Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Andrej Dimitrijević | Snima: Telegram

Ekskluziv: Ovo je zgrada Muzičke akademije koja je koštala 228 milijuna kuna. Malo se raspada

Telegram je snimio zgradu zbog koje je Bandić prijavljen za počasni doktorat. Četiri godine nakon otvorenja djeluje zabrinjavajuće

Muzička akademija posljednjih tjedana ima problema zbog puknuća cijevi. No ova je poplava, tvrde profesori i studenti s kojima je Telegram razgovarao, samo detalj. Garaže su vlažne pa se zidovi ljušte, na terasi je nešto što se čini kao rascjep u betonu, klima je, kažu studenti i profesori, loše baždarena pa ponekad ljeti grije, a zimi hladi, dok se zbog odstupanja senzora topline klaviri tjedno raštimavaju. Izvođač radova nije htio puno komentirati situaciju jer je s Akademijom na sudu, a arhitekt misli da nije tako dramatično i da se javnost uzbuđuje zbog tri fleke. ‘A čujte, i auto se pokvari…’

Kante po hodnicima u koje kapa voda, krpe pred ulazom u svaki lift, zidove kroz koje probija vlaga i otvorene instalacije zatekli smo u ovu srijedu, u obilasku zgrade Muzičke akademije. Tamo smo se zaputili nakon što smo iz nekoliko izvora upozoreni da zgrada propada, a sve je pogoršalo i nedavno puknuće vodovodne cijevi zbog čega je voda curila posvuda. Kamo god smo se u zgradi zaputili, zatekli smo krpe, kante i ploče s upozorenjima da je područje sklisko.

Na većini katova voda je padala baš ispred ulaza u dizalo, a na nekima smo vidjeli rupe u stropu i otvorene vodovodne instalacije iz kojih je neprestano kapalo. Studentica koja je željela ostati anonimna rekla nam je kako je zbog vode koja curi u ventilaciju i električne instalacije nedavno čitavi treći kat ostao bez struje na tjedan dana. Zahode na tom katu nisu mogli koristiti tri tjedna. No, Telegram doznaje kako je posljednja poplava tek detalj u kaosu na Akademiji, zgradi koja je koštala 228 milijuna kuna, a u koju se Muzička akademija uselila prije nepune četiri i pol godine.

Koncertna dvorana koja nije koncertna

Jedan od naših izvora s Muzičke akademije tvrdi kako je trenutno stanje posljedica krivog planiranja prilikom gradnje te brojnih kompromisa. Tako je, prema njemu, koncertna dvorana Blagoje Bersa potpuno nefunkcionalna jer su od nje željeli napraviti i tonski studio. “Zbog toga je smanjena akustika što ne odgovara muzičarima, pogotovo onima koji se bave klasičnom glazbom”, objasnio nam je profesor koji je, poput studentice, želio ostati anoniman.

Podrum godinama ima ozbiljan problem s vlagom; zbog novog puknuća cijevi iznad svih liftova curi voda; ploče na terasi ne izgledaju kao da su postavljene prije četiri godine

To je dovelo i do toga da glazbenici otkazuju koncerte u toj dvorani, priča nam drugi izvor. “Dvorana Bersa, koja je po mojoj procjeni koštala barem 2-3 milijuna eura, kao koncertni prostor je nepovratno uništena, a nitko za to ne odgovara. Uz to, ni multimedijski studio nema sređenu akustiku”. U problemu su navodno i nedavno ugrađene orgulje u dvorani vrijedne šest i pol milijuna kuna jer se s jedne strane griju, a s druge su hladni zidovi. Da sve bude apsurdnije, dvorana koja se nalazi u prizemlju nema garderobu niti sobu za umjetnike pa izvođači prije nastupa moraju otići na drugi kat i preodjenuti se u vježbaonici.

Stanje platoa pred zgradom

Akademija ima tri razine podzemne garaže, ali i tu su problemi. Druga i treća razina su vlažne pa su se zidovi počeli ljuštiti, a stvara se i plijesan. Doznajemo i kako je zbog toga jedna razina garaže bila zatvorena pola godine. A poželite li se spustiti u garažu liftom, mogli biste zaglaviti jer se liftovi svako malo pokvare, tvrde studenti i profesori s kojima je Telegram razgovarao. Što i ne čudi, ako voda curi po električnim instalacijama. Pojavi vlage doprinosi i činjenica da se prozori na zgradi ne mogu otvarati. Uz to, na petom katu kraj lifta jedan je prozor napuknut (navodno tako stoji već pola godine), a na jednoj terasi fotografirali smo zabrinjavajući rascjep u betonu zbog kojeg se čini kao da se terasa počela odvajati.

