Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: PIXSELL
14.10.2003 Zagreb - Hrvatski kipar, majstor monumentalnih skulptura i klasik moderne avangarde,akademik Dusan Dzamonja
Photo Boris Scitar/Vecernji list

Džamonjina djela predložena su za jednu od najvažnijih svjetskih izložbi; donosimo priču o životu toga genija

Mladen Pleše razgovarao je o Džamonji s poznatim hrvatskim i svjetskim stručnjacima

Džamonjina djela predložena su za jednu od najvažnijih svjetskih izložbi; donosimo priču o životu toga genija

Mladen Pleše razgovarao je o Džamonji s poznatim hrvatskim i svjetskim stručnjacima

14.10.2003 Zagreb - Hrvatski kipar, majstor monumentalnih skulptura i klasik moderne avangarde,akademik Dusan Dzamonja
Photo Boris Scitar/Vecernji list
FOTO: PIXSELL

Davide Rampello, jedan od najznačajnijih talijanskih intelektualaca, publicista, dugogodišnji šef Triennalea u Milanu te stručni konzultant najvećih svjetskih muzeja, predložio je da se dio Džamonjinog opusa izloži na 17. Međunarodnoj izložbi arhitekture 2020.

Stvaralaštvo Dušana Džamonje, jednog od najvećih hrvatskih i europskih kipara, arhitekta i slikara, 11 godina nakon njegove smrti, ponovno se našlo u središtu zanimanja europskih umjetničkih krugova.

Davide Rampello, jedan od najznačajnijih talijanskih intelektualaca, publicista, dugogodišnji šef Triennalea u Milanu te stručni konzultant najvećih svjetskih muzeja, predložio je da se dio Džamonjinog opusa izloži na 17. Međunarodnoj izložbi arhitekture 2020.

Biennale Architettura u organizaciji La Biennalea di Venezia grandiozna je smotra arhitekture, umjetnosti, dizajna i životnog stila, koja privlači brojne umjetnike, graditelje, investitore, novinare iz cijelog svijeta.

Arhitektonska ostvarenja i projekti

Ove je godine zbog pandemije taj festival odgođen za sljedeću godinu, pa su pregovori o izlaganju Džamonjinih djela u tijeku, no tijekom priprema brojni stručnjaci mogli su se podsjetiti na Džamonjina arhitektonska ostvarenja i projekte.

Inače, Davide Rampello istaknuo je kako je Džamonja jedan od najznačajnijih umjetnika europske moderne avangarde. Monumentalne apstraktne skulpture tog klasika svjetske avangarde, njih 28, bilo je izloženo na Place de Vendome u Parizu uoči Svjetskog prvenstva u nogometu 1998.

Djela su bila izložena 70 dana pa ih je vidjelo na milijune turista i stanovnika Pariza. Također grandiozni radovi Dušana Džamonje bili su postavljeni ispred Palače pravde u Bruxellesu te u Regent’s Parku u Londonu gdje su njegove skulpture stajale punih pet mjeseci. Jednaku pozornost izazvala je izložba njegovih radova u Praca de Commercio u Lisabonu.

Mađioničar 21. stoljeća

Ovih je dana Hani Rashid, arhitekt svjetskog glasa i gostujući profesor na više svjetskih sveučilišta, ekskluzivno za Telegram opisao kako doživljava stvaralaštvo Dušana Džamonje. “Kad sam 80-ih godina prvi put ušao u školu arhitekture, naišao sam na rijedak časopis o arhitekturi i umjetnosti pod nazivom DU. U njemu sam vidio neke snažne i zagonetne skulpture i crteže Dušana Džamonje.“

“Odmah sam se zarazio njegovim neobično narezanim kuglama, naizgled uhvaćenim u nekom čudnom trenutku leta i bijega. A onda su se odjednom pojavila masivna, metalna i tekuća, ali sve manja krila, koja su naizgled bila beskonačna. Fascinirali su me Džamonjini spomenici i arhitektonske pjesme koje nisu bile ni za koga i ni za koje mjesto.“

“Kao mladi student arhitekture počeo sam svoje putovanje koje se pretvorilo u čudesnu putanju želja i vizija, a Džamonja je nesumnjivo ostavio veliki trag na mene. Iako se Džamonja smatra ponajprije skulpturom 20. stoljeća, po meni on je mađioničar 21. stoljeća koji je dočarao arhitekturu čiste, neumoljive modernosti i od nje stvorio snažan bezvremenski oblik i značenje.”

