Doista je frapantno, ali i beskrajno zabavno, kako se HDZ praktički u pravilnim razmacima u predizbornim kampanjama uspije nasukati na pitanjima tehnologije. Za konzervativnu, kako sebi vole tepati – stožernu stranku hrvatskog naroda, 21. stoljeće je puno vražjih, sofisticiranih zamki koje im se, unatoč najboljoj volji pojavljuju u kampanjama kao klipovi koje sami sebi bacaju pod noge.
Nema tu loše namjere, ljudi jednostavno ne razumiju o čemu se radi, odnosno, oni koji razumiju očito ne mogu doći do izražaja. Tako ni Andreju Plenkoviću danas nije ni izbliza bilo jasno zbog čega se svi, a posebno poduzetnici, ismijavaju sa stranačkim predizbornim planom za državnu turističku booking platformu.
“Iz onoga što naši ljudi koji se bave turizmom kažu dosta velik dio tih sredstava ostane toj platformi, ova ideja ide našem čovjeku poduzetniku u prilog. Cijela intencija je da poduzetnik više novaca dobije. A ne manje”, uzaludno se “vadio” premijer. Možda bi drugačije reagirao da mu netko ponudi da za Vladu, uz nebitnu naknadicu, napravi državnu internet-tražilicu, ili CRO društvenu mrežu? A možda i ne bi…
Karamarkova digitalizacija
Jer, problem s digitalizacijom je, čini se, stranački nasljedan. Domaću javnost tako je posebno zabavio bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kad je u svibnju 2014. godine, gostujući na HRT-u, pokušavao nabrojati pet ključnih sektora na koji se HDZ trebao usmjeriti ako pobijede na izborima. Cijelu minutu urednik emisije Javna stvar Goran Rotim nastojao je od Karamarka dobiti „popis“ svih pet sektora, ali tadašnji predsjednik HDZ-a je zapinjao zaboravljajući – digitalizaciju.
Siroti Karamarko je iz prve nabrojao poljoprivredu, energetiku, turizam, reindustrijalizaciju, obrazlažući svaki od njih, ali kada je Rotim zamolio da ponovi, vođa oporbe se zbunio, pa nakon što je spomenuo energetiku i reindustrijalizaciju pitao „što smo još rekli“. Pa se sjetio i digitalizacije.
Na opasku urednika emisije da je on sam spominjao pet, tadašnji predsjednik HDZ-a je uzvratio: „Sad smo spomenuli četiri plus digitalizacija. Možemo ponoviti. Poljoprivreda, energetika…”, kazao je, pa u stilu ne baš sigurnog učenika dodao “šta smo još imali, podsjetite sad vi… turizam, reindustrijalizacija i digitalizacija“.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kad ni Gmail više nije bio mlad
Ono što je, međutim, HDZ obećao pred izbore 2007. godine nadmašilo je po urnebesnosti i sve nevolje koje su kasnije imali s digitalizacijom, te danas s booking udarom na Airbnb i ostale amatere.
Dakle, kraj je listopada 2007. godine. Četiri mjeseca stari iPhone već osvaja svijet poput plimnog vala. Facebook juri prema prvoj stotini milijuna korisnika, a nova društvena mreža, stanoviti Twitter bilježi prvi masovni skok broja profila. Tri godine ranije predstavljen je i Gmail, napredni mail klijent, na kojeg se seli i veliki broj građana Hrvatske koji mailove od početka stoljeća rutinski koriste u svojoj privatnoj i poslovnoj komunikaciji.
Digitalni šampion
HDZ izdaje program pred parlamentarne izbore. Između čak 409 obećanja, jedno je posebno spektakularno. Stranka premijera Ive Sanadera, naime, želi radikalno informatizirati Hrvatsku. Stoga obećava uvođenje predmeta informatike od prvog razreda osnovne škole, ali i novu, odvažnu modernizacijsku mjeru – dodjelu e-mail adrese svim građanima Hrvatske.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nažalost, iako je HDZ tad pobijedio, zbog stanovitih problema je Ivo Sanader nakon nepune dvije godine mandata morao dati ostavku, pa nismo imali priliku svjedočiti koji će digitalni šampion, uz nebitnu naknadicu, svakom građaninu Hrvatske svečano dodijeliti državnu e-mail adresu i tako zemlju konačno uvesti u, što smo ono još rekli, digitalno blagostanje.
Državni booking nije najsumanutija HDZ-ova tehnološka ideja; sjećate li se kad su građanima obećavali - e-mail adresu?
