Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Irena Frlan Gašparović | Snima: Sandro Lendler

Može li Hrvatska ostati bez EU fondova? Povjerenik za pravosuđe za Telegram objašnjava o čemu se radi

EK će analizirati stanje demokracije, neovisnosti pravosuđa itd. u svim članicama, pa tako i u Hrvatskoj, najavljuje Reynders

Bivši ministar vanjskih poslova Belgije Didier Reynders prošle je godine na kratko bio čest akter medijskih izvješća u Hrvatskoj. U proljeće prošle godine, tadašnji belgijski šef diplomacije ušao je u završnu utrku s Marijom Pejčinović Burić za poziciju glavnog tajnika Vijeća Europe.

Ta je organizacija, kako je poznato, na kraju dobila glavnu tajnicu. Bivša hrvatska ministrica pobijedila je kolegu iz Belgije koji je u međuvremenu karijeru nastavio u Europskoj komisiji. U timu Ursule von der Leyen, Belgijancu je pripala dužnost povjerenika za pravosuđe.

“Odmah sam čestitao Mariji i zaželio joj sreću. A sada zapravo radimo na istim pitanjima”, prisjetio se Reynders u razgovoru za Telegram. Ta “ista pitanja” su, dakako, vladavina prava, neovisnost pravosuđa, demokracija, sloboda govora i medija itd.

Hoće li Poljska napustiti EU?

S novim europskim povjerenikom za pravosuđe razgovarali smo ovog tjedna u Zagrebu, dan nakon što je poljski parlament, glasovima vladajućih konzervativaca i uz žestoke prosvjede oporbe, potvrdio kontroverzne zakonske izmjene koje će, upozoravaju kritičari, omogućiti sankcioniranje sudaca koji dovode u pitanje vladine pravosudne reforme.

Konzervativna poljska vlada već je dulje pod nadzorom Europske komisije zbog spornih mjera u području pravosuđa. Kritičari nisu samo u Bruxellesu; poljski vrhovni sud prije nekoliko je tjedana priopćio da Poljska, zbog najavljenih reformi u sudstvu, riskira izlazak iz Europske unije. Slaže li se povjerenik za pravosuđe s takvom, dramatičnom ocjenom poljskih vrhovnih sudaca?

Didier Reynders odgovara diplomatično: za vrijeme boravka u Zagrebu razgovarao je, među ostalim, i s dužnosnicima poljskog ministarstva pravosuđa, kaže, a cilj je da se pokrene aktivni dijalog između Varšave i Bruxellesa.

Nadzor nad svih 27 država članica

Kritički intoniranu rezoluciju o stanju u Poljskoj i Mađarskoj sredinom siječnja donio je i Europski parlament koji upozorava da se situacija s vladavinom prava u te dvije države pogoršala. I povjerenik Reynders slaže se s tom ocjenom. Jedan od razloga je svakako i to što su poljske vlasti ignorirale sugestije Bruxellesa i preporuke Venecijanske komisije i nastavile s donošenjem spomenutih spornih zakonskih izmjena.

No, dok su trenutno u fokusu Poljska i Mađarska, uskoro će biti i Hrvatska i preostale 24 zemlje članice (Ujedinjeno Kraljevstvo će u međuvremenu napustiti Uniju). Komisija, objašnjava Reynders u razgovoru za Telegram, namjerava jednom godišnje procjenjivati stanje u području vladavine prava i demokracije u svim članicama EU-a.

Unija utemeljena na vrijednostima

“Već dugo godina imamo monitoring i analizu u području ekonomskih politika i proračuna. Svake godine se zemljama članicama daju ekonomske preporuke, ali dosad nismo imali stvarnu političku raspravu o vladavini prava u svim zemljama članicama”, ističe povjerenik. “Nadam se”, kaže povjerenik, “da će prvo izvješće (o stanju vladavine prava, op.a.) biti objavljeno tijekom njemačkog predsjedanja” Europskom unijom. Dakle, u drugoj polovici 2020. godine.

“To je najbolji način da počnemo stvarnu raspravu o toj temi, bez diskriminacije i sa sposobnošću da spriječimo neka moguća kršenja vladavine prava”, optimistično najavljuje Reynders. Takva rasprava, ponavlja, već godinama postoji kad su u pitanju proračuni zemalja članica, ali ne i kad su posrijedi temeljne, zajedničke vrijednosti: “Ponekad treba ponoviti da je Unija prije svega utemeljena na vrijednostima”.

