Ekskluzivni detalji optužnice koja će uzdrmati javnost: Kako su mafija i politika kupovale policiju

Rajić je, baš kao i Moljac, dio istog društvenog sloja, visoko rangiran u kriminalnoj skupini pokojnog Vinka Žuljevića Klice iz Sesveta. Rajić je istodobno bio i glavni diler povjerljivih informacija koje je redovito kupovao od mreže korumpiranih hrvatskih policajaca, a Moljčev poziv u ljeto 2012. bio je posebno važan. Radilo se o Rajićevim najvažnijim klijentima, ljudima koji su od njega kontinuirano kupovali informacije o policijskim aktivnostima.

Bilošev porezni dug

Telegram to doznaje iz transkripata što ih sadrži nedavno potvrđena optužnice koja javnosti, po prvi put, daje fascinantan uvid u najveće organizirano podmićivanje policajaca u povijesti Hrvatske. Optužnica također upućuje na kompleksnu političko-mafijaško-poslovnu mrežu što se rasteže po strukturama najmanje tri hrvatske stranke, poslovne zajednice, organiziranog kriminala, sudstva i policije.

U dramatičnoj akciji razotkrivanja lanca korumpiranih policajaca, koji su prodavali povjerljive podatke iz najvažnijih istraga PNUSKOK-a, tajno su snimljeni sati i sati telefonskih razgovora ključnih aktera. Policajci su zainteresiranim političarima, mafijašima i poduzetnicima prodavali informacije o Ivi Sanaderu, Milanu Bandiću, Hrvoju Petraču, narkobiznisu, kao i osjetljivim slučajevima poput afere u HAC-u.

 

Nekoliko dana prije telefonskog razgovora s Vladom Rajićem, u ljeto 2012., Barišić-Moljac imao je sastanak u umaškom hotelu Sol s dvojicom važnih ljudi koji su često kupovali policijske informacije, Prijateljem i Brkom. Kodni naziv Prijatelj zapravo je bio Željko Biloš. Kontroverzni bogataš i osječki građevinski poduzetnik na novinske je naslovnice dospio kao vlasnik najvećeg poreznog duga u Hrvatskoj. Zbog Biloševa izbjegavanja i zataškavanja poreza smijenjena je i kazneno gonjena Nada Smiljanec Čavlović, bivša šefica Porezne uprave.

Drugi, “Brko”, bio je Josip Jozo Petrović, nekoć utjecajni član Uprave Ine, poznati konzultant mađarskog MOL-a. Te je poslove Petrović dobio zbog poslovnih veza s optuženim bivšim šefom HDZ-a, Ivom Sanaderom, zbog čega je bio i svjedok na suđenju u slučajevima Hypo i Ina-MOL.

Utjecaj na predsjednika

Ni nakon Sanaderova pada Petrovićev utjecaj u HDZ-u nije se smanjio, kaže sugovornik Telegrama upoznat sa zbivanjima u stranci. “Tomislav Karamarko uzeo ga je, na golemo nezadovoljstvo Vase Brkića i dijela stranke, za svog najbližeg savjetnika. Upravo je Petrović dogovorio tajni susret Karamarka i Sanadera, u zagrebačkom hotelu Sheraton, samo dan nakon što je Sanader pušten iz istražnog zatvora u Remetincu”, kaže naš izvor. Josip Petrović, smatraju i drugi ljudi iz HDZ-a s kojima smo razgovarali, ima ključan utjecaj na predsjednika HDZ-a. Tako su prije nešto više od mjesec dana, prepričava jedan od naših sugovornika koji je molio za anonimnost, Petrović i Karamarko ručali s vlasnicima i direktorima jednog europskog fonda zainteresiranog za investicije u Hrvatskoj. “Na važan sastanak s Karamarkom nisu išli ni Tihomir Orešković ni Božo Petrov ni Milijan Brkić, nego baš Jozo”, kaže naš sugovornik.

Drugi izvor iz stranke pak kaže da je, recimo, upravo na Petrovićev nagovor Karamarko za medijsko vođenje kampanje za parlamentarne izbore angažirao Miljenka Manjkasa, do tada direktora slabo posjećenog stranačkog portala Direktno.hr. “Petrović mi je ispričao da je u Manjkasa i Direktno investirao oko milijun-dva kuna. Posjećenost portala baš i nije bila dobra, pa je Manjkasa pokušao promovirati unutar HDZ-a da riješi problem. U tome je uspio, uz opiranje niza cijenjenih HDZ-ovaca. Oni i danas misle da je komunikacija u kampanji bila posve promašena”, kaže.

