Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: Telegram ilustracija

Ekskluzivni transkripti: HBOR se prvo opirao dati 590 milijuna kuna kredita tvrtki iz afere Rimac. A onda su došli ministri

Telegram je u posjedu službenih zapisnika HBOR-a koji otkrivaju novi krak afere Rimac

Ekskluzivni transkripti: HBOR se prvo opirao dati 590 milijuna kuna kredita tvrtki iz afere Rimac. A onda su došli ministri

Telegram je u posjedu službenih zapisnika HBOR-a koji otkrivaju novi krak afere Rimac

FOTO: Telegram ilustracija

Uprava HBOR-a izričito je bila protiv tolikog kreditiranja projekta zbog kojeg je uhićena Rimac, ako investitor ne dobije novac od ostalih banaka. Iako nikakav novac iz drugih banaka nije osiguran, dva mjeseca kasnije HBOR će spornim vjetroelektranama najednom odobriti veliki kredit. Na sjednicama Nadzornog odbora za njih se zauzimala tadašnja ministrica Žalac, otkrivaju transkripti, a HBOR je u odgovorima Telegramu pokušao prikriti ključne detalje o kreditu

Telegram je u posjedu transkripata koji otkrivaju novi, za Vladu neugodan krak korupcijske afere Rimac. Transkripti pokazuju kako je pod neobjašnjivim uvjetima, uz prisustvo ministara, došlo do državnog kredita HBOR-a projektu radi kojeg je uhićena Josipa Rimac.

Službeni zapisnici iz HBOR-a koje ovdje ekskluzivno donosimo otkrivaju da je državni kredit vjetroelektranama od 590 milijuna kuna odobren nakon što su hrvatske i inozemne banke redom odbile financirati projekt, a novac za projekt zagovarali su članovi Vlade poput tadašnje ministrice Žalac.

Novac je 2019. naglo odobren iako investitor nije nabavio novac kod drugih banaka, što je isprva bio ključan uvjet HBOR-a da odobri državna sredstva. Da su ministri vrlo dobro znali kako bez konzorcija banaka HBOR ne bi trebao ulaziti u projekt, izjavila je i sama Žalac na jednoj od sjednica banke.

Žalac kaže da se ne sjeća što je točno bilo

Zbog odustajanja ostalih banaka, Uprava HBOR-a opirala se kreditiranju i na sastancima iznosila niz primjedbi na račun investitora. No, unatoč tome, kao jedna od članica Nadzornog odbora koji kontrolira rad banke, ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac zalagala se da se “detaljno razmotri svaka moguća opcija”.

Na Telegramov upit zašto se lani toliko zauzimala za tvrtku C.E.M.P. i njene vjetroelektrane, Žalac je prvo kazala kako se ne može sjetiti što je bilo, a zatim odgovornost prebacila na HBOR.

Najvažnije, Uprava HBOR-a bila je protiv kreditiranja tvrtke iz afere Rimac u takvom iznosu, ako investitor ne dobije novac od konzorcija komercijalnih banaka. To se postavlja kao ključan uvjet za državno financiranje, jasno je iz zapisnika.

HBOR u prvim odgovorima pokušao izbjeći istinu

Iako nikakav novac iz drugih banaka nije osiguran, dva mjeseca kasnije HBOR će spornim vjetroelektranama najednom odobriti povoljno kreditiranje od 590 milijuna kuna, odnosno 80 milijuna eura.

U posebno neobjašnjivom dijelu ove afere, nakon što smo predstavnike HBOR-a službeno pitali kako je to moguće, ovu su činjenicu pokušali prikriti. Tvrdili su kako je golemi kredit odobren jer je investitor osigurao druga sredstva.

Nakon što smo ih suočili sa službenim transkriptima koji to demantiraju, potvrdili su nam da u trenutku odobrenja kredita, drugih sredstava nije bilo.

Ministri dogovarali kako da ne objave detalje o kreditima

Neobjašnjivom prikrivanju tu nije kraj. Kako otkrivaju transkripti, na istoj sjednici na kojoj su razmatrali kreditiranje tvrtke iz afere Rimac, ministri su razgovarali kako da zaobiđu presudu Vrhovnog suda, po kojoj HBOR mora objavljivati podatke o izdanim kreditima.

Transkripti iz HBOR-a koje donosi Telegram otvaraju krajnje neugodna pitanja o mogućem utjecaju C.E.M.P.-a na hrvatske vlasti, kao i načina funkcioniranja državne banke pod strogom kontrolom ministara.

Iako HBOR-om upravlja profesionalna Uprava, nju imenuje Vlada, a potvrđuje Nadzorni odbor banke kojeg postavlja politika. Od deset članova Nadzornog odbora, šest su ministri, jedan je predsjednik Hrvatske gospodarske komore, a ostalo su saborski zastupnici.

Investitor nije dao svu potrebu dokumentaciju

Na sjednici Nadzornog odbora održanoj 18. siječnja 2019., direktori HBOR-a izvještavali su ministre o zahtjevu C.E.M.P.-a za državnim kreditom. Od investitora nisu dobili svu traženu dokumentaciju, kazala je predsjednica Uprave Tamara Perko, iako je tvrdio da im je sve poslao.

Investitora je prozvala za druge neistine, primjerice u komunikaciji s bankom. Sjednici su, između ostalog, prisustvovali ministar financija Zdravko Marić kao predsjednik Nadzornog odbora, ministar gospodarstva Darko Horvat i tadašnja ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac.

Prema riječima predsjednice Uprave HBOR-a Perko iz zapisnika od 18. siječnja, propali su svi pokušaji C.E.M.P.-a da osigura novac od drugih banaka. Komercijalne banke “redom su odustajale od mogućnosti financiranja projekta”, rekla je.

Ostale banke na sastanku rekle da ne mogu dati novac

Članovima Nadzornog odbora Perko je prepričala sastanak domaćih banaka na kojem je Erste banka investitoru poručila kako “domaći konzorcij banaka ne može podnijeti ovakav projekt”. Osim domaćih, govori ministrima Perko, projekt su odbile banke iz Njemačke i Austrije.

C.E.M.P je od banaka ukupno tražio 130 milijuna eura. Da je investitor prethodno osigurao podršku ostalih banaka, i to u obliku širokog konzorcija, “HBOR bi bio spreman razmotriti financiranje do najviše 80 milijuna eura”, kazala je.

O ideji da HBOR samostalno kreditira C.EM.P., Tamara Perko tada je nazočnim ministrima rekla da to “nije u najboljoj bankarskoj praksi ni prudentno”. Sudjelovanje ostalih u ovakvim kreditima umanje rizik za državnu banku, jer ga raspršuje na više adresa, što je redovna praksa HBOR-a.

Nakon njenog izlaganja, za projekt iz afere Rimac u svojstvu članice Nadzornog odbora založila se ministrica Žalac. Iako je kazala kako je “očito da će financiranje projekta bez konzorcija banaka biti nemoguće”, stoji u zapisku, “naglasila je kako bi HBOR s obzirom na veličinu investicije, te činjenici da se radi o nerazvijenom području Hrvatske, trebao detaljno razmotriti sve opcije”.

Žalac pohvalila odluku HBOR-a da financira projekt

Da je Uprava HBOR-a “detaljno razmotrila sve opcije”, kako je savjetovala Žalac, slijedi iz odluke od 12. ožujka, kojom se vjetroelektranama iz korupcijske afere Rimac odobrava maksimalno financiranje od 80 milijuna eura, odnosno 590 milijuna kuna.

Tu odluku Uprave za dva će dana potvrditi Nadzorni odbor na čelu s ministrom Marićem, svega dva mjeseca nakon što se mogućnost tolikog kredita odbacivala ako novac ne daju i druge banke. Predsjednica Uprave Perko ovaj put ne iznosi primjedbe ni ograde o investitoru.

Odluku HBOR-a posebno je pozdravila ministrica Žalac. “Pohvalila je činjenicu da je predmet investicije na potpomognutom području Republike Hrvatske te naglasila kako je ova investicija značajna za razvitak područja Dalmatinske zagore”, stoji u zapisniku.

Žalac se ne želi očitovati o spornom kreditu

Na upit Telegrama o zalaganju za državni kredit za tvrtku iz afere Rimac, Gabrijela Žalac isprva nam je rekla kako se “o tome ne bi se ništa očitovala”. Zatim je dodala kako se ne sjeća točno kako je do kredita došlo. “Svi krediti u HBOR-a koji su prošli kreditni odbor i Upravu bili su nakon toga Nadzornom odboru. To je sve što vam ja imam za reći”, bila je kratka Žalac.

U odgovorima na službene upite Telegrama, predstavnici HBOR-a isprva nisu htjeli potvrditi kako je kredit odobren iako investitor nije ispoštovao HBOR-ov ključni uvjet za financiranje.

U odgovoru na naše upite, HBOR je prvo ustvrdio da je sve bilo regularno, jer je C.E.M.P. dogovorio i novac drugih banaka, pa je i maksimalni državni kredit mogao biti odobren.

HBOR prvo tvrdio da je investitor osigurao još novca

“Iznos od 80 milijuna eura je najviši iznos kredita koji je HBOR bio spreman odobriti za financiranje projekta ako klijent osigura i dodatna sredstva kroz kredit druge poslovne banke ili poslovnih banaka, što je i ostvareno”, kazali su.

No, ta je službena tvrdnja bila pokušaj obrtanja stvarnog slijeda događaja. U trenutku kada je HBOR odobrio golemi kredit, investitor nije dogovorio nikakav novac iz drugih banaka – dapače, Uprava HBOR-a znala je da su ga druge banke redom odbijale.

Da investitor nije imao drugi novac, jasno je iz izjave ministra Marića na sjednici Nadzornog odbora 14. ožujka. Nakon što je kredit odobren, Marić kao predsjednik Nadzornog odbora kaže kako bi bilo dobro da “u idućim tranšama kredita sudjeluje i neka komercijalna banka”.

Na kraju priznali da su druga sredstva dogovorena kasnije

Nakon što smo predstavnike HBOR-a suočili s transkriptima sjednica u kojima njihove navode demantira sam ministar Marić, HBOR nam je potvrdio da u trenutku odobrenja kredita C.E.M.P ipak nije imao druga sredstva. Ona su, priznali su, dogovorena tek u svibnju, dva mjeseca nakon odobrenja kredita.

“Radi se o poslovnom odnosu korisnika kredita i kreditora, za čije detalje trebate pitanje uputiti društvu C.E.M.P.”, kazali su nam iz HBOR-a nakon ponovljenog upita.

Dakle, iako nije uspio osigurati novac drugih banaka, investitor je dobio odobrenje za golema sredstva od HBOR-a. S tim je papirom mogao otići u bilo koju banku i osigurati manji kredit, što je, prema navodima HBOR-a, i napravio.

HBOR nam ne želi dati važnu odluku Uprave

Nakon što su nam pokušali prikazati da je HBOR kredit odobrio nakon što je investitor dobio drugi novac, a ne prije, dali su nam novo objašnjenje. Prema njima, iako je cijeli kredit od 590 milijuna kuna odobren u ožujku, investitor nije odmah mogao povući sav novac na račun, nego se isplaćivao u dvije tranše.

Uvjet za isplatu druge tranše bio je, kažu, da investitor osigura kredit neke poslovne banke. Kao što smo kazali, to mu sigurno nije bio problem, kada je u džepu imao papir po kojem mu HBOR za projekt daje izdašnu i povoljnu podršku, odnosno vrši zadnju isplatu.

Na zahtjev Telegrama da se predoči odluka Uprave o kreditiranju, HBOR je to odbio napraviti, ustvrdivši da ona predstavlja bankovnu tajnu. Kazali su da je vjetroelektranama odobrena kamatna stopa od 3,7 posto, uz mogućnost smanjenja na 3,4 posto nakon 2021.

Kako zaobići neugodnu presudu Vrhovnog suda

Na niz drugih upita Telegrama, predstavnici HBOR-a nisu odgovorili, recimo o riječima predsjednice Uprave Tamare Perko da samostalno kreditiranje projekta ne bi bilo prudentno.

Zanimljivo, nakon rasprave o kreditiranju vjetroelektrana, ministri su na siječanjskoj sjednici stali razmatrati kako bi mogli zaobići presudu po kojoj HBOR mora objavljivati podatke o kreditima.

Član Uprave Hrvoje Čuvalo upoznao je nazočne ministre s presudom Vrhovnog suda, prema kojoj HBOR, kao korisnik sredstava državnog proračuna, mora objavljivati kako raspolaže javnim novcem. To će zahtijevati prilagodbe i nove interne aktove, pojasnio je Čuvalo.

‘Hitno treba nešto napraviti’, kaže ministar Horvat

Ministar Marić i Ministar Horvat zauzeli su se za pokušaj izbjegavanja javne objave radi zaštite klijenata i bankarske tajne. Zdravko Marić predložio je “da HBOR u konzultaciji sa svojom pravnom službom treba pronaći način da se ograniči pristup dostavljenih podataka” o izdanim kreditima, stoji u zapisniku.

Ministar gospodarstva Darko Horvat bio je posebno osebujan. Prema njemu, problem prekomjerne transparentnosti i informiranja javnosti nije ograničen samo na HBOR, odnosno bankarske tajne.

“Svi u sustavu državne uprave, ministarstva pogotovo”, kazao je Horvat, “imaju problem temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, te pod hitno treba nešto napraviti”. U vrijeme dok je Horvat to govorio, njegova zamjenica u Ministarstvu krala je poticaje za potrebe odabranih tvrtki – u organizaciji Josipe Rimac.