‘Cijela javnost uzbuđuje se zbog tri fleke’

Kontaktirali smo arhitekta zgrade Muzičke akademije, Milana Šosteriča. “A čujte, pokvari se i auto, a ova je kuća stroj”, izjavio je Šosterič za Telegram. Kaže kako je i on ovaj tjedan bio u Muzičkoj akademiji, ali mu se situacija ne čini tako dramatičnom kao nama. “Cijela javnost se uzbuđuje zbog tri fleke”, kaže Šosterič. Potvrđuje da voda curi negdje na četvrtom i prvom katu, ali i da se točan uzrok još utvrđuje. Za stanje garaža ne zna, jer odavno nije bio u njima.

Tvrdi da je zgrada kada se gradila bila najsuvremenija u Hrvatskoj i da ima jako puno instalacija pa je logično da će se nekada dogoditi neki kvar. Bitno je, kaže, da nema prokišnjavanja: “A ovo što pukne cijev, nije lijepo za vidjeti ali se događa, nije to drama.” zaključuje arhitekt. Doduše, malo kasnije u razgovoru priznao nam je kako je bilo prodora vode još u fazi radova, ali je to tijekom gradnje sanirano. Ono što smo mi zatekli govori drugačije, a studenti nam se žale kako oni osjete neugodan miris kada u učionicama provedu dulje vrijeme. Nisu sigurni je li to plijesan ili vlaga.

Šosteriča osobno više brinu problemi oko stakla koje je napuklo na petom katu zato što je to iz domene njegove struke. “Ako je krivo ugrađeno, onda staklo pukne nekoliko dana nakon ugradnje. Sada će biti već pet godina kako su radovi izvedeni pa je ovo čudno. Mislim da motor lifta možda više nije u potpuno ispravnom stanju pa proizvodi vibracije koje su izazvale pucanje, ali to moramo još provjeriti”. Dodaje i da nema bojazni da će se staklo raspasti i pasti nekome na glavu iako ispred zgrade stoji upozorenje da je opasno zadržavati se na tom dijelu. Šosterič tvrdi da je upozorenje postavljeno reda radi, ali da prave opasnosti nema.

Problematična klima i iznimno visoke režije

Poplave i prozori nisu jedini problem. Nekoliko sugovornika potvrdilo nam je i da su uređaji za klimatizaciju očito loše baždareni jer po ljeti nekada griju, a po zimi hlade. Navodno i senzori topline otpočetka imaju odstupanja, zbog čega se klaviri raštimavaju u roku tjedan dana. Neusklađeni uređaji dovode i do povećane potrošnje električne energije i, naravno, većeg računa za struju. Kada se gradila nova zgrada, govorilo se kako će preseljenje značiti značajno smanjenje troškova, a nova tehnologija ugrađena u nju trebala je jamčiti energetsku učinkovitost.

Kako je nedavno pisao portal srednja.hr Muzičkoj akademiji je iz proračuna do sada dodijeljeno više od 5 milijuna kuna kako bi pokrili dio režijskih troškova – no to i dalje nije dovoljno. Kako bi nadoknadili barem dio golemih troškova režija za zgradu, fakultet redovno iznajmljuje četiri dvorane, ali i zbornicu.”Prostor se iznajmljuje za natjecanja, promocije privatnih tvrtki, ili primjerice dodjelu diploma Pravnog fakulteta. Ponekad je praktički pola zgrade iznajmljeno”, kaže nam jedna studentica.

Dekan Dalibor Cikojević upozoravao je da će boravak u toj zgradi biti skuplji i da će fakultetu trebati trostruko više sredstava nego kada su bili podstanari na četiri lokacije. Sada je došlo do situacije u kojoj Akademija duguje dva i pol milijuna kuna za struju, plin i dobavljače, a nakon opomena i ovrha, HEP je lani s fakultetom raskinuo ugovor. Unatoč svemu, dekan Cikojević predložio je da se gradonačelniku Bandiću dodijeli počasni doktorat jer je za njegova mandata Muzička akademija nakon 93 godine podstanarstva napokon dobila svoj prostor.

Krive odluke i jeftina oprema loše kvalitete

Iako negira krivnju za sadašnje stanje, arhitekt Šosterič kaže da je investitor tijekom gradnje štedio na stvarima za koje se sada ispostavlja da se nije trebalo štedjeti. “Za vrijeme gradnje strojarski inženjer imao je jako velike primjedbe na kvalitetu ugrađene klime, ali se svejedno išlo s time. Bili su pritisci od strane investitora i izvođača da se ugrađuje jeftinija oprema umjesto projektirane. Ugrađivana je dakle oprema lošije kvalitete.

Na javnom nadmetanju izbačeni su projektirani uređaji jer su izvođači željeli ugraditi svoje. Da su inzistirali na uređajima i materijalima iz projekta, navodno bi se morao ponavljati natječaj, a ionako se kasnilo”, kaže Šosterič, koji problematizira i sustav javne nabave u kojem se biraju najjeftiniji izvođači.

U elektroničkom studiju pak stoji oprema u vrijednosti od nekoliko stotina tisuća eura koja se uopće ne koristi. “Primjerice, miks pult koji košta 200.000 eura uopće nije studijski, nego broadcasting pult koji nije najbolji za audio snimanje“, priča nam izvor. Zbog toga neki tonski majstori donose svoje miks pulteve.

‘Ovo su politički napadi na gradonačelnika Bandića’

U zgradi, još od useljenja, imaju problem s vodom. Jedna studentica priča nam kako su je lani pročišćavali nekim sredstvom protiv kamenca nakon čega je opet bila nepitka. “Uzimali smo vodu iz automata za pet kuna, nosili smo od doma ili je točili u obližnjem kafiću”, ispričala nam je jedna studentica. Zbog toga Muzička akademija redovito kupuje vodu u bocama, a na svakom katu su već spomenuti automati s pićem.

Pred samo otvaranje Akademije, 2014. godine, prodekan Dragan Sremec najavljivao je kako će “studenti na katu imati dnevni boravak u koji će si moći donijeti kavu, odmoriti se i družiti s lijepim pogledom na HNK.” Boravak je zbilja napravljen i studenti su tamo boravili, ali su ubrzo i ostali bez njega. “Trebao im je veći ured za produkciju pa su dnevni boravak prebacili na peti kat u sobu bez prozora u koju su smjestili dva kauča”, kaže jedna studentica. Kafić u predvorju je zatvoren, a nikad nije zaživjela niti menza koju su studenti predlagali jer se jedan profesor bunio da ne želi da mu radni prostor smrdi.

Arhitekt Šosterič misli da iza kritika stoji politički motiv, odnosno posredni napadi na gradonačelnika Milana Bandića koji je, kaže, “napravio puno za tu zgradu i osigurao više od polovice potrebnih sredstava”. Kaže kako je čuo da Ministarstvo obrazovanja Akademiji nije osiguralo financiranje troškova nove zgrade. “Ako netko nema dovoljno novca za održavanje zgrade, jasno je da ne može odmah i na vrijeme popraviti nešto što uoči da ne valja”. Što se tiče koncertne dvorane, ona je prema njegovom mišljenju među najboljima koje imamo.

Kontroverze oko akustike i pomicanja pozornice

“Ovo što vi kažete, da je akustika loša, to mi je prvi glas. Svi muzičari iz svijeta koji su posjetili ovu Muzičku akademiju rekli su da su tamo odlični uvjeti za nastavu te da je u svim prostorima odlična akustika”. Dodaje i da dvorana ima posebne akustičke valjke koji se prilagođavaju vrsti muzike. Na naše pitanje zašto onda klasičari ne vole svirati u njoj, Šosterič odgovara: “Problem može nastati kada se pozornica poveća prema sredini pa se shodno tome pomakne i težište zvuka i onda akustika nije idealna. Ista stvar bi se dešavala u HNK da se pozornica pomakne”, zaključuje.

Arhitekt objašnjava i da je dvorana ponajprije rađena za nastavu i vježbe, a ne ekskluzivne koncerte, ali je ispalo je da je visoke kvalitete pa se održavaju i koncerti. Jedan profesor s kojim smo razgovarali pak demantira arhitekta i tvrdi suprotno – kako je zvuk dobar tek kada se pozornica pomakne prema sredini te tvrdi i da su spomenuti valjci također loše kalibrirani. Šosterič dodaje i kako zbog štednje na Akademiji povremeno smanjuju klimu, a ljeti je znaju i u potpunosti isključiti, što je pogrešno jer se ona ne smije gasiti. Kaže kako je to razlog raštimavanja klavira, ali i da kad se klima “ponovno uključi i uhoda, taj problem nestaje ako je klima dobro izbalansirana – naravno, uz intervenciju klavir štimera”.

To je u suprotnosti s onim što su nam rekli profesori koji tvrde da se instrumenti raštimavaju i kada je klima uključena. Šosterič ponavlja i kako je on bio zadužen za međusobnu usklađenost projekata (koji su, otkako su projektirani 2008., doživjeli niz izmjena), a ne za kvalitetu pojedinačnih projekata. Uz to podsjeća kako je zgrada prošla tehnički pregled te dobila uporabnu dozvolu što znači da tada utvrđeni nedostaci ne utječu na bitna svojstva građevine.

Garaža konstantno ima problem s vlagom pa zidovi propadaju

Muzička akademija u sporu s izvođačem radova

Dekanu Cikojeviću poslali smo upit u kojem smo tražili da nam potvrdi ili opovrgne navode studenata, profesora i suradnika s kojima smo razgovarali, kao i nalaze naše male inspekcije ali do završetka teksta nismo dobili službeni odgovor. Radove je nadzirala tvrtka Interkonzalting koju smo stoga zatražili troškovnik i komentar fotografija koje smo snimili. Direktor Hari Vladović-Relja objasnio nam je kako za sada ne mogu komentirati ništa.

“Kako je u tijeku više sudskih procesa između izvoditelja radova tvrtke Nexe gradnja d.o.o. i Muzičke akademije, kao i sudsko osiguranje dokaza od strane ovlaštenih sudskih vještaka, zbog utvrđivanja činjeničnog stanja, nedostataka u garantnom roku, ne možemo komentirati Vaš zahtjev, niti Vam dati odgovore”, odgovorio nam je Vladović – Relja. Uz to, dodaje i da “do današnjeg dana nije završen konačni obračun s tvrtkom Nexe gradnja d.o.o., niti su otklonjeni svi nedostaci utvrđeni primopredajnim zapisnikom”. Za sve daljnje informacije upućuje nas na odvjetnički ured Muzičke akademije koji vodi postupke.

Premala parcela za potrebe Muzičke akademije

Domišljata rješenja u zgradi za koju je plaćen gigantski iznos

Iz Nexe gradnje d.o.o. odgovorili su nam kako nisu u mogućnosti obavljati uslugu redovnog održavanja zgrade, ali su spremni otkloniti nedostatke koji su uočeni za vrijeme trajanja jamstvenog roka. “Dakle, to podrazumijeva otklanjanje nedostataka za koje je odgovorna Nexe gradnja, a ne koji su nastali kao posljedica drugih sudionika u gradnji”, ističu iz te tvrtke. Dodaju i da su unatoč isteku jamstvenog roka od tri godine po pitanju trenutnih problema u kontaktu s Muzičkom akademijom, kao i podizvođačem Mepro d.o.o. iz Varaždina (podizvođač radova vodovoda te kanalizacije i strojarstva).

Iz svega je očito da se projekt radio stihijski zbog čega su u manje od pet godina zgradu počeli nagrizati problemi. Arhitektica Suzana Dobrić Žaja u članku na H-alteru napisala je kako se može reći da su potrebni sadržaji u prostor “nagurani žlicom za cipele” jer je parcela bivšeg Ferimporta zapravo od početka bila premala za Muzičku akademiju.

Jedan profesor kojeg smo zatekli ispred zgrade rekao nam je pak kako su ipak sretni što imaju svoj prostor unatoč svim navedenim problemima. “Ima li u Zagrebu jedna jedina zgrada koja nema neki problem? Sumnjam. Stoga kako stvari stoje, morali bismo biti sretni i da smo u šatoru, a kamoli zgradi”, zaključio je profesor. Nakon svega viđenoga teško se oteti dojmu kako su se logikom neka “drži vodu dok majstori odu” vodili i investitori i izvođači radova.

Andrej Dimitrijević
Telegram autor
6 članaka Više o autoru
Više s weba