Prijatelj i Brko, odnosno Biloš i Petrović, preko Rajića su pokušavali saznati jesu li pod nadzorom policije. Svi detalji njihovih odnosa i operacija, kao ljudi u pozadini brojnih ključnih političkih i financijskih odluka u Hrvatskoj, s mrežom ljudi koji su im preprodavali zanimljive tajne iz policijskih istraga, nalaze se, detaljno opisani, u nedavno potvrđenoj optužnici USKOK-a. Istina, optužnica je sa Županijskog suda u Zagrebu dva puta vraćana na doradu, ali je ipak iz trećeg pokušaja prihvaćena. Iz USKOK-a neslužbeno kažu da ih otpor Županijskog suda nije sasvim iznenadio s obzirom na imena nekih optuženika i njihove veze bliske veze s ljudima iz sudstva, politike i kriminala.

Širenje mreže

Za Rajića, kuma likvidiranog Vinka Žuljevića Klice, radilo je osam istaknutih policijskih inspektora. Zaduženih za najosjetljivije istrage u Hrvatskoj: od HAC-a, Bandićevih zamjena zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, prodaje zemljišta u Osijeku, krijumčarenja droge do malverzacija u Badelu i tvrtki URIHO. U Rajićevoj mreži bila su i dvojica privatnih poduzetnika: Rudolf Krpina i Igor Mlinar. Mlinar je nedavno optužen u Austriji zbog 23 milijuna eura teških malverzacija s kreditom za zemljište na Pagu.

Mlinar i Krpina, pak, povezali su se s Vjekoslavom Drnićem, zagrebačkim policajcem. Slatkorječivi šarmer, kako ga opisuju, koristio je kolegice da bi dodatno proširio mrežu curenja informacija i dobivao povjerljive informacije.

Paranoja zbog istrage

Torbice, cipele, skupe čarape bili su darovi kojima ih je nagrađivao. Mreža je bila iznimno dobro uvezana i odlično je funkcionirala. Redovite kupce povjerljivih informacija imali su upravo u Petroviću i Bilošu. Neki detalji iz optužnice sugeriraju da su bili gotovo pa u paranoji zbog mogućnosti policijskih istraga o njegovu poslovanju.

Istražiteljima je, zbog čestih kontakata, bilo poznato da Biloševa tvrtka Osimpex i Petrovićevo Peritus savjetovanje poslovno surađuju. Igor Mlinar je, također, poslovno surađivao s Petrovićem. Policajcima koji su im davali informacije uredno su to i plaćali. Jedan od korumpiranih inspektora, Marko Svalina, kao nagradu za informacije iz policijskog sustava, dobio je građevinski materijal. Mlinaru je Jozo Petrović obećao riješiti dug na kreditnoj kartici. Iako su razgovarali u šiframa, tajno se sastajali, mijenjali telefone i kartice, istražitelji su ipak uhvatili njihove komunikacije iz kojih se jasno nazire kako se trgovalo informacijama.

Veze Petrovića i Biloša, te Biloševi kontakti, od aktualnog savjetnika predsjednice Mate Radeljića, a tada direktor Osječke televizije u Biloševu suvlasništvu, sve do tadašnje šefice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec i bivših ministara Slavka Linića i Ivana Vrdoljaka, dokazuju se u brojnim tajno zabilježenim razgovorima.

“Već sam četiri puta bio pod mjerama”, rekao je Biloš Mati Radeljiću 22. listopada 2012., nešto iza devet sati. Četiri dana kasnije, kada se oko podneva čuo sa Slavkom Linićem, ponovio je to isto. U to se vrijeme Biloš na sve moguće načine borio da izbjegne plaćanje poreznog duga zbog čega je na kraju završio na optuženičkoj klupi zajedno s bivšom šeficom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec.

Najvažnije istrage

Nju je upravo afera s Bilošem kojem je, kako se sumnja, pomogla u utaji poreza, na kraju stajala funkcije. Bivši HNS-ov ministar Vrdoljak i SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan, koje je Biloš također kontaktirao u nastojanju da izbjegne davanja državi, nisu se našli pod optužom. Radili su “u dobroj vjeri”, zaključeno je, odnosno bili su zainteresirani isključivo za spašavanje radnih mjesta u Slavoniji u što se uklapala i pomoć posrnulom Bilošu.