Cartierov gost

Već te dvije ocjene stvaralaštva Dušana Džamonje pokazuju koliko je važno za hrvatsku i europsku kulturu podsjetiti na tog umjetnika svjetskih kvaliteta. Uostalom, djela Dušana Džamonje inspirirala su, među ostalim, i stvaralaštvo drugih umjetnika. Tako je krajem ljeta 2008. godine Džamonja bio gost čuvenog Premium Art Mastersa u St. Moritzu u Švicarskoj, velikoj smotri svjetske umjetnosti, slikarstva i kiparstva, arhitekture, dizajna, fotografije.

Džamonja je bio glavni gost na gala banketu koji je priredila kompanija Cartier koja je za tu priliku dala izraditi specijalni komplet posuđa, čaša i pribora za jelo sa svojim zaštitnim znakom i to za više od 400 počasnih uzvanika. Džamonja je došao na svečanu večeru odjeven u svoju karakterističnu odjeću, crno odijelo, crni šešir, oslanjajući se na elegantan štap. Svjetski luksuzni brand Cartier imao je razloga ukazati toliku čast Džamonji.

Naime, napuljski zlatar Aldo Cipullo izradio je 1972. za Cartier narukvicu inspiriranu stvaralaštvom Dušana Džamonje, odnosno njegovim skulpturama s čavlima. Ta je narukvica nazvana Clou ili na talijanskom Chiodo, čavao, upravo po materijalu koji je Džamonja koristio za izradu svojih skulptura.

Poklon za veliku Elizabeth Taylor

Prije toga, 1969. Aldo Cipullo izradio je za Cartier zlatnu narukvicu Love koju je poklonio velikoj američkoj filmskoj zvijezdi Elizabeth Taylor koja je sa suprugom Richardom Burtonom, također svjetskom glumačkom veličinom, posjetila otok Brijune gdje ih je ugostio tadašnji predsjednik Jugoslavije Tito.

Zahvaljujući upornosti Monty Shadowa ili Čede Komljenovića, koji je 2007. nagovorio bivšeg izvršnog direktora kompanije Richemont te CEO Cartiera Bernarda Fornasa, njegova je tvrtka ponovno napravila zlatnu narukvicu pod nazivom Chiodo. Monty Shadow je tada objašnjavao kako nove, mlade generacije početkom trećeg milenija žele više kreativnosti, vizije, inovacija, a upravo to nude Džamonjine skulpture i njegovi čavli.

Monty Shadow utemeljio je u St. Moritzu jedan od najznačajnijih svjetskih festivala umjetnosti koji se pročuo po pomicanju umjetničkih granica te po kreativnosti i kvaliteti. Pod pokroviteljstvom Cartiera svake godine u St. Moritzu dodjeljivana je nagrada za životno djelo. Do sada su ih dobili brojni umjetnici, među njima, Robert Indiana (SAD), Richard Long (Engleska), Ilya&Emilia Kabakov (Rusija), William Klein (SAD), Oscar Niemeyer (Brazil), Ai Wei Wei (Kina).

Džamonjin veliki štovatelj

Premium Art Master održava se u čuvenom elitnom zimovalištu St. Moritzu koje je srce švicarske regije Engadin, koju nazivaju rajem na zemlji. Regija koja je poznata po elitnom turizmu ima čak 32 muzeja i 45 galerija u kojima svjetski bogataši tijekom odmora mogu kupiti djela najvećih umjetnika. Tako su djela umjetnika koji su sudjelovali na Premium Art Master mogli vidjeti najbogatiji kupci i kolekcionari svijeta.

