Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

HDZ, kao, želi hitne izbore da bi što prije proveli bolne reforme. Zašto s njima naprosto ne krenu odmah?

Vladajuća stranka izlazi s tezom koju obično postavljaju oporbene stranke kada države prolaze kroz duboke gospodarske krize

Očekivati da je nakon tri desetljeća HDZ zbog novog koronavirusa iznenada postao ključna reformska stranka ipak je previše. COVID-19 promijenit će na godinu-dvije svijet, ali HDZ će i dalje ostati postojan i vjeran svojim temeljima i svemu što je na njima izgrađeno.

U nekoliko proteklih dana mogli smo među ostalim pročitati kako je u Hrvatskoj potrebno održati izbore u što kraćemu roku kako bi nova Vlada uz podršku nove parlamentarne većine što prije započela s programom radikalnih i bolnih reformi. Takav zahtjev obično postavljaju oporbene stranke kada države prolaze kroz duboke gospodarske krize te je novim fiskalnim mjerama potrebno potaknuti ekonomski rast. Kako u Hrvatskoj ideju o održavanju izbora u ljetnome terminu plasira vrh HDZ-a postavlja se logično pitanje zašto postojeća vladajuća koalicija u narednih pet mjeseci ne provede sve potrebne bolne i manje bolne reforme i onda s tim rezultatom zatraži novi četverogodišnji mandat.

Zbog čega premijer Andrej Plenković i njegov HDZ ne bi iskoristili svekoliki reformski zanos koji je zahvatio staro i mlado te reformirao sve ono što je HDZ u protekla tri desetljeća stvorio? Zašto premijer Plenković riskira možebitni gubitak izbora ili prisilno postizborno koaliranje s protureformskim snagama koje će ga onemogućiti u ostvarenju reformskih planova ako sada ima više nego solidnu podršku u Saboru i mogućnost da provede cijeli reformski paket dok god su građani fascinirani rezultatima borbe protiv širenja zaraze novoga koronavirusa.

Vremena za donošenje reformi ima

Vremena za donošenje svih reformskih zakona ima i više nego dovoljno, epidemiološka situacija je povoljna, od ove nedjelje moći će se na mise, od ponedjeljka frizeru, a za desetak dana bit će otvorene i terase kafića. Kako je ljetno opuštanje pred nama malo tko će i primijetiti da Vlada i Sabor rade prekovremeno da bi po hitnome postupku reformirali Hrvatsku. Ako HDZ i premijer Andrej Plenković ne žele iskoristiti ovakve, upravo idilične uvjete za reformske zahvate, zašto bismo im trebali povjerovati da će ih nakon još jedne izborne pobjede uopće pokušati provesti?

Pandemija koronavirusa ne mora biti samo razlog za „novi hrvatski početak“, ona može biti i isprika za nečinjenje i zadržavanje tri desetljeća marljivo građenoga društvenog i gospodarskog modela. Taj model je odavno potrošen, ali u Hrvatskoj nikada nije bilo dovoljno kritične volje da ga se zauvijek pošalje u bespuća povijesne zbiljnosti zajedno sa svim njegovim autorima i bivšim i sadašnjim promotorima. Očekivati da je nakon tri desetljeća HDZ zbog novog koronavirusa iznenada postao ključna reformska stranka ipak je previše. COVID-19 promijenit će na godinu-dvije svijet, ali HDZ će i dalje ostati postojan i vjeran svojim temeljima i svemu što je na njima izgrađeno.

Ugovor o izgradnji autoceste pokazuje da je HDZ postojan

Kolika je ta postojanost najbolje pokazuje nekoliko važnih događanja u proteklih nekoliko dana. Početkom tjedna potpisan je ugovor o izgradnji dionice autoceste A5, dijela europskog Koridora 5c, između dravskog mosta Halasica i Belog Manastira u dužini od 17,5 km vrijednog 443 milijuna kuna. Izgradnja još jedne dionice autoceste u punom profilu koja nema nikakvog prometnog i ekonomskog opravdanja trebala bi biti problematična i u godinama snažnoga ekonomskog rasta, a kamoli ne sada kada smo na početku gospodarskoga sunovrata.

Umjesto da se planirana gradnja autoceste odgodi za neka buduća vremena premijer Andrej Plenković našao je za shodno da osobno uveliča potpisivanje ugovora koji je važan i koristan samo za dvije hrvatske građevinske tvrtke koje su taj posao dobile na javnom natječaju. Prema izvješću HAC-a o Prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) za 2019. godinu dionica autoceste A5 između Đakova i Osijeka ima uz onu između Malog Prologa i granice s BiH na autocesti A1 daleko najmanji promet.

Zašto se grade komercijalno neisplative autoceste?

Studenti građevinskih i prometnih fakulteta imaju prilike slušati predavanja na kojima ih profesori poučavaju kako je za komercijalnu isplativost autoceste na nizinskom terenu potreban PGDP od 12.000 do 14.000 vozila. Budući da je dionica od Đakova do Čepina imala u 2019. PGDP od 3581 vozila, a od Čepina do Osijeka 2815 vozila postavlja se pitanje zašto se po tko zna koji put grade dionice autocesta za koje će komercijalna isplativost biti ostvarena u drugoj polovici 21. stoljeća.

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza donijelo je u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova 2001. godine Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste moraju udovoljavati. Taj Pravilnik za autoceste predviđa PGDP od minimalno 14.000 vozila, a za promet koji se može očekivati na autocesti od Čepina do Belog Manastira (PGDP od 1000 do 3000 vozila) bile su dovoljne ceste 4. razreda.

Znači, Republika Hrvatska na kraju početka pandemije za koju nitko ne zna koliko će dugo trajati i na početku najveće svjetske gospodarske krize nakon Drugoga svjetskog rata čiji su razorni efekti potpuno nesagledivi, odlučila je potrošiti 443 milijuna kuna posuđenoga novca za gradnju autoceste koja će imati PGDP ceste 4. razreda.

Nitko ne kani priznati krivnju za pomor u splitskom domu

Nije HDZ pokazao reformska stremljenja samo u nepotrebnoj cestogradnji, vladajuća partija još je jednom u skladu sa svojom tradicijom i temeljnom dogmom osudila pojave, a zaštitila drugove. Naime, već tjednima traje navodna istraga kojom se želi ustanoviti tko je odgovoran za pomor štićenika Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici u Splitu. Od komplikacija uzrokovanih zarazom novim koronavirusom do srijede je preminulo 14 štićenika toga doma.

Ministar zdravstva Vili Beroš početkom tjedna ustvrdio je da inspekcija njegovog ministarstva nije pronašla nikakve nepravilnosti u radu zdravstvenih službi te da je po njemu za sve odgovoran virus. Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Vesna Bedeković u zadnjih nekoliko dana uglavnom se skriva od javnosti tako da možemo biti sigurni da će i njena inspekcija utvrditi kako je za pomor štićenika doma odgovoran isti virus.

Ni jedno ni drugo ministarstvo, baš kao ni splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban nemaju namjeru priznati kako se neoprostivo zakasnilo s odgovarajućim mjerama sprečavanja širenja zaraze koronavirusa među osobljem i štićenicima Doma, kako ni osoblje ni štićenici nisu imali ni najosnovnija osobna sredstva zaštite, te da nitko od njih nije bio testiran na koronavirus ne samo zbog predostrožnosti, nego čak ni nakon pojave simptoma.

Hoće li Beroš i Bedeković ostati ministri u novoj Vladi?

U dogovoru s liječnicom moje majke (91) još sam krajem veljače, zbog opasnosti od zaraze koronavirusom, ukinuo posjete njene njegovateljice i patronažne sestre. Znači, ja sam kao laik stavio svoju majku u neku vrstu karantene iako je ministar zdravstva Vili Beroš 26. veljače održao konferenciju za medije na kojoj je ustvrdio kako “ovo nije bolest koja predstavlja značajnu ugrozu, ovo je bolest na nivou obične gripe”.

Ako je ministar tako mislio krajem veljače zbog čega bismo njemu, Stožeru civilne zaštite, HZJZ-u ili ministrici Vesni Bedeković trebali povjeravati da su učinili sve što je bilo potrebno ili barem moguće da spriječe širenje zaraze u domovima za starije i nemoćne. Na dan kada je ministar Beroš tvrdio da ta “bolest ne predstavlja značajnu ugrozu” službeno je bilo evidentirano preko 80.000 slučajeva, preminulo je barem 2800 osoba, a nekoliko stotina kilometara od hrvatske granice koronavirus je već počeo desetkovati štićenike talijanskih staračkih domova.

Kako su kronološki tekle pripreme za sprječavanje širenja zaraze sustava za skrb starijih i nemoćnih pisao sam prije desetak dana. Za kraj ostaje samo nepoznanica hoće li nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima Vesna Bedeković i Vili Beroš biti članovi nove Vlade koja će snažno, kao i do sada, provoditi ključne reforme, a za sve one koje nije stigla odraditi u prvome mandatu treba joj zbog svega navedenog što prije povjeriti barem još jedan.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
224 članka Više o autoru
Više s weba