Ekskluziv: Odbjegli tajkun Gucić suvlasnik je palače oštećene u potresu. Želi istjerati ostale pa opstruira obnovu

Josip Gucić ovdje je namjeravao sagraditi hotel. Nakon potresa, ostalim suvlasnicima šalje pisma da mu prodaju stanove

Nekad moćni tajkun, nedostupan hrvatskom pravosuđu, preko obitelji vodi tvrtku koja u vlasništvu ima 58 posto impozantne uglovnice u središtu Zagreba. Godinama ne plaćaju pričuvu, a sada ne žele sudjelovati u obnovi zgrade u kojoj nakon potresa prokišnjava i krov. Ana Raić Knežević istražuje kompliciranu priču koja pokazuje apsurd ovog sustava. Snima Vjekoslav Skledar

U središtu Zagreba, u Smičiklasovoj ulici na broju 23, nalazi se vrijedna palača s početka prošlog stoljeća koju je poprilično oštetio potres što je pogodio grad i okolicu 22. ožujka ove godine.

Radi se o zdanju koje je pripadalo imućnoj židovskoj obitelji Deutsch Maceljski, izgrađenom 1923. godine. Obitelj je vrijedne nekretnine imala na još nekoliko lokacija u Zagrebu, ali i diljem ondašnje Jugoslavije. U Crikvenici su na primjer, prema javno dostupnim podacima, 1938. kupili hotel Eden. On im je služio kao kuća za odmor. Palaču u Smičiklasovoj oduzele su im, zajedno s ostalom imovinom, vlasti Nezavisne države Hrvatske, a nacionalizirana je za vrijeme komunističke vladavine.

Što se sada događa s ovom palačom?

U međuvremenu je većina stanova prodana privatnim vlasnicima. Najveći dio zgrade u vlasništvu je tvrtke Rudar koju je devedesetih privatizirao Josip Gucić, tajkun protiv kojeg se vodi nekoliko sudskih postupaka u Hrvatskoj, ali je nedostupan domaćem pravosuđu.

Sada ovoj palači prijeti značajno propadanje. Naime, Gucić i ostali suvlasnici ne mogu se dogovoriti oko rekonstrukcije, s obzirom na to da imaju različite interese – on ju navodno želi otkupiti cijelu te nakon toga ili sam preurediti u hotel, ili pak prodati drugom investitoru. Ostali suvlasnici žele sanirati štetu na zajedničkim dijelovima zgrade i nastaviti živjeti u svojim vrijednim stanovima na atraktivnoj zagrebačkoj lokaciji.

Nekad raskošna uglovnica u neposrednoj blizini stare Džamije

Tko je bila obitelj Deutsch Maceljski?

Imućna židovska obitelj Deutsch Maceljski bila je uspješna u drvnoj industriji, pa je tako i dio interijera palače u Smičiklasovoj ulici bio uređen u drvu.

Obitelj Deutsch Maceljski zgradu je, uz svu svoju ostalu imovinu, morala predati Nezavisnoj državi Hrvatskoj nakon njezine uspostave, dok su im umjetnine stavljene pod zaštitu ondašnjeg Hrvatskog muzeja.

Kasnije su im imovinu oduzele jugoslavenske vlasti, a ni nakon osamostaljenja Hrvatske nije im sve vraćeno. Dio je postala državna imovina koja je u međuvremenu u velikoj mjeri preprodana. Upravo je država prodala stanove u Smičiklasovoj 23 novim vlasnicima, među kojima je bila i tvrtka Rudar.

Hoće li palača u centru grada propasti?

Kako smo se uvjerili tijekom obilaska, od nekadašnjeg sjaja palače na zajedničkim dijelovima zgrade, nije ostalo puno. Nazire se raskoš koju si je priuštila imućna židovska obitelj, no sve polako blijedi. Na vrhu zgrade još se nalazi vrt, s kojeg puca pogled na veliki dio Zagreba.

No, dio u vlasništvu tvrtke Rudar zatvoren je i prašnjav. Stanari nam kažu da se uprava tvrtke već neko vrijeme ne nalazi tamo. Stanovi preostalih suvlasnika popravljani su nakon potresa i oni koje smo vidjeli iznimno su ukusno uređeni.

