost. Ivica Todorić i dalje je ustrajno optuživao Vladu odnosno potpredsjednicu Martinu Dalić zbog opasnih namjera umotanih u pregršt do sada nedokazanih prijetnji i ucjena, a Vlada vlasnika koncerna za klevete i laži.

Todorić nije priznao da je želio pomoć države, a Vlada da je još u studenom 2016. znala koliko je loše ili dobro stanje u koncernu. U Vladi još uvijek nema nikoga da poput guvernera HNB-a Borisa Vujčića iskreno kaže „da su svi sve znali.“ Ivica Todorić tvrdi da je početkom godine bilo više susreta s raznim članovima Vlade. Vjerojatno o tome postoje službene bilješke, jer je u protivnom riječ o privatizaciji javnih funkcija.

Bilo bi zanimljivo saznati je li netko još u siječnju ili veljači predložio otvaranje predstečajnog postupka po članku 4. točki 1. Stečajnog zakona za koncern i bitne kompanije u njegovom sastavu. Ili je i tada u HDZ-u prevladavalo mišljenje koje je krajem ožujka javno izrekao ministar Goran Marić kako „Stečajni zakon i predstečajne nagodbe nisu životne“ te se Todorić nije mogao ili mu nije bilo dozvoljeno pozvati na navedenu zakonsku odredbu.

Kako bi Sberbank mogao postati ključni svjedok

Ako je to razlog onda je Vlada gadno zabrljala. Ili je Agrokor zajedno s desetak društava u svom sastavu trebao otići u predstečajnu nagodbu, kao što su u međuvremenu učinili neki od njegovih vjerovnika, ili je Vlada još u siječnju trebala poslati u hitnu saborsku proceduru izmjene Stečajnog zakona koje bi ga učinile „životnim“ i na Agrokor primjenjivim. Inače to nije učinjeno do danas pa se i sve žrtve kolapsa koncerna moraju nositi s još uvijek važećim postojećim „neživotnim rješenjem.“

Tako su izgubljena dva dodatna mjeseca, veljača i ožujak, na tajne pregovore i stvaranje izlaza za nuždu pod nazivom lex Agrokor koji je neumjereno povećao rizike za Republiku Hrvatsku te je učinio suodgovornom za štete nastale kolapsom koncerna. Ivica Todorić učinit će sve da dokaže kako je njegova uprava mogla učiniti bolje i više od onog što je učinio i još uvijek radi izvanredni povjerenik Ante Ramljak, ali joj „Vlada nije dala priliku.“

Ako je to bolje i više polazilo od zahtjeva za provedbu predstečajnih nagodbi koji je netko u Vladi spriječio onda je Hrvatska u iznimno velikoj gabuli. Sberbank i društvo nezadovoljnih vjerovnika neće propustiti ovu prigodu nastalu teško objašnjivim postupcima Vlade i namjerom Ivice Todorića da, bude li potrebno, postane krunski svjedok u sudskom procesu za naknadu štete. To je osnovni razlog ove teške makljaže u kojoj neće biti pobjednika i u kojoj i dalje nije na dnevnom redu ispravak pogrešnog društvenog modela, a jedino su gubitnici otpočetka uvijek isti.