Bivši izvršni direktor kompanije Richemont, Bernard Fornas, jedan od najiskusnijih eksperata za svjetsko tržište satova i nakita, najzaslužniji za pozicioniranje Cartiera kao jedne od najuspješnijih tvrtki u svjetskoj industriji nakita. Fornas je kao veliki poštovatelj stvaralaštva Dušana Džamonje, za Telegram na sljedeći način ocijenio radove velikog umjetnika.

“Dušan Džamonja je nevjerojatan umjetnik koji je spojio fenomenalnu kreativnost, smjelost i suvremenu viziju. Koncept Clou bio je zapanjujući i potrošači su ga vrlo pozitivno prihvatili. Shvatili su ga kao uniseks simbol koji okuplja ekstremnu kreativnost, hrabrost i suvremenost.”

Odbio ponudu čuvene Fondacije

Alain Dominique Perrin, predsjednik Uprave Cartier International-a i Cartier SA-a od 1981. te izvršni direktor “Must de Cartier” osnovao je Cartier Foundation, jednu od najprestižnijih umjetničkih institucija na svijetu. Perrin je ponudio Džamonji da jedno njegovo djelo uđe u sastav čuvene Fondaciju Cartier, ali je veliki umjetnik odgovorio kako ga to ne zanima pa je ponudu glatko odbio.

I to nije bilo prvi puta da Džamonja nije pristajao prodavati ili poklanjati svoja djela pod uvjetima kojima su diktirali veliki galeristi, muzeji, kolekcionari, fondacije, pa je to jedan od razloga zašto za života nije stekao afirmaciju koju je zaslužio. Bez obzira što je dolazio iz male zemlje kao što je bila Jugoslavija, Džamonja je zaslužio tretman kakva imaju najveća djela svjetskih umjetnika.

Uz Fornasa i Perrina presudnu ulogu u razvoju Cartiera odigrao je Franco Cologni, koji je u kompaniji bio CEO. U njegovoj čuvenoj kolekciji nalazi se i jedna skulptura Dušana Džamonje što je najbolji dokaz koliko je cijenjen rad hrvatskog umjetnika.

‘Michelangelo modernog doba’

Obje zlatne narukvice, Love i Clou ili Chiodo, imale su nevjerojatan uspjeh na tržištu. Te dvije narukvice sublimirale su u sebi sve kvalitete Cartierove povijesti, nasljeđa, tradicije i umjetničkih vrijednosti. Clou ili Chiodo lansiran je na tržište 2011. Tu su narukvicu obožavali ženski i muški ljubitelji nakita, za razliku od Love koja je bila namijenjena isključivo ženama. Primjerice, Lewis Hamilton, višestruki svjetski šampion u Formuli 1, ne odvaja se od narukvice Clou ili Chiodo, koja je izrađena od zlata te posuta dijamantima, a njena vrijednost procjenjuje se na oko 500.000 eura.

Džamonjin čavao, koji je on toliko koristio u svojem umjetničkom izričaju, ponukao je Giulia Carla Argana, velikog talijanskog likovnog kritičara, predsjednika Međunarodnog udruženja likovnih kritičara, predsjednika Međunarodnog komiteta za povijest umjetnosti te profesora na brojnim univerzitetima, da napiše: “”Mister Clou” ili “Mister Chiodo” Michelangelo je modernog doba”.

To je jedna od najvećih pohvala koju je mogao dobiti jedan živi umjetnik. Te riječi nisu pretjerane jer se Džamonja izdvajao po inovativnosti, kreativnosti, viziji i originalnosti te hrabrosti i slobodarskom duhu.

Klasik moderne avangarde

Stoga čudo što se njegove skulpture nalaze danas u najeminentnijim svjetskim galerijama, muzejima i privatnim kolekcijama, a dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja i nagrada, primjerice, Rembrandtove nagrade. Dušan Džamonja u povijesti europskog kiparstva bit će zapamćen kao prvi skulptor koji je nov način počeo upotrebljavati tradicionalne materijale kao što su željezo, bronca i aluminij. Džamonja je kao klasik hrvatske i svjetske avangardne umjetnosti ostavio iza sebe veliko umjetničko djelo.