Stanari se ne mogu dogovoriti s Gucićima

“Sada nam prije svega treba rekonstrukcija krova. Oštećen je u potresu i počeo je prokišnjavati. No, s tvrtkom gospodina Gucića nema nikakvog dogovora. Neuredni su u plaćanju pričuve. Moramo novac za pričuvu od njih utjerivati sudskim putem. Ne daju nam ni suglasnost za popravak krova”, pričaju nam ogorčeni stanari iz Smičiklasove 23 koji su nešto više novca za popravak palače pokušali namaknuti postavljanjem reklame na krov. Ni to im, kažu, Gucići nisu odobrili.

“U prostorijama Rudara nalaze se vodovodne cijevi koje često pucaju. Budući da se nitko iz tvrtke Rudar ne pojavljuje ovdje, nemamo pristup tim puknućima. To nam stalno stvara probleme. Mi podmirujemo sve troškove, s obzirom na to da se Gucić odjavio s brojila za vodu”, govore nam suvlasnici pokazujući i tužbu na iznos od 73 tisuće kuna koliko Rudar nije platio pričuve. Tu tužbu Općinski građanski sud u Zagrebu svojom nepravomoćno odlukom je odbio, ali je uložena žalba koja još nije riješena. Govore nam da dugova ima još.

Šutnja obitelji Gucić o palači u centru

Obitelji Gucić ponudili smo da iznese svoju stranu priče. Josip Gucić je u bijegu od hrvatskog pravosuđa i do njega tijekom rada na ovoj temi nismo uspjeli doći. Njegov sin Zvonimir kazao nam je kako o svemu oko palače u Smičiklasovoj 23 brine njegov brat, Ante Gucić, direktor tvrtke Rudar. Poslali smo službeni upit Rudaru, no odgovor nismo dobili. Usmeno su nas uputili na svog odvjetnika Juraja Blažička.

Taj odvjetnik upravo je ovih dana suvlasnicima u zgradi u sandučiće ubacio pisamca u kojima ih obavještava da je tvrtka Rudar zainteresirana za kupnju cijele zgrade. Piše dalje da Rudar “planira investirati u palaču”. O kakvoj se investiciji radi nitko ne zna, a odvjetnik nam ne otkriva.

Hoće li napraviti hotel u palači?

Zanimljivo je, međutim, da je prije četiri godine Rudar od Grada Zagreba dobio građevinsku dozvolu za gradnju hotela u Smičiklasovoj 23. Dozvola je izdana za hotel s 34 smještajne jedinice i depandansom. U teško razumljivom zapletu, tvrtka Rudar dobila je građevinsku dozvolu za hotel, iako nisu bili vlasnici cijele nekretnine. I sada su samo većinski vlasnici s oko 58 posto površine na koju su upisani. Tu je još osam suvlasnika, a jedan značajan dio u vlasništvu je države. Građevinska dozvola u međuvremenu je, nakon žalbi, poništena.

Pitali smo odvjetnika Blažička jesu li Gucići možda ponovno odlučili pokušati realizirati projekt s hotelom, no odgovorio nam je kako s tim detaljima nije upoznat. Ne zna ni za nesuglasice suvlasnika s njegovim klijentima.

Poslovno carstvo Josipa Gucića

Inače, Rudar je samo jedna od 20-ak tvrtki iz Gucićeve grupacije stvarane krajem devedesetih. Za Josipa Gucića radilo je oko šest tisuća ljudi. U vlasništvu je imao velike firme poput Getroa, riječkog Brodokomerca, zagrebačkog Ferimporta i tekstilne industrije NIK.

Tajkunov pad počinje u studenome 2003. kada je uhićen pod optužbom za davanje mita. Nakon što je pušten da se brani sa slobode pobjegao je iz Hrvatske. Za njim je još uvijek na snazi međunarodna tjeralica, a neki postupci još su u tijeku. Telegram je lani pisao kako državno odvjetništvo nije uspjelo dokazati da je Josip Gucić ratni profiter.

Kako je Gucić uopće došao do palače?

Prema revizijskim podacima, još 1973. tvrtka Rudar dobila je od Grada Zagreba pravo korištenja prostorija u palači u Smičiklasovoj 23.

Pred kraj 1992. počela je njezina privatizacija u kojoj se u jednom trenutku pojavio i sada pokojni odvjetnik Marijan Hanžeković, da bi na kraju preko tvrtke Naprijed većinski paket dionica kupila obitelj Gucić. Svoje dijelove u palači Gucići su do nedavno uglavnom iznajmljivali. Hoće li doista dopustiti da zbog vlastitih interesa unište palaču u središtu Zagreba?

Ana Raić Knežević
Telegram autor
2059 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program