Hrvatska pri dnu EU ljestvica

Izvješće će se, pojasnio je povjerenik, fokusirati na pitanja poput neovisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije, pluralizam medija i slično: “Demokracija, puno poštivanje slobode govora, medija… ako nismo u stanju o tome raspravljati, riskiramo da nam se dogode devijacije i negativnosti”.

Demokracija, neovisnost pravosuđa, borba protiv korupcije – kako stoji Hrvatska? Evo par podataka iz europskih izvora. Istraživanje Eurobarometra iz travnja prošle godine pokazalo je da 76 posto hrvatskih građana smatra da je neovisnost sudstva loša ili jako loša; u toj je anketi Hrvatska bila na dnu europske ljestvice. U listopadu prošle godine EU parlament naručio je anketu koja je pokazala da je dvije trećine građana nezadovoljno načinom na koji kod nas funkcionira demokracija. Gore je bilo samo u Grčkoj.

Ovoga tjedna je, pak, po novom indeksu korupcije Transparency Internationala, Hrvatska smještena na 63. mjesto od 180 država. U odnosu na godinu ranije, nazadovali smo za tri mjesta.

Najprije preporuke, onda sankcije

Novo godišnje izvješće – koje bi, dakle, ove godine trebalo biti izrađeno i objavljeno po prvi puta – analizirat će situaciju u svakoj zemlji članici, objašnjava dalje povjerenik, i procijeniti postoje li određeni rizici u pojedinim zemljama članicama. Te zemlje dobit će preporuke – kao što, recimo, sada dobivaju članice koje nemaju uravnotežene proračune, imaju prevelik dug i slične ekonomsko-financijske probleme.

“To nije zato da pripremimo sankcije. Preferiram da zemljama dajemo preporuke, s nadom da će te preporuke one onda i slijediti”, kaže Reynders. No, što ako se to ne dogodi, što ako zemlje članice naprosto ignoriraju preporuke o vladavini prava, demokraciji, slobodi i pluralizmu medija? Tu bi, prema ideji Bruxellesa, trebao uskočiti europski proračun. Konkretno, prijedlog da se isplata novca iz EU fondova od 2021. godine nadalje uvjetuje poštivanjem vladavine prava.

Tko će ostati bez EU novca?

Trebaju li, dakle, zemlje koje krše temeljne vrijednosti i ugrožavaju neovisnost pravosuđa izgubiti europski novac, pitamo povjerenika Reyndersa. “Jedna je stvar imati novi mehanizam, a druga primijeniti ga”, odgovara diplomatski ističući da bi se mehanizmom uvjetovanosti moglo zemlju, za koju se utvrdi da postoji opasnost od teškog kršenja vladavine prava, upozoriti da “postoje moguće sankcije, a to je suspenzija ili zaustavljanje financiranja projekata iz EU proračuna”. No, radi se, prije svega, o “određenoj razini pritiska” bez kojeg nije moguće očekivati pozitivan odgovor dotične države. Ali pritisak, dodaje, mora dolaziti i od građana, od društva u zemlji o kojoj se radi.

Postoji, dakako, opasnost da se neodgovorno ponašanje vlasti u nekoj zemlji članici prelomi preko leđa tzv. običnih ljudi. Općine koje grade kanalizacije i ceste, poljoprivrednici koji računaju na EU novac, znanstvenici, sveučilišta… hoće li svi oni ostati bez pristupa europskim fondovima zato što centralna vlast provodi sporne mjere, kontroverzne reforme i tome slično? “Pokušat ćemo naći način da zaštitimo krajnje korisnike”, uvjerava Reynders.

Kako će se postaviti HDZ i Vlada

Kada je Europski parlament sredinom siječnja glasovao o spomenutoj rezoluciji o Poljskoj i Mađarskoj – u kojoj je, ponovimo, upozorio na pogoršanje situacije s vladavinom prava – HDZ-ovi zastupnici bili su suzdržani. Nisu htjeli glasati za, ali niti protiv te dvije države. S obzirom na takav stav eurozastupnika iz vladajuće stranke, očekuje li europski povjerenik da će Hrvatska biti protiv uvjetovanosti europskog novca vladavinom prava?

“Nadam se da ne. Prijedlog prošle Komisije je na stolu, a sada je u tijeku rasprava među zemljama članicama o višegodišnjem financijskom okviru. Ali siguran sam da je (uvjetovanje, op.a.) korisno, ne da se primijeni, nego da postoji mogući pritisak u slučajevima kada postoji kršenje vladavine prava”.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
266 članaka Više o autoru
Više s weba