To je već kontinuitet: Sanader je obećavao e-mail, Karamarko digitalizaciju, a Plenković državni booking
Za konzervativnu, kako sebi vole tepati - stožernu stranku hrvatskog naroda, 21. stoljeće je puno vražjih, sofisticiranih zamki koje im se, unatoč najboljoj volji pojavljuju u kampanjama kao klipovi koje sami sebi bacaju pod noge.
Doista je frapantno, ali i beskrajno zabavno, kako se HDZ praktički u pravilnim razmacima u predizbornim kampanjama uspije nasukati na pitanjima tehnologije. Za konzervativnu, kako sebi vole tepati – stožernu stranku hrvatskog naroda, 21. stoljeće je puno vražjih, sofisticiranih zamki koje im se, unatoč najboljoj volji pojavljuju u kampanjama kao klipovi koje sami sebi bacaju pod noge.
Nema tu loše namjere, ljudi jednostavno ne razumiju o čemu se radi, odnosno, oni koji razumiju očito ne mogu doći do izražaja. Tako ni Andreju Plenkoviću danas nije ni izbliza bilo jasno zbog čega se svi, a posebno poduzetnici, ismijavaju sa stranačkim predizbornim planom za državnu turističku booking platformu.
“Iz onoga što naši ljudi koji se bave turizmom kažu dosta velik dio tih sredstava ostane toj platformi, ova ideja ide našem čovjeku poduzetniku u prilog. Cijela intencija je da poduzetnik više novaca dobije. A ne manje”, uzaludno se “vadio” premijer. Možda bi drugačije reagirao da mu netko ponudi da za Vladu, uz nebitnu naknadicu, napravi državnu internet-tražilicu, ili CRO društvenu mrežu? A možda i ne bi…
Karamarkova digitalizacija
Jer, problem s digitalizacijom je, čini se, stranački nasljedan. Domaću javnost tako je posebno zabavio bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kad je u svibnju 2014. godine, gostujući na HRT-u, pokušavao nabrojati pet ključnih sektora na koji se HDZ trebao usmjeriti ako pobijede na izborima. Cijelu minutu urednik emisije Javna stvar Goran Rotim nastojao je od Karamarka dobiti „popis“ svih pet sektora, ali tadašnji predsjednik HDZ-a je zapinjao zaboravljajući – digitalizaciju.
Siroti Karamarko je iz prve nabrojao poljoprivredu, energetiku, turizam, reindustrijalizaciju, obrazlažući svaki od njih, ali kada je Rotim zamolio da ponovi, vođa oporbe se zbunio, pa nakon što je spomenuo energetiku i reindustrijalizaciju pitao „što smo još rekli“. Pa se sjetio i digitalizacije.
Na opasku urednika emisije da je on sam spominjao pet, tadašnji predsjednik HDZ-a je uzvratio: „Sad smo spomenuli četiri plus digitalizacija. Možemo ponoviti. Poljoprivreda, energetika…”, kazao je, pa u stilu ne baš sigurnog učenika dodao “šta smo još imali, podsjetite sad vi… turizam, reindustrijalizacija i digitalizacija“.
Kad ni Gmail više nije bio mlad
Ono što je, međutim, HDZ obećao pred izbore 2007. godine nadmašilo je po urnebesnosti i sve nevolje koje su kasnije imali s digitalizacijom, te danas s booking udarom na Airbnb i ostale amatere.
Dakle, kraj je listopada 2007. godine. Četiri mjeseca stari iPhone već osvaja svijet poput plimnog vala. Facebook juri prema prvoj stotini milijuna korisnika, a nova društvena mreža, stanoviti Twitter bilježi prvi masovni skok broja profila. Tri godine ranije predstavljen je i Gmail, napredni mail klijent, na kojeg se seli i veliki broj građana Hrvatske koji mailove od početka stoljeća rutinski koriste u svojoj privatnoj i poslovnoj komunikaciji.
Digitalni šampion
HDZ izdaje program pred parlamentarne izbore. Između čak 409 obećanja, jedno je posebno spektakularno. Stranka premijera Ive Sanadera, naime, želi radikalno informatizirati Hrvatsku. Stoga obećava uvođenje predmeta informatike od prvog razreda osnovne škole, ali i novu, odvažnu modernizacijsku mjeru – dodjelu e-mail adrese svim građanima Hrvatske.
Nažalost, iako je HDZ tad pobijedio, zbog stanovitih problema je Ivo Sanader nakon nepune dvije godine mandata morao dati ostavku, pa nismo imali priliku svjedočiti koji će digitalni šampion, uz nebitnu naknadicu, svakom građaninu Hrvatske svečano dodijeliti državnu e-mail adresu i tako zemlju konačno uvesti u, što smo ono još rekli, digitalno blagostanje.