Korisnici programa mogu biti neprofitne organizacije iz područja zdravstva, obrazovanja, kulture i socijalne skrbi te vjerske zajednice kao i vlasnici građevina javne namjene u kojima se provode aktivnosti za zadovoljenje društvenih, kulturnih i vjerskih potreba u zajednici.

Novac odlazi župama

Na prvu se čini kao da se doista radi o programu na koji se mogu javiti razni sudionici civilnog društva te tako unaprijediti zajednicu u kojoj djeluju. Međutim, u stvarnosti gotovo sva sredstva iz tog natječaja odlaze raznim kršćanskim religijskim zajednicama, prvenstveno Katoličkoj Crkvi.

Naime prema rezultatima natječaja za 2017., kada je u programu bilo osigurano 7 milijuna kuna, vidljivo je da je sufinanciranje dobio samo jedan projekt koji nema veze s nekom od kršćanskih Crkava koje djeluju na području Hrvatske. Riječ je Muzeju domovinskog rata u Karlovcu koji je dobio 300.000 kuna za uređenje prostora. Ostalih 35 dobitnika natječaja bile su isključivo župe.

Ispovjedaonica za 200.000 kuna

Ne isključujući činjenicu da je dosta vjerskih objekata stradalo u ratu i da su neki dio kulturne baštine te je stoga opravdano da se pomogne u njihovoj obnovi, osobito u turističkim odredištima, zanimljivo je na što novac doista odlazi.

Tako je primjerice ministarstvo sa 70.000 kuna pomoglo Župi sv. Leopolda u Virovitici da elektrificira crkvena zvona. Hrvatskom nacionalnom svetištu majke Božje Bistričke dodijeljeno je 200.000 kuna za izgradnju ispovjedaonice. Franjevački samostan u Našicama imao je problem s razglasom pa su im porezni obveznici putem natječaja darovali 45.000 kuna.

Program pisan za vjerske zajednice

Dominacija župa u ovom projektu nije nimalo slučajna. Naime, u natječajnoj dokumentaciji jasno piše kako najviše bodova (deset) može dobiti projekt koji pridonosi zadovoljenju vjerskih potreba. Sedam bodova nosi projekt koji podiže kvalitetu zdravstvenih usluga, pet onaj koji podiže kvalitetu obrazovnih usluga i socijalne skrbi , tri onaj koji podiže kvalitetu usluge u kulturi, a dva boda mogu dobiti oni koji pridonose “podizanju kvaliteta ostalih usluga”.

Iz ovakvog načina bodovanja projekata jasno je da će prvenstvo uvijek imati projekti koje kandidiraju župe. Da je tomu tako dokazao je i natječaj 2018. Ovog puta iz državnog proračuna je izdvojeno 11 milijuna kuna – četiri milijuna više nego godinu prije kada je projekt započeo. Kako Ministarstvo regionalnoga razvoja na svojim stranicama nije objavilo tko je dobio potpore, zamolili smo ih da nam dostave podatke o isplatama. Iz tabele koju su nam poslali vidljivo je da su lani apsolutno sav novac iz programa dobile župe, njih 76.

Novac dobivaju iste župe za iste projekte

Uz to, kada se usporede tabele sufinanciranih projekata vidljivo je kako je putem tog programa 11 župa dobilo novac dvije godine zaredom – neke od njih za potpuno iste projekte. Primjerice Župa Presvetog Trojstva iz Donje Stubice 2017. dobila je 130.000 kuna za sanaciju kapilarne vlage, a 2018. – opet za sanaciju vlage – dodatnih 150.000 kuna.

Župa sv. Euzebija i Poliona mučenika 2017. dobila je 500.000 kuna za obnovu crkve. Na istom natječaju godinu dana kasnije ministarstvo im dodjeljuje još 250.000 kuna – ali ovaj put za rekonstrukciju crkve. Zašto su rekonstruirali crkvu koju su tek sagradili, ostaje misterij.