Biloš je zato bio zainteresiran da sazna je li pod mjerama, pa je s Petrovićem tražio od Mlinara da provjeri da li ih policija ovoga puta doista istražuje. Ne želeći ništa prepustiti slučaju, za tajne sastanke odabrali su Umag i Malinsku. Nakon dogovora u umaškom hotelu Sol, gdje su njihov susret istražitelj dokazali rezervacijama i računima, zahtjev je preko Rajića proslijeđen korumpiranim policajcima. Ti, inače iskusni policijski istražitelji, prodavali su, među ostalim, i informacije o Ivi Sanaderu, Hrvoju Petraču, Milanu Bandiću…

Iz transkripata u to vrijeme tajno snimljenih razgovora Petrovića, Biloša, Barišića, Rajića i Mlinara jasno je kako su u komunikaciju uveli dodatne šifre. “Čobanac” i “planinarski dom” bili su signal za žurnu promjenu telefonskih brojeva. Barišić i Biloš razgovarali su 22. rujna 2012. u 18.32 sati. Čim je spomenuta riječ “čobanac” razgovor se naglo prekida. Svega dvije minute kasnije nastavili su razgovarati na telefone čiji brojevi nisu bili obuhvaćeni sudskim nalogom za prisluškivanje.

‘Meni sve treba crtat’

Isti taj dan Petrović pita Mlinara: “Mogu li slobodno šetati Sljemenom?”. Bilo je to svega mjesec dana prije nego što će obojica biti raskrinkani u finišu velike operativne akcije. “Možeš, nisi u priči”, odgovara Mlinar. “Jesam li ja bio meta?”, nastavlja s pitanjima Petrović. Mlinar uzvraća: “Nema ništa veze s tobom. Možeš biti miran”.

“Meni sve treba crtati”, dodao je Petrović koji se u tom razgovoru, kada je shvatio da ga policija ne prisluškuje, nije mogao suzdržati od komentara: “Ma bez obzira dal me netko snima reći ću ti što sam pročitao o Josipoviću (tadašnjem predsjedniku RH op.a.) u srpskim novinama. Pljuju ga, a on se ljuti što ga zovu lignja.” “Ma ne snima te nitko, nisi bitan”, uvjerava ga Mlinar koji je pak dva dana kasnije Vladi Rajiću javio da s jednim brojem nije sve u redu. “Jesi gledao za onaj broj?”, upitao je Rajić Mlinara 24. rujna 2012. godine. “Jesam”, odgovara Mlinar. “Jel sve ok?”, pita Rajić. “Ne, nije, al reći ću ti kad se vidimo”, oprezan je Mlinar.

Rajić otprilike u isto vrijeme javlja Barišiću da ima informaciju o “policijskoj obradi” za broj telefona koji mu je ovaj dao na provjeru i da je ona, kako kaže, “milijardu posto točna”. Sljedeći dan objašnjava mu kako ne zna zbog čega se istraga vodi, jer je slučaj u Osijeku. Istražitelji su tada bili usmjereni na Željka Biloša zbog sumnjivih poslova sa zemljištem u Osijeku. Biloš je zbog toga skroz nenajavljeno odjurio u Zagreb i sastao se s Jozom Petrovićem.

Višemjesečne istrage

Potpuna panika uvukla se među poslovne partnere. Petrović nakon susreta s Bilošem žuri na sastanak s Mlinarom. Istražitelji su ga pratili sve do poznatog restorana Kalelarga. Sljedeći dan Petrović od Mlinara doznaje da on i dalje ne bi trebao biti pod mjerama.

Petrović je i s druge strane, kanalima koji nisu uključivali Rajićevu skupinu, uspio dobiti isti podatak. To opet govori u prilog činjenici koliko je Petrović htio doznati hoće li se istraga, nakon Biloša, proširiti i na njega. Vlastitim kanalima došao je do informacija da “mjere nad Bilošem traju već četvrti mjesec” i da ih provodi šef osječkog PNUSKOK-a.

Kobni susret u restoranu

“Išao je Brko pitati druge ljude koji rade odvjetnički posao”, objasnio je Rajić u razgovoru s Barišićem ovo Petrovićevo soliranje. Iako su imali već dvije potvrde da Petrović “nije u igri i da može slobodno šetati Sljemenom”, kontakti i susreti su se nastavili. Mlinar i Petrović sastali su se 24. rujna u zagrebačkom restoranu Pod mirnim krovovima. Slijedili su ih i istražitelji. Nekoliko dana kasnije svi su uhićeni. Kod korumpiranog inspektora Svaline pronađeni su papirići s telefonskim brojevima Biloša i Petrovića.

---

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 2. travnja 2016.