Njegova dojmljiva umjetnička vještina ostvarivanja sinteze skulpture, arhitekture, projekata, spomeničke ostavštine i umjetničke predanosti danas postaju nemjerljivim poetskim, umjetničkim mjestom i trajna memorija u suvremenoj umjetnosti.

Po riječima Miroslava Gašparovića, direktora Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, Dušan Džamonja “može se bez imalo dvojbe svrstati u klasike moderne avangarde. I to ne samo hrvatske, već i svjetske umjetnosti. Džamonjino stvaralaštvo je poput luka velikog mosta koji spaja vremena umjetničkih avangardi pedesetih godina 20. stoljeća s trećim milenijem.”

Najljepša džamija u Europi

Osim kao skulptor Džamonja ostaje zapamćen i kao umjetnik koji je dao pečat svjetskoj arhitekturi 20. stoljeća. Njegovi monumentalni spomenici tijekom vremena prerasli su u nevjerojatna originalna arhitektonska ostvarenja kao što je Islamski centar u Rijeci koji često nazivaju “najljepšom džamijom u Europi”, te Projekt Muzeja Džamonja, vrhunska su arhitektonska ostvarenja koja su utrla put modernoj arhitekturi 20. stoljeća.

U svojim radovima Džamonja eksperimentira koristeći tradicionalne materijale na nov način. Kombinira staklo, željezo i drvo, žičane mreže koje ispunjava crnim tiskanim betonom, eksperimentira s broncom, aluminijem, korten čelikom. Tehnika skulpture s drvenom jezgrom u koju se utiskuju željezni čavli da bi konačno bila spaljena i ostavila ljušturu od metala, unosi u Džamonjine radove novo vrednovanje unutarnjeg prostora i svjetlosti.

Sva ta iskustva Džamonja je iskoristio u svojim arhitektonskim projektima, spomenicima, neboderima, džamijama i monumentalnim skulpturama. Stvarajući apstraktnu arhitekturu novog, originalnog izričaja, Džamonja je doista bio preteča vizije moderne arhitekture te je jedan od najznačajnijih umjetnika europske moderne avangarde. U djelima najvećih arhitekata današnjice, Renza Piana, Normana Fostera, Zahe Hadid, mogu otkriti umjetničke ideje i vizije Dušana Džamonje.

Sinteza skulpture i arhitekture

Sam Džamonja opisivao je kako je gradeći svoje spomenike “nastojao stvoriti neku sintezu između skulpture i arhitekture. O toj sintezi danas se vrlo često govori i glavni akteri u arhitekturi su upravo oni koji, kao Daniel Libeskind, Frank Gehry i slični, prave arhitekturu kao skulpturu. To znači slobodnije, nisu skučeni i stvaraju u slobodnijim i atraktivnijim formama. Iako uvijek nastojim dati neke sadržaje i neke simbole, za mene je bilo važno stvoriti ne samo sintezu između skulpture i arhitekture nego u skulpturi psihološku sintezu između psihologije ideje, materijala i postupka” istaknuo je Džamonja te dodao:” Ja pravim skulpturu kao arhitekturu. Prema tome, i dalje ostajem skulptor, ali ću se i dalje baviti projektiranjem arhitekture”, zaključio je Džamonja.

Džamonja je godinama radio arhitektonske projekte za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije tako da ih je imao više od 60. I ugledni Pierre Restany, međunarodno priznati francuski likovni kritičar i kulturni filozof, nije u veljači 1966. u Parizu birao riječi hvaleći Džamonjino stvaralaštvo.

“Dvadeseto stoljeće pamtit će se kao stoljeće modernog kiparstva, a kad kažemo moderno, podrazumijeva se kiparstvo oslobođeno stega zapadne kulture te konačno sposobno pozabaviti se, slobodnije od slikarstva, bitnim problemom modernog, stilom, gestom, energijom. To se razdoblje podudara s punom međunarodnom afirmacijom hrvatskog kipara Dušana Džamonje, vedetom Bijenala u Veneciji, kojeg je G.C. Argan pozdravio kao jednog od majstora modernizma“, rekao je.

‘Džamonja je čarobnjak materije’

“Džamonja se danas nameće kao kaligraf energije. Njegov gestualni rukopis, snažan i energičan, izražava se monumentalnom kombinatornom kaligrafijom, gdje se sjedinjuju zavojiti, slojeviti i isprepleteni elementi, koji se u perspektivi spajaju poput u kaligrama. Taj se trodimenzionalni rukopis ističe i svojstvom materije od koje je sačinjen. Gesta postaje tkivo. Džamonja je čarobnjak materije. Efekti zavarenog metala, čavli, lanci, daju njegovim skulpturama sočnu zamamnost ženstvenih oblina. U velikim formatima iznašao je mješavinu betona i crnog kremena, koji volumenima daju toplu napetost kože koja drhti. Taj kompletni umjetnik idealan je čovjek za urbani prostor. Njegova skulptura je unatoč monumentalnosti sačuvala je bjelodani karakter avangarde,” zaključio je Restany.

Njegov buntovni, ali samouvjereni karakter manifestirao se zarana, na počecima njegove umjetničke karijere. Tako se kao tek završeni student razišao s Franom Kršinićem, svojim profesorom, mentorom i kiparskim uzorom, koji nije bio sklon njegovoj težnji za oslobađanjem od tradicionalnih iskustava u skulpturi.

Džamonja je postao internacionalna zvijezda vrlo mlad 1960. sa svega 32 godine, kad je osvojio XXX Venecijanski bijenale svojom tragičnom skulpturom s nagorenim čavlom koje je dramatično svjedočilo ratna razaranja 20. stoljeća. Bio je nominiran i za Grand Prix Biennala, a to je djelo otkupio je njujorški Muzej moderne umjetnosti.

Dušan Džamonja rodio se 1928., diplomirao je na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Imao je, među ostalim, samostalne izložbe u Milanu, Zurichu, Veneciji, Beogradu, Ljubljani, Rimu, Den Haagu, Ženevi, Lausannei, Düsseldorfu, Bruxellesu, Parizu, Lisabonu, Pragu, Londonu, a sudjelovao je na skupnim izložbama u Parizu u Museo Rodin, u Varšavi, Milanu, Londonu u Tate Gallery, u Antwerpenu, Kopenhagenu, Sao Paolu, VIII Biennale, u Washingtonu, Denveru, Münchenu, Strasbourgu, Duisburgu…

Džamonjina djela u svjetskim muzejima

Njegova djela nalaze se u muzejima u Antwerpenu, Bruxellesu, u Parizu u Musée d Art Moderne, u Berlinu u Nationalgalerie, u Londonu u Tate Gallery, u Rimu u Museo Nazionale d Arte Moderna, u Veneciji u Collection Peggy Guggenheim, u Muzeju moderne umjetnosti MoMA u New Yorku…

Osvojio je brojne domaće i međunarodne nagrade, Premio Morgans Paint u Riminiju, Druga nagrada IV Biennala San Marino, prva nagrada za projekt spomen kosturnice koja je izgrađena u Barletti u Italiji, Rembrandtova nagrada, Goethe Stiftung Basel, Treća nagrada III Biennale der Europäischen Grafik, Baden Baden, Njemačka, Druga nagrada za Spomen obilježje kanala Rajna-Maina-Dunav, Njemačka, Nagrada Masarykove akademije za životno djelo u Pragu.

Taj “najveći simbolist našega vremena“, kako ga je nazvao talijanski povjesničar umjetnosti Giulio Carlo Argan, u Kraljevskom institutu arhitekture u Londonu izložio je svoje arhitektonske projekte, među ostalim, Memorijalnu grobnicu za Dachau i neboder Arch Towers od 100 katova. Engleski kritičari predstavili su tada Džamonju kao pravu umjetničku senzaciju. Dušan Džamonja preminuo je 14. siječnja 2009. u 80-oj godini života u Zagrebu.