No to je tek početak vodopada novca koji je usmjeren prema tim župama. Naime Ministarstvo kulture u sklopu Uprave za zaštitu kulturne baštine već godinama raspisuje i natječaje za Programe zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima. Za to su u posljednje tri godine izdvojili više od 300 milijuna kuna, a prema dostupnim tabelama i ovdje su gotovo sva sredstva otišla župama za obnovu vjerskih objekata i zaštitu umjetnina.

Javljaju se na paralelne natječaje

Posebno je zanimljivo da su se i na te natječaje javljale župe koje su dobivale novac iz natječaja Ministarstva regionalnog razvoja. Tako se dogodilo da su određene župe u dvije godine četiri puta dobile novac za iste ili slične projekte – dva puta zaredom od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te dva puta zaredom od Ministarstva kulture. Prošle, 2018. godine, bilo je 6 župa za koje smo utvrdili da su istodobno povukli novac za projekte od oba ministarstva. Isti broj župa koje su iskoristile dvojno financiranje bio je i 2017.

Tako je Franjevački samostan u Karlovcu 2018. putem Programa ulaganja u zajednicu dobio 300.000 kuna od Ministarstva regionalnih razvoja za rekonstrukciju krovišta samostana, ali i 450.000 kuna od Ministarstva kulture putem Programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima.

Godinu prije su pak, također za rekonstrukciju krova, dobili 300.000 kuna od Ministarstva regionalnoga razvoja te 100.000 kuna od Ministarstva kulture. Franjevci u Karlovcu su tako iz državnog proračuna (spomenuti programi ne financiraju se iz sredstava EU) u samo dvije godine za svoj samostan povukli milijun kuna.

Mrvicu lošije prošao je samostan Majke Božje Lurdske u Zagrebu u sklopu Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja. Oni su putem tri natječaja za uređenje samostana u dvije godine dobili 930.000 kuna. Inače, riječ je o franjevačkoj provinciji koju već godinama obilato sponzorira i Grad Zagreb i to, kako smo otkrili, čak i iz sredstava za male komunalne akcije. Poput ministarstava, i Grad im je prošlih godina dodijelio sredstva za uređenje samostana pa se postavlja pitanje ima li tom projektu kraja.

Natječaj je ove godine trajao 12 radnih dana

Zanimljivo je i to kako je 2017. natječaj Ministarstva regionalnoga razvoja za Program ulaganja u zajednicu trajao četiri i pol mjeseca, lani tri i pol mjeseca, a ove godine samo 18 dana, od čega svega 12 radnih. Jasno je da u tako kratkom roku projekte mogu priložiti samo oni koji već znaju da će proći te oni koji su se možda već javljali i ranije, ali nisu stigli na red za financiranje.

Vrijedi naglasiti i kako je Program ulaganja u zajednicu pokrenut svega nekoliko mjeseci nakon što se u siječnju 2017. tadašnja ministrica Gabrijela Žalac u Đakovu susrela s đakovačko-osječkim nadbiskupom Đurom Hranićem.

Bivša ministrica nikada se nije pohvalila programom

Kako piše na službenim internetskim stranicama nadbiskupije Hranić se tadašnjoj ministrici požalio da nisu prihvatljivi subjekti za apliciranje na EU projekte pa bi bilo u redu da se taj propust pokuša ispraviti. I očito se ispravio, ali osnivanjem potpuno novog programa s uvjetima koji im idu na ruku.

Kada se program pretražuje online, jedino što izlazi su objave ministarstva i regionalnih agencija da je poziv raspisan. Možda baš zato da za program znaju samo oni koji trebaju, bivša ministrica se njime nikada nije pohvalila niti je igdje bila obavijest o tome da će krenuti. Program se tako samo jednog dana pojavio na stranicama ministarstva koje je donedavno vodila.

U generičkom odgovoru, koji kao da je prepisan iz opisa programa, iz Ministarstva regionalnog razvoja su nam potvrdili da sredstva za program dolaze iz državnog proračuna, ali nam nisu odgovorili zašto je taj program uopće pokrenut, tko mu je bio inicijator i misle li da je diskriminatoran. Nisu ni odgovorili kako je moguće da iste župe za iste ili slične projekte u jednoj godini uzmu sredstva iz dva natječaja ili se jave dvije godine uzastopno što je zapravo i najspornije u ovoj priči koja je sporna od starta.

Naime, u samom opisu projekta Programa ulaganja u zajednicu piše kako se “financijska sredstva raspoređuju na projekte koji doprinose cilju Programa, od bitnog su interesa za širu lokalnu zajednicu, a ne mogu se financirati putem drugih postojećih financijskih instrumenata”. Prema tome Ministarstvo zapravo uopće ne bi smjelo financirati župe koje su već dobile sredstva od Ministarstva kulture. Bitno je napomenuti i da u opisu piše kako je ministar taj koji odlučuje kome ide financiranje na temelju prijedloga Povjerenstva za odabir projekta.

Milijardu i 200 milijuna kuna za vjerske organizacije

Dakle putem programa koji favorizira vjerske zajednice, Ministarstvo regionalnog razvoja im je do sada dodijelio 18 milijuna kuna, a ove će im godine dati još 20 milijuna kuna. Nejasno je zašto budući da im je, kako smo već spomenuli, Ministarstvo kulture putem svojih programa zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima samo u posljednje tri godine već dodijelilo više od 300 milijuna kuna.

Inače vjerske zajednice i Katolička crkva u Hrvatskoj su u razdoblju od 2017. do 2019. od države izravno iz proračuna sveukupno dobile 950.528.000 kuna. Kada se sve zbroji ispada da je samo na vjerske organizacije u svega tri godine država usmjerila milijardu i 269 milijuna kuna.

Kontaktirali smo oba ministarstva, tvrde da je sve OK

Iz Ministarstva regionalnog razvoja te Ministarstva kulture odgovorili su nam kako su se prijavljeni projekti u najvećem broju odnosili na građevine koje su kvalificirane kao povijesno-kulturna vrijednost te su stoga zahvati na njima zahtijevali “specifične, zahtjevne radove, a takve projektne aktivnosti provode se u više faza kroz više godina”.

Tvrde kako župe sredstva mogu povući iz više izvora, ali i kako je, da bi se izbjeglo dvostruko financiranje pojedinih projektnih aktivnosti, korisnik sredstava obvezan dostaviti dokument „Izjava o nepostojanju dvostrukog financiranja“ kojim pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da projekt nije financiran iz drugih projekata i programa.

“Stoga, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nije plaćalo projektne aktivnosti, odnosno radove na projektu koji su financirani iz drugih izvora” odgovorili su Telegramu. Ako je tome tako nejasno je zašto i kako se onda iste župe s identičnim projektima pojavljuju u tabelama oba ministarstva kao dobitnici sufinanciranja nekoliko godina zaredom.

Župe, biskupije i provincije koje su povukle najviše sredstava:

* Franjevački samostan Karlovac – 1.050.000 kn
* Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja – samostan u Zagrebu – 930.000 kn
* Župa sv. Euzebija i Poliona mučenika u Vinkovcima – 850.000 kn
* Zadarska nadbiskupija – Župa uznesenja Blažene Djevice Marije – 770.000 kn
* Franjevački samostan sv. Roka u Virovitici – 650.000 kn
* Dubrovačka biskupija – 600.000 kn
* Župa Presvetog Trojstva iz Donje Stubice – 580.000 kn
* Župa sv. Martina Biskupa u Belom Manastiru – 454.000 kn
* Franjevački samostan u Našicama – 445.000 kn
* Župa sv. Mateja Apostola i Evanđelista u Tovarniku – 350.000 kn

---

*podaci za 2017. i 2018. iz Programa ulaganja u zajednicu i Programa zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima