Hoće li građani i opozicija uspjeti spriječiti trajnu devastaciju Zagreba?

Markovina o gradonačelnikovom forsiranju ideje o tzv. Zagrebačkom Manhattanu

Zagrebački gradonačelnik sve ovo skupa ne može izvesti bez pune podrške Vlade, odnosno Andreja Plenkovića, ili još preciznije, bez podrške HDZ-a. To jednako vrijedi za sve papire koji su mu potrebni da bi ostvarenje ideje uopće bilo moguće, kao i za izglasavanje izmjena GUP-a, koje bez hadezeovih ruku u gradskoj skupštini neće ići.

Jutrošnjim prosvjedom građana Zagreba, koji su se okupili da iskažu jasno protivljenje Bandićevoj ideji da jedan od najvažnijih gradskih prostora, onaj na mjestu Hipodroma i Velesajma, samovoljno izruči sumnjivim investitorima, za kratko vrijeme je odgođena presudna bitka o ovom pitanju. Prosvjed se održao unatoč činjenici što je odlučivanje o izmjenama GUP-a pomaknuto za jesen, a do čega je formalno došlo zbog nedostatka suglasnosti iz ministarstva graditeljstva, iako je puno realnije računati na to da su razlozi bili taktičke prirode.

Zagrebački gradonačelnik, naime, sve ovo skupa ne može izvesti bez pune podrške Vlade, odnosno Andreja Plenkovića, ili još preciznije, bez podrške HDZ-a. To jednako vrijedi za sve papire koji su mu potrebni da bi ostvarenje ideje uopće bilo moguće, kao i za izglasavanje izmjena GUP-a, koje bez hadezeovih ruku u gradskoj skupštini neće ići.

Samovolja i ignorancija građana i stručnjaka

No, za bolje razumijevanje svega, treba se vratiti na početak. Iz svega što u posljednje vrijeme poduzima, jasno je kako je Milan Bandić izgubio bilo kakve obzire, pa i elementarnu pristojnost, bilo ljudsku, bilo onu javnog činovnika, što gradonačelnik u osnovi jeste. Vidljivo je to u komunikaciji s novinarima, u kojoj uopće u sadržajnom smislu ne odgovara na pitanja, nego se doskočicama, protupitanjima i pokušajima sirovog humora zapravo ismijava široj javnosti.

Jednako tako, ovaj tip ponašanja vidljiv je i u apsolutnoj samovolji i ignoranciji građana, stručnjaka i strukovnih organizacija. Stvari se, i to bitne stvari u Zagrebu, odlučuju i preko noći provode, bez ikakve suvisle pripreme, ozbiljne javne rasprave i uvažavanja suvislih argumenata.

Iako je takvih primjera mnogo, naprasna odluka o tzv. preuređenju Trga žrtava fašizma, koje je provedeno skoro pa preko noći i unatoč ozbiljnim protuargumentima, kao i o zatvaranju Kina Europa, odnosno naprasnoj odluci o obnovi zgrade, opet bez ikakve pripreme, sredstava i bilo čega, možda najbolje ukazuju na razinu bahatosti i neodgovornosti zagrebačkog gradonačelnika.

Gradonačelnik koji nije intimiziran sa svojim gradom

No, one ukazuju na još jednu bitnu stvar, a ta je da Bandić, neovisno o tome koliko se zaklinjao u ljubav prema Zagrebu i fingirao da je svugdje i u doticaju sa svim problemima grada, u vlastitom gradu zapravo ne živi i nije s njim intimiziran. Jer da on u Zagrebu doista živi, umjesto što se po čitav dan u automobilu vozi od točke A do točke B, on bi znao koliko je lijepo bilo družiti se oko Meštrovićevog paviljona, i sjediti u hladu, jednako kao što bi znao kakvo je kultno mjesto bilo Kino Europa i koliko je značila ljudima.

Iako su sve karakteristike ovakvog gradonačelnikovog ponašanja uočljive već odavno, očito je da su u posljednje vrijeme kulminirale. Je li razlog tome svijest da mu je ovo posljednji mandat ili je možda riječ o iluziji da je zapravo nedodirljiv, teško je reći, ali i nije previše bitno. Ono što jeste bitno je činjenica, da je s forsiranjem ideje o tzv. Zagrebačkom Manhattanu, nadmašio čak i samog sebe, budući da bi eventualno ostvarenje tog projekta nanijelo nepopravljivu štetu gradu u svakom smislu.

Primjer sličnog projekta imamo i u Beogradu

Ovo tvrdim zato što imamo tu sreću da unaprijed znamo kako bi to moglo izgledati, budući da isti investitori, uz masovni otpor javnosti i nikakva vlastita ulaganja, već grade tzv. Beograd na vodi. Na sličan način, apsolutnom samovoljom Vučićeve vlasti, uz bajke o značajnom ulaganju, a zapravo uz investicije grada i države u vidu zemljišta i sve ostale infrastrukture, u Beogradu je preko noći srušena čitava ulica, ukinut Željeznički kolodvor, upravo se ruši i autobusni te je potpuno izmijenjena vizura grada, zbog nečijeg privatnog interesa i izgradnje, u prvom redu, stanova.

A sve to, unatoč masovnom otporu struke i građana. O pogubnosti ovog zagrebačkog projekta, koji je očito na tragu svega navedenog iz Beograda, pored protivljenja građana koji su upućeni u ovo što se događa, jasno svjedoči unisono negativno mišljenje koje su o njemu dali Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata, ali i mnogi pojedinačni arhitekti, urbanisti.

‘Zaštita Velesajma zapravo ništa ne znači’

Da je pak riječ o nečemu što se već duže vrijeme u tajnosti priprema, svjedoči jedan detalj iz nedavno emitirane druge sezone dokumentarne serije Betonski spavači. Naime, u prvoj epizodi, koja je u cijelosti bila posvećena Zagrebačkom velesajmu, njegovom značaju u urbanističkom razvoju grada, ali i u arhitektonskom smislu, jedna od službenica iz gradske uprave lakonski je, na pitanje o obnovi Velesajma i činjenici da je njegova urbanistička matrica zaštićena, zaključila kako ta zaštita zapravo ništa ne znači.

Upravo to je obrazac po kojem se aktualni gradonačelnik ponaša i kojeg bi, u ime sprečavanja ozbiljne devastacije Zagreba, trebalo dokinuti.