Bio je studeni 2016. godine. Ministar financija Zdravko Marić predstavio je izmjene poreznog sustava. Bio je to praktički prvi pravi potez Vlade Andreja Plenkovića koja je nekoliko tjedana ranije preuzela zemlju. Strateški partner u tadašnjoj Vladi nije previše dvojio, Most je Marićevom prijedlogu odmah pokazao palac dolje. “Nismo spremni podržati Marićev prijedlog”, govorili su tada Mostovci novinarima. Do usvajanja u Saboru stoga je Marićev plan doživio nemale izmjene.
Bio je opet studeni, ali 2012. godine. Sjednice su održali Predsjedništvo i Klub zastupnika HNS-a, tadašnjeg strateškog partnera u Vladi Zorana Milanovića. “HNS se protivi uvođenju novog poreza”, stajalo je u kratkom priopćenju narodnjaka. Porez na nekretnine koji je želio uvesti ministar financija Slavko Linić taj dan je umro i nije uskrsnuo do dana današnjeg.
Mekoća HNS-a
Trenutno nije studeni (možda je u tome problem?), ali opet se raspravlja o porezima i planovima ministra financija. Strateški partner je danas HNS. Vele kako imaju svoje ideje, uglavnom one koje su ugodne uhu liberalnih birača, poput jedinstvenog porez na dohodak od 20 posto. Tamo gdje su raniji strateški partneri govorili kako se “protive uvođenju novog poreza” ili kako “nisu spremni podržati prijedlog ministra”, današnji HNS spominje “savjetovanja, konzultacije i pregovore s HDZ-om”. A dalje? Dalje će – vidjeti….
Ukratko, od HNS-ovih ideja o poreznim izmjenama najvjerojatnije neće biti ništa. Pokazuje to mekoća u pristupu, a pokazuje to i otrov koji neimenovani izvor iz HDZ-a u Večernjem listu šalje u pravcu narodnjaka – poručujući im da prvo nađu uštede u ministarstvu obrazovanja koje vodi ministrica iz kvote HNS-a.
Ne može
Dakle, cijela priča je tek prilično proziran predizborni plakat za stranku koja pokušava gađati u politički liberalni centar. Jer, da je drugačije, HNS bi se morao čvršće postaviti, kao 2012. godine, ili kao Most četiri godine poslije. Glavni problem je što to HNS danas – ne može napraviti. Naime, glasanje o rekonstrukciji Vlade pokazalo je da je HNS strateški partner zapravo samo još na papiru i da njihov ostanak u Vladi poprilično ovisi o dobroj volji Andreja Plenkovića. Za nove ministre je, naime, glasalo 82 zastupnika i zastupnica. Većina je 76, HNS u svom klubu ima šest zastupnika, a zbrajanje i oduzimanje nisu doživjeli značajnije promjene otkad ste išli u školu.
Ima i još. Od šest zastupnika u HNS-ovom saborskom klubu dvoje su bivši SDP-ovci Tomislav Saucha i Mario Habek koji se, nakon pretrčavanja u vladajuće redove novom mandatu u Saboru mogu nadati kao i osobnom kontaktu s izvanzemaljskom civilizacijom. Nekako je teško vjerovati da bi njih dvojica glasali protiv Plenkovića i ugrozili saborsku većinu, štoviše, pitanje je bi li za tako eksplozivno glasanje HNS mogao privoljeti i četvero članova svoje stranke u Saboru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Strateški partner je unutar HDZ-a
U krajnjoj konzekvenci, dakle, bude li HNS pravio previše problema, Plenković može do kraja mandata i bez njih. Ima većinu i bez njih, može im raskoliti klub, a možda i (još jednom) stranku. Stoga je jasno da umjesto ultimatuma oko poreza kakav priliči političkom strateškom partneru kojeg je ministar financija izignorirao, HNS nudi konstruktivne prijedloge, savjetovanja i konzultacije.
Ovo jednostavno više nije Vlada, ni saborska većina u kojoj HNS ima bitnu ulogu. Ovo je Vlada Andreja Plenkovića i njegovih žetončića privremeno parkiranih u Klubu zastupnika stranke Milana Bandića. Strateški partneri čija bi se riječ pažljivo slušala eventualno mogu biti samo frakcije unutar HDZ-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HNS je hrabro iznio svoje ideje o porezima. Sve što se dogodilo kasnije samo je dokazalo koliko su nebitni
Tamo gdje su nekadašnji HNS i Most lupali šakom o stol, današnji HNS nudi samo krotku raspravu
Glasanje o rekonstrukciji Vlade pokazalo je da je HNS strateški partner zapravo samo još na papiru i da njihov ostanak u Vladi poprilično ovisi o dobroj volji Andreja Plenkovića. Za nove ministre je, naime, glasalo 82 zastupnika i zastupnica. Većina je 76, HNS u svom klubu ima šest zastupnika, a zbrajanje i oduzimanje nisu doživjeli značajnije promjene otkad ste išli u školu.
Bio je studeni 2016. godine. Ministar financija Zdravko Marić predstavio je izmjene poreznog sustava. Bio je to praktički prvi pravi potez Vlade Andreja Plenkovića koja je nekoliko tjedana ranije preuzela zemlju. Strateški partner u tadašnjoj Vladi nije previše dvojio, Most je Marićevom prijedlogu odmah pokazao palac dolje. “Nismo spremni podržati Marićev prijedlog”, govorili su tada Mostovci novinarima. Do usvajanja u Saboru stoga je Marićev plan doživio nemale izmjene.
Bio je opet studeni, ali 2012. godine. Sjednice su održali Predsjedništvo i Klub zastupnika HNS-a, tadašnjeg strateškog partnera u Vladi Zorana Milanovića. “HNS se protivi uvođenju novog poreza”, stajalo je u kratkom priopćenju narodnjaka. Porez na nekretnine koji je želio uvesti ministar financija Slavko Linić taj dan je umro i nije uskrsnuo do dana današnjeg.
Mekoća HNS-a
Trenutno nije studeni (možda je u tome problem?), ali opet se raspravlja o porezima i planovima ministra financija. Strateški partner je danas HNS. Vele kako imaju svoje ideje, uglavnom one koje su ugodne uhu liberalnih birača, poput jedinstvenog porez na dohodak od 20 posto. Tamo gdje su raniji strateški partneri govorili kako se “protive uvođenju novog poreza” ili kako “nisu spremni podržati prijedlog ministra”, današnji HNS spominje “savjetovanja, konzultacije i pregovore s HDZ-om”. A dalje? Dalje će – vidjeti….
Ukratko, od HNS-ovih ideja o poreznim izmjenama najvjerojatnije neće biti ništa. Pokazuje to mekoća u pristupu, a pokazuje to i otrov koji neimenovani izvor iz HDZ-a u Večernjem listu šalje u pravcu narodnjaka – poručujući im da prvo nađu uštede u ministarstvu obrazovanja koje vodi ministrica iz kvote HNS-a.
Ne može
Dakle, cijela priča je tek prilično proziran predizborni plakat za stranku koja pokušava gađati u politički liberalni centar. Jer, da je drugačije, HNS bi se morao čvršće postaviti, kao 2012. godine, ili kao Most četiri godine poslije. Glavni problem je što to HNS danas – ne može napraviti. Naime, glasanje o rekonstrukciji Vlade pokazalo je da je HNS strateški partner zapravo samo još na papiru i da njihov ostanak u Vladi poprilično ovisi o dobroj volji Andreja Plenkovića. Za nove ministre je, naime, glasalo 82 zastupnika i zastupnica. Većina je 76, HNS u svom klubu ima šest zastupnika, a zbrajanje i oduzimanje nisu doživjeli značajnije promjene otkad ste išli u školu.
Ima i još. Od šest zastupnika u HNS-ovom saborskom klubu dvoje su bivši SDP-ovci Tomislav Saucha i Mario Habek koji se, nakon pretrčavanja u vladajuće redove novom mandatu u Saboru mogu nadati kao i osobnom kontaktu s izvanzemaljskom civilizacijom. Nekako je teško vjerovati da bi njih dvojica glasali protiv Plenkovića i ugrozili saborsku većinu, štoviše, pitanje je bi li za tako eksplozivno glasanje HNS mogao privoljeti i četvero članova svoje stranke u Saboru.
Strateški partner je unutar HDZ-a
U krajnjoj konzekvenci, dakle, bude li HNS pravio previše problema, Plenković može do kraja mandata i bez njih. Ima većinu i bez njih, može im raskoliti klub, a možda i (još jednom) stranku. Stoga je jasno da umjesto ultimatuma oko poreza kakav priliči političkom strateškom partneru kojeg je ministar financija izignorirao, HNS nudi konstruktivne prijedloge, savjetovanja i konzultacije.
Ovo jednostavno više nije Vlada, ni saborska većina u kojoj HNS ima bitnu ulogu. Ovo je Vlada Andreja Plenkovića i njegovih žetončića privremeno parkiranih u Klubu zastupnika stranke Milana Bandića. Strateški partneri čija bi se riječ pažljivo slušala eventualno mogu biti samo frakcije unutar